Guillaume Rabhi iz Agrivija objašnjava kakve veze Tinder ima sa zapošljavanjem developera

Guillaume Rabhi iz Agrivija objašnjava kakve veze Tinder ima sa zapošljavanjem developera

Prilika da radi na globalnom digitalnom proizvodu koji ima pozitivan utjecaj na proizvodnju hrane, poljoprivrednike i okoliš njega je potakla da korporativnu karijeru zamijeni startupom. I traži kolege kojima je pozitivan utjecaj isto važan.

Hrvatski startupi na tržištu rada i zapošljavanja developera u sličnom su položaju kao muškarci na Tinderu, tvrdi Guillaume Antoine Rabhi, Chief Digital Officer u tvrtki AGRIVI. Na Tinderu, objašnjava, ima više muškaraca nego žena, kao što trenutno na tržištu ima više tvrtki koje zapošljavaju nego što ima developera voljnih promijeniti posao.

Tko ima moderniji stack, veće plaće i ljepši ured

Kako bi si povećali šanse da ih netko uopće primijeti u beskrajnom listanju profila i da poželi svajpati desno, muškarci se na Tinderu nastoje natjecati u površnim kategorijama za koje misle da su tamo važne pa se prikazuju ljepšima, jačima i atraktivnijima nego što doista jesu. Isto to čine i startupi, nastavlja analogiju; činio je to i AGRIVI, priznaje Guillaume:

Kako bismo privukli developere i mi smo se u nekom trenutku uključili u tu igru natjecanja u tome tko ima moderniji tehnološki stack, tko ima ljepše urede i bolje team buildinge ili kod koga se radi fleksibilnije. I redovito gubili jer se kao startup jednostavno ne možemo natjecati u tim kategorijama.

Problem nije bilo samo privlačenje, nego i zadržavanje, dodaje i navodi kako čak i u velikim tvrtkama developeri prosječno ostaju manje od 18 mjeseci. Jednostavno, uvijek postoji neka druga tvrtka s ljepšim uredima i boljim benefitima, kaže Guillaume:

Mi smo odlučili prestati se natjecati u tim kategorijama. I pokušati se spojiti s onima koji ne svajpaju desno samo na najatraktivnije kandidate, nego od potencijalnog spoja traže da se razumiju, dobro slažu te traže smisleniji i dugoročniji odnos.

“Možda se nekome sviđa to što radimo.”

Umjesto šarenih ureda, team buildinga i najmodernije tehnologije, Agrivi odnedavno u svojim oglasima za posao kao najveću prednost komunicira “Dođi k nama raditi smisleni posao koji proizvodnju hrane mijenja nabolje”. Guillaume objašnjava:

Kao valjda sve tehnološke firme u Hrvatskoj, i nas je mučilo kako se istaknuti u gomili onih koje žele privući zaposlenike. I shvatili smo da je to naš proizvod. Osim što smo tvrtka koja radi na svom proizvodu, što jest prednost, taj proizvod ima pozitivan utjecaj na proizvodnju hrane, poljoprivrednike, okoliš…Odlučili smo se time istaknuti kako bismo privukli ljude kojima je, između ostalog, zanimljivo to što radimo.

Isticanje pozitivnog utjecaja tvrtke i privlačenje zaposlenika u startupe s egidom da će “mijenjati svijet nabolje” nije novost, podsjećam ga. I, dodajem, ne prolazi uvijek dobro – ponekad se na naglašavanja “misije i vizije” tvrtke gleda kao na pokušaj da se manje plaće opravdaju pozitivnim utjecajem na svijet. Ako je suditi po komentarima na nedavno istraživanje kojim jedna zagrebačka tech tvrtka želi doznati upravo što developeri najviše cijene kod biranja posla, jedino bitno je – plaća. Barem onima koji su glasni na društvenim mrežama. Guillaume na to odgovara:

Dobra plaća se podrazumijeva i ne pokušavamo prodati svrhu kao zamjenu za plaću. Jednostavno jasno i glasno komuniciramo što znači raditi kod nas, nadamo se da će to doprijeti do onih kojima je to bitno i želimo se s njima spojiti.

Raznim ljudima su važne različite stvari. U StackOverflowoj anketi, najvećem globalnom istraživanju developera, njih 25% je na pitanje što im je najvažnije kod odabira posla odgovorilo da je to svrha posla. Mi želimo privući tih 25% jer smo tvrtka koja to može pružiti. Po dosadašnjem iskustvu, to su uglavnom ljudi s nekim iskustvom iza sebe, stariji od 30 godina, kojima je super to što AGRIVI radi i žele raditi baš na tom proizvodu.

Razlog zašto ustaje ujutro…

U posljednje vrijeme svi smo, više nego ikad, osvijestili koliko je lokalna i održiva poljoprivredna proizvodnja važna, koliko je bitno da znamo što jedemo i odakle dolazi te važnost brige za okoliš. Softver kakav razvija AGRIVI poljoprivrednicima pomaže da to prate te o tome izvješćuju i potrošače i agencije te institucije koje to traže. Tako skalabilno i učinkovito tehnologijom utječu na proizvodnju hrane: svoj proizvod, softver za kompletno upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, sad prodaju velikim prehrambenim i poljoprivrednim tvrtkama, a preko njih dopiru i do malih poljoprivrednika koji su njihovi kooperanti.

Kako je AGRIVI rastao svi su timovi zajedno gradili interne procese, metodologije rada, unaprjeđivali tehnologiju i pristup klijentima te onda učili jedni od drugih.

I Guillaume je u tome pronašao “razlog zašto ustaje ujutro” te korporativnu karijeru zamijenio startupom. Prije Agrivija godinama je upravljao digitalnim operacijama RTL Grupe gdje je skalirao digitalne operacije i lansirao nove digitalne proizvode. U Agrivi je prešao nakon investicije od više od 30 milijuna kuna koja je značila zaokret prema enterprise klijentima, potrebu za skaliranjem poslovanja i iskusnom osobom koja bi sve to vodila.

Što Chief Digital Officer uopće radi u tvrtki čiji proizvod jest isključivo digitalan, pitam Guillaumea:

Moj posao je upravljanje razvojem proizvoda i tehnologijom. Investicija, moj dolazak i pandemijska godina označili su svojevrsnu prekretnicu za AGRIVI. Sve to nas je prisililo da dobro pogledamo koje su naše prednosti, u svakom pogledu, i redefiniramo što nudimo, i svojim klijentima i kao poslodavac.

Agrivi trenutno ima 40 zaposlenika u Hrvatskoj te urede u Rumunjskoj, Poljskoj i Ujedinjenom kraljevstvu. Čudnu 2020. i 2021. godinu iskoristili su da dobro analiziraju gdje su, a gdje žele biti, isplaniraju koji je najbolji put do tog cilja. Nisu na Tinderu, ali za sve koji misle da su prepoznali dobar spoj, tu je AGRIVI stranica karijera.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Intervju

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Novost

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Tvrtke i poslovanje

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Tvrtke i poslovanje

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...