76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Nakon što nas je pandemija sve natjerala da po brzom postupku otkrijemo rad na daljinu (i da rad na daljinu nije nikakav nedostižan ideal niti bauk), jasno je da se povuklo pitanje – ako već ne moramo raditi na istom mjestu, moramo li zbilja svi raditi u isto vrijeme.

Nije teško zamisliti prednosti takvog rada:

  • Svatko može raditi u vrijeme kad je najproduktivniji, bilo to od ujutro, uvečer, po noći, rascjepkano kroz dan u dvosatnim fazama.
  • Manje se vremena troši na sastanke.
  • Vrijeme za rad nije ispresijecano pozivima i porukama koje zahtijevaju istovremenu reakciju.
  • Stvara se više vremena za misaoni rad i promišljene interakcije.
  • Olakšava se zapošljavanje u različitim vremenskim zonama i dijelovima svijeta.
  • I možda najbitnije, stvara se ravnopravnije radno okruženje – pogotovo za žene.
Iz izvještaja Future Forum Pulse.

Kako tvrdi Helen Kupp, Product & Strategy Leader za Slackovu inicijativu Future Forum:

Za mnoge ljude radni dani od 9 do 5, redoviti sastanci i interakcije nikada nisu bili pravo radno okruženje. To je rezultiralo burnoutom, pogotovo kod žena s djecom, preprekama za napredovanje među zaposlenicima koji su nedovoljno zastupljeni i drugim izazovima. To je u pandemiji postalo istinitije nego ikad.

No iako sve to zvuči savršeno razumno, pogotovo iz perspektive nekog zaposlenog u softverskoj tvrtki koja razvija proizvod koji upravo želi promovirati asinkroni rad, moramo postaviti pitanje – je li takav način rada moguć za većinu tvrtki?

Odgovor: Da, ali…

Async je za mnoge tvrtke ne samo moguć, nego i neizbježan ako žele biti konkurentne na tržištu rada. Ali za razliku od rada na daljinu, koje je većina uvela silom prilika, sad je prilika da razmislimo tome kako uvesti asinkroni rad u organizacije, a istovremeno pomoći zaposlenicima da iskoriste sve pogodnosti takvog pristupa random vremenu (ili izostanku radnog vremena).

Pritom postoje brojni izazovi za koji će svaka firma morati naći svoje rješenje:

  • Koji će se alati koristiti za asinkronu komunikaciju i kako naučiti zaposlenike da ih koriste onako kako su zamišljeni, a ne kao dodatni kanal na koji moraju odmah reagirati?
  • Treba li se Async uvesti odjednom ili postepeno, za sve ili samo određene odjele?
  • Koliko vremena trebamo dati zaposlenicima za navikavanje na novi način rada i kakvu podršku osigurati?
  • Tko treba predlagati i uvoditi ovaj način rada? Može li (viši) menadžment dobro procijeniti želje i mogućnosti zaposlenika