76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Nakon što nas je pandemija sve natjerala da po brzom postupku otkrijemo rad na daljinu (i da rad na daljinu nije nikakav nedostižan ideal niti bauk), jasno je da se povuklo pitanje – ako već ne moramo raditi na istom mjestu, moramo li zbilja svi raditi u isto vrijeme.

Nije teško zamisliti prednosti takvog rada:

  • Svatko može raditi u vrijeme kad je najproduktivniji, bilo to od ujutro, uvečer, po noći, rascjepkano kroz dan u dvosatnim fazama.
  • Manje se vremena troši na sastanke.
  • Vrijeme za rad nije ispresijecano pozivima i porukama koje zahtijevaju istovremenu reakciju.
  • Stvara se više vremena za misaoni rad i promišljene interakcije.
  • Olakšava se zapošljavanje u različitim vremenskim zonama i dijelovima svijeta.
  • I možda najbitnije, stvara se ravnopravnije radno okruženje – pogotovo za žene.
Iz izvještaja Future Forum Pulse.

Kako tvrdi Helen Kupp, Product & Strategy Leader za Slackovu inicijativu Future Forum:

Za mnoge ljude radni dani od 9 do 5, redoviti sastanci i interakcije nikada nisu bili pravo radno okruženje. To je rezultiralo burnoutom, pogotovo kod žena s djecom, preprekama za napredovanje među zaposlenicima koji su nedovoljno zastupljeni i drugim izazovima. To je u pandemiji postalo istinitije nego ikad.

No iako sve to zvuči savršeno razumno, pogotovo iz perspektive nekog zaposlenog u softverskoj tvrtki koja razvija proizvod koji upravo želi promovirati asinkroni rad, moramo postaviti pitanje – je li takav način rada moguć za većinu tvrtki?

Odgovor: Da, ali…

Async je za mnoge tvrtke ne samo moguć, nego i neizbježan ako žele biti konkurentne na tržištu rada. Ali za razliku od rada na daljinu, koje je većina uvela silom prilika, sad je prilika da razmislimo tome kako uvesti asinkroni rad u organizacije, a istovremeno pomoći zaposlenicima da iskoriste sve pogodnosti takvog pristupa random vremenu (ili izostanku radnog vremena).

Pritom postoje brojni izazovi za koji će svaka firma morati naći svoje rješenje:

  • Koji će se alati koristiti za asinkronu komunikaciju i kako naučiti zaposlenike da ih koriste onako kako su zamišljeni, a ne kao dodatni kanal na koji moraju odmah reagirati?
  • Treba li se Async uvesti odjednom ili postepeno, za sve ili samo određene odjele?
  • Koliko vremena trebamo dati zaposlenicima za navikavanje na novi način rada i kakvu podršku osigurati?
  • Tko treba predlagati i uvoditi ovaj način rada? Može li (viši) menadžment dobro procijeniti želje i mogućnosti zaposlenika ili im u tome treba pomoći?

U pronalaženju vlastitih odgovora na ova pitanja, na Future of Work: Async pomoć će nam pružiti Amir Salihefendić, CEO Todoista i Doista, platforme koja omogućava rad na daljinu.

Na panel raspravi Red? Rad. Samodisciplina! CEO Combisa Goran Car podijelit će iskustva i razmišljanja o async i hibridnom radu u velikom sustavu, Mario Frančešević iz SeekAndHita će nam dati pogled iz perspektive manje tvrtke, a sve uz savjete psihologa Sandra Kraljevića o tome kako pomoći zaposlenicima u prilagodbi.

Balkan Brothers, Matej i Filip Justić, provest će nas skroz to kako postaviti tvrtku tako da je asinkroni rad – default. Kako asinkrono raditi s klijentima kada to nije slučaj saznat ćemo iz iskustava Undabota, Neuralaba i Flow and Forma.

Future of Work: Async podržavaju Combis, kao generalni sponzor, te Flow and Form i Undabot kao partneri konferencije. Nadamo se da ćemo svi s nje izaći spremniji na izazove – i mogućnosti – koje nosi asinkroni rad.

__________

Future of Work: Async konferencija u potpunosti je besplatna! Pratiti ju možete putem Facebook Livea, a želite li se uključiti u raspravu i postavljati pitanja, prijavite se za sudjelovanje putem Zooma ispunjavanjem prijavne forme!

Future of Work: Async

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Kolumna

Što zajedničko imaju cajke, McDonald’s i Jack Daniels? Izvrsno targetiranje potreba.

“Zašto su cajke toliko popularne?" pitanje je koje se svako malo vrati "na tapet". Na tom tapetu uz cajke i neke druge ukuse i interese sjede razni brendovi koje određene skupine štuju kao dio njihovog identiteta. Pitanje brendinga proizvoda tako više nije samo marketinško, kao što ni pitanje cajki - nije samo glazbeno.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Google dobio zeleno svjetlo za akviziciju Photomatha

Službeno je - aplikacija Damira Sabola koja pomaže kod učenja matematike postat će dio Googlea.

Tvrtke i poslovanje

Factory se u potpunosti oprostio s Plavom tvornicom i doživio potpuni rebranding

Iako je Plava tvornica još ranije promijenila ime u Factory, sada ostaje i bez prepoznatljive plave boje doživjevši kompletan rebranding. Koliko je takav korak bio zahtjevan, ali i potreban, otkrila nam je direktorica marketinga Marijana Butorac.

Zabava i zanimljivosti

Kako su Konzumovi plišani Zvjerići uz AR tehnologiju postali virtualne igračke?

Kampanje maloprodajnih lanaca koje potiču pozitivne promjene, ali u isto vrijeme nude zabavne sadržaje za djecu u Hrvatskoj su sve popularnije. Konzum ponovno ide korak dalje i u najnovijoj takvoj kampanji donosi virtualne likove Zvjerića.

Panel

Što Infobip, ReversingLabs i Syntio uče studente na FER-u?

S poznatim hrvatskim tvrtkama razgovaramo o njihovim "vještinama" na FER-u: od osnova kako su koncipirali kurikulum kolegija i što bi savjetovali drugima koji planiraju isto, do toga što im je bio prioritet prenijeti studentima u vezi njihovog područja rada i kako su se polaznici snašli s pojedinom materijom.

Netokracija Podcast

Matija Nakić: Kako u krizi privući investitore i velike klijente, a kako veteranski kadar?

U novoj epizodi Netokracija podcasta, o građenju odnosa s investitorima, privlačenju veterana u tim i investicijskoj klimi iz perspektive jednog startupa pričamo sa su-osnivačicom Farseera, Matijom Nakić.

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.