Kako se domaći digitalci (odrasli na Super Nintendu) opuštaju gamingom?

Kako se domaći digitalci (odrasli na Super Nintendu) opuštaju gamingom?

Koliko igraju i u kojoj mjeri im taj hobi pomaže prilikom opuštanja razgovarali smo sa članovima tehnološke zajednice različitih gaming prošlosti: Nikolom Stolnikom, Branimirom Karačićem i Vanjom Bertalanom. Oni su nam dali zanimljive poglede na to kako domaća IT zajednica provodi slobodno vrijeme i zašto je baš 'gaming' ono što ih privlači.

opusanjegaming_1naslovnajpg

Postoji čitav niz hobija pomoću kojih se možemo opustiti nakon napornog dana na poslu (ili kod kuće, ako ste freelancer ili “digitalni nomad”). Neki od nas vole pogledati dobar film, a neki pak voze poneki krug kartinga ili pak daju šansu paintballu. No ipak, neki od domaćih IT stručnjaka stavljaju sve ovo u drugi plan kako bi svoje večeri nakon posla proveli – igrajući igre.

Koliko “gejmaju” domaći IT stručnjaci?

Ono što je zajedničko svim našim sugovornicima je to da ih ovaj hobi prati dulje vrijeme, možda čak i dobar dio života, što nikako ne čudi budući da je gaming u uzlaznoj putanji vjerojatno od samih svojih početaka i jedna je od rijetkih industrija koja godinu za godinom bilježi sve veće profite. Od Commodorea 64 do prvog Super Nintenda i PC-a u posljednje vrijeme, gaming je bio velik dio života svim našim sugovornicima. Ipak, nisu svi domaći stručnjaci casual gameri. Kako navodi Vanja Bertalan iz Web Burze, u nekim minulim vremenima je znao provoditi dobar dio dana igrajući.

Bilo je razdoblja u kojima sam baš ozbiljno igrao, više od osam sati dnevno. Najviše WoW, tamo od Vanille. U Cataclysmu smo u jednom trenu bili drugi na svijetu u 10-man instancama. Bilo je strašno zabavno, rekao bih i korisno, ali takav angažirani ritam vrlo je naporan za svakodnevni život.
Tako je, takav ritam često zna uzeti danak u vidu neprospavanih noći i lošeg odnosa sa stvarnim svijetom, tako da, primjerice, Branimir Karačić iz agencije Envy priznaje kako dnevno igra oko sat vremena, ovisno o ostalim obavezama. Njegov su izbor najprije Counter Strike (što smo imali priliku vidjeti na ovogodišnjem Good Gameu) i Age of Empires multiplayer, koji igra još od mladih dana i još uvijek nikako da mu dosadi.

Nikola Stolnik, poznatiji kao osnivač spomenutog turnira Good Game i trenutačni voditelj marketinga u Nanobitu, svoj je džeparac uredno ostavljao u igraonicama tijekom svog djetinjstva.

Gaming mi je u neku ruku služio za bijeg iz stvarnosti te, u drugu ruku, koristio da upoznam iznimne ljude, stvorim prijateljstva i fenomenalno se zabavim. Za vrijeme srednje škole i faksa sam bio najzagriženiji, što bi se danas svelo na igranje vikendom ako nemam što pametnije u planu. Rekao bih da ovih dana u prosjeku odigram 5-6 sati tjedno CS:GO ili Overwatcha.

DSC05422
Branimir Karačić iz agencije Envy dnevno igra oko sat vremena, a najčešće se odlučuje za Counter Strike i Age of Empires multiplayer. Foto: Good Game

Gaming nije samo za djecu

Velika se stigma često asocira s gamingom, posebice kao subkulturom koja je pretežno mlađe dobi i, osim toga što igra igre, ne radi mnogo toga korisnoga. Naravno, to je nešto čega se vjerojatno drže najviše oni koji nikada nisu ništa igrali, s čime se slažu i naši sugovornici. Gaming nije određen s dobi gamera, ali se još uvijek (posebice kod nas) gleda kao “gubljenje vremena”. Branimir nam je rekao kako mnogi njegovi vršnjaci rado odigraju poneku utakmicu u PES-u ili nekoj drugoj sportskoj igri, tako da je gaming postao zabava za sve generacije, neovisno o tome koliko godina igrači imaju, kao što smo i imali prilike vidjeti na Good Gameu.

Nikola objašnjava kako je gaming postao aktivnost i za djecu i za odrasle, ali i za stariju populaciju:

Paleta gaminga je toliko široka da svaki pokušaj stavljanja u “okvire” ispada iznimno neuk. Od toga da se dio igara preporučuje starijoj populaciji kao pomoć u borbi protiv degenerativnih neuroloških bolesti, do vježbanja motorike i refleksa u vojnim vježbama, simuliranja letova za pilote, do opuštanja za vrijeme vožnje javnim prijevozom ili “ubijanja” prijatelja u lan partyjima.

