HDZ: Ima li blokiranje sa službenih profila na Twitteru smisla?

HDZ (sad) zna: Ima li blokiranje sa službenih profila na Twitteru i Facebooku smisla?

Sinoćnja konverzacija između tviterašice Ani Relja i službenog HDZ-ovog profila dovela je do toga da ju osoba zadužena za komunikaciju na Twitteru Hrvatske demokratske zajednice - blokira. No, ima li blokiranje korisnika sa službenih profila smisla, posebice na Twitteru?

hdznezna_1naslovna

Vjerojatno ste već vidjeli konverzaciju koja je dovela do spornog blokiranja, s obzirom na to da je prenesena u brojne medije, no evo njen djelić:

Na stranu sad upitna, nerijetko pretjerano “zaigrana”, komunikacija HDZ-a na Twitteru, što je tema sama za sebe, a koju su ovdje neki ocijenili seksizmom, uvredom, a drugi ne baš uspjelom šalom, čini se da je @HDZ001 ponešto “brz na okidaču” kad je u pitanju opcija blokiranja na Twitteru.

Ponašaj se pristojno ili…

Podsjetilo me to na slučaj prethodne Vlade na istoj društvenoj mreži koja je donijela pravila ponašanja – i putem njih obavijestila da će nepoželjni sadržaj brisati, a korisnike koji ga postavljaju blokirati.

Naravno, tuđi se sadržaj ne može brisati na Twitteru, ali korisnike se može blokirati, čemu političari i stranke na ovoj društvenoj mreži znaju pribjegavati, a daleko od toga da je ovo HDZ-u prvi slučaj blokiranja tviteraša. No, tad sam tvrdila, a i sad sam istoga stava, da je blokiranje na Twitteru, osim ako je riječ o spamovima/botovima i ekstremnim slučajevima, kontraproduktivno. S druge strane, na Facebooku je situacija pomalo drugačija.

Jednostavno je – korisnici na Twitteru postavljaju sadržaj na svoj profil. Ako žele da u konverzaciji sudjeluje i druga strana, jednostavno će ju spomenuti, no sadržaj se ipak nalazi “kod njih”. Na Facebooku pak korisnici, ako žele komunicirati s drugom stranom, sadržaj većinom postavljaju na njen profil/stranicu. Ako je riječ o neprimjerenom sadržaju, potreba za brisanjem je logična. Ako se to ponavlja, čak je i blokiranje logično. No, na Twitteru bi to moglo biti čak kontraproduktivno – blokiranjem korisnika postiglo se samo da community manager više ne vidi sporni sadržaj, ali on je i dalje “tamo”.

A sam čin blokiranja može dovesti do novih negativnosti:

Macan: U političkim kampanjama blokiranje može biti opravdano

Ipak, PR stručnjak Krešimir Macan smatra da je u političkim kampanjama blokiranje korisnika u određenim slučajevima opravdano:

Da, u političkim kampanjama bez pardona treba blokirati lažne profile i one koji ne doprinose raspravi – jednostavno se treba držati pravila da se trolovi ne hrane. Naime, tada netko stvaran, a ima i njih, nećete vjerovati, ne dolazi do prilike da nešto pita ili komentira. Pravi ljudi naprijed, botovi stoj.

Politika i negativni komentari na nju idu ruku pod ruku, a HDZ-ov profil na Twitteru nije iznimka. Događa se tu redovita i šarolika razmjena tvitova, a kad se po njihovu mišljenju prijeđe granica dobrog ukusa, slijedi blokiranje:

No, je li HDZ, nakon što je donekle i sam isprovocirao razgovor koji je doveo do spomenutih uvreda, trebao blokirati spomenutu tviterašicu? Očito je da nije riječ o botu, ali jest riječ o osobi koja vrlo otvoreno komunicira i koja oko sebe okuplja zajednicu koju zabavlja upravo takav način komunikacije. Stoga nije ni čudno što su HDZ-ovi tvitovi, a potom i blokiranje, glasno odjeknuli na ovoj društvenoj mreži, što se brzo prenijelo i u online medije.

U petak ‘veliki oprost’ blokiranima

U razgovoru s osobom koja stoji iza HDZ-ovog Twitter profila, a koja je potvrdila da se drže uputa kako osobe koje komuniciraju uvredljivo treba blokirati, u polušali najavljen je “veliko odblokiravanje” ovoga petka – simbolično, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, ali i zbog činjenice da se oprost u starom Rimu tradicionalno dijelio petkom.

Dakle, ako vas je blokirao HDZ na Twitteru, očekujte “pomilovanje” ovog petka, a tu je i najava da i ubuduće vrijede ista pravila – ako komunikacija bude uvredljiva, slijedi blokiranje.

No, čini se da se u današnjem slučaju HDZ odlučio pozabaviti deblokadom i ranije – nakon niza medijskih napisa i negativnih komentara na takvu vrstu komunikacije, uslijedila je isprika na Twitteru:

Što vi mislite o ovakvom načinu komuniciranja i blokiranju korisnika – i na Facebooku i na Twitteru?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Kresimir Milanovic

    Kresimir Milanovic

    04. 08. 2016. u 9:35 pm Odgovori

    Kakav je ovo besmislen clanak? Polovicno pratite i IT sektor koji vam je navodno ‘main topic’ a sad ste se uhvatili i politike? Dajte molim vas… Takve besposlene provokatore treba u startu blokirati a ne se s njima raspravljati. Vi cete odlucivati o tome tko koga smije blokirati, ha ha ha.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Netokracija Podcast

Tržište kriptovaluta ušlo je u još jedno krizno razdoblje. Slijedi li nakon kripto zime – proljeće?

Cijene kriptovaluta padaju, značajno, opet. Što se događa, zašto? Otkrivamo u novoj epizodi s Electrocoinovim Nikolom Škorićem.

Mobilno

Jeste li znali da iza nove aplikacije portala Dnevnik.hr stoji osječka IT agencija COBE?

Nova aplikacija news portala Dnevnik.hr brzo je osvojila korisnike, ali i nagrade struke, a mi smo provjerili koja je tajna osječkog tima koji je od nule uspio razviti tako dobru aplikaciju u samo 4 mjeseca.

Novost

Iz Oraclea u startup: Zoran Šegić postaje VP prodaje u Farseeru

Zoran je proveo 20 godina razvijajući prodajne organizacije unutar vodećih tehnoloških korporacija na prostoru CEE i Adriatic regije.