Mei_008
Nikola ističe kako je gaming postao aktivnost za sve generacije, neovisno o tome koliko igrači imaju godina, a on sam opušta se uz Overwatch ili CS:GO. Foto: Overwatch.blizzplanet.com

Kada bi morali birati između igara i, recimo, golfa, vjerojatno bi svi naši sugovornici vrlo rado sjeli za računalo, ali budući da se podosta kritika temelji upravo na tome da je igranje “djetinjasto”, osjećaju li se zato što igraju djetinjastijim od svojih kolega? Branimir kaže:

Svatko ima dijete u sebi pa ako me igranje igara čini djetinjastim – so be it. To je danas ozbiljan pokret, veliki biznis, tako da su takvi zaključci ti koji su djetinjasti.

Vanja s druge strane u šali dodaje kako je u svakom slučaju djetinjast, tako da mu ovaj stereotip ni malo ne smeta.

Iako su svi sugovornici istaknuli kako ne postoji određena dobna granica za igranja, naravno treba obratiti pozornost na to koje igre se igraju u kojoj dobi. Svakako je pomalo nezgodno dati malom djetetu neke prilično strašne horor naslove poput Outlasta ili nečega sličnog, jer ipak nisu sve igre za svaku dob – ali, s druge strane, za svaku dob postoje prikladne igre.

Igranje i posao – što pobjeđuje?

Kada se dogodi da gaming postane veći “posao” od pravoga posla, nastaju problemi. Po riječima Vanje, ponekad se osjećao kao da ima dva paralelna posla koji svaki zahtijevaju i vrlo mnogo posla i vremena. Kako biste u isto vrijeme imali i posao i bili zagriženi gamer treba vam vrlo velika doza odlučnosti i još veća količina energije. Naravno, problem kod igranja na većim nivoima je upravo u tome što ne možete samo tako “pauzirati” igru i otići raditi nešto drugo, a svako vaše izbivanje iz raida na teret je čitavom timu.

Branimir je čvrstog mišljenja da dok god gaming ne postane posao – posao ima prioritet.

Dok god gaming ne postane posao – posao ima prednost. Kao i obitelj i prijatelji. Vrijeme za igre prvenstveno je u večernjim satima ili tijekom vikenda. No, s obzirom na to da je gaming industrija jedna od najbrže rastućih – sve je moguće.

Opuštanje ili samo zabava?

Iako smo već spominjali golf kao sport koji je vjerojatno najveći sinonim za opuštenost, zanimljivo je kako je gaming hobi koji uistinu uspijeva opustiti i “napuniti baterije” iako zahtijeva podosta koncentracije. Iako je na trenutke gaming jedno od najviše frustrirajućih iskustava s kojima sam imao doticaja, s čime će se vjerojatno složiti svi koji su intenzivnije igrali, svejedno izuzetno koristi uzeti pauzu od posla i odigrati poneki meč, utakmicu ili utrku.

Branimir je izdvojio i networking kao jedan od tajnih aduta igranja igara.

Bez obzira na to što i gaming zahtijeva punu koncentraciju, prvenstveno je to vrhunska zabava. Pogotovo kada igraš online s prijateljima i protiv ljudi iz cijelog svijeta. Super je za opuštanje poslije napornog dana na poslu, za smijeh ali i za networking.

Ipak, s one druge strane, gaming vam može biti više obaveza nego opuštanje, kao što Vanja napominje. U vrijeme kada je intenzivno igrao, to nikako za njega nije bilo opuštanje, već natjecanje, izazov i druženje u igrama. S time se slaže i Nikola, koji za primjer daje mečeve Starcrafta 1 na 1 te nadodaje kako svatko tko je probao tu vrstu frustracije zna da gaming vrlo često može oduzeti mnogo više živaca. Ipak, u podosta slučajeva se ipak radi o igranju za opuštanje i svojevrsnom ulasku u neke nove dimenzije – pa makar vam te dimenzije donijele malo živciranja, svakako vas zabavljaju.

Screenshot008
Gaming je izazov, natjecanje, druženje i – zabava čak i trenutcima živciranja, kao primjerice u Starcraftu 2. Foto: Starcraft 2 – preuzeto sa sc2mapster.com

A ja? Priznajem, u nekim trenutcima se igram i previše (a činjenica da sam ovih dana recenzirao HP-ov gaming laptop Omen tomu nije pomogla). Svakako je tu riječ o minimalno jednome satu dnevno, koliko obaveze dopuštaju, ali budući da se ovakve prilike ne dobivaju često, zna se dogoditi i neka malo veća gaming “seansa”. Gaming je tu već dugo i ostat će jedna od omiljenih razbibriga kako domaćih IT stručnjaka, pa tako i (barem dijela) Netokracije. 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Novost

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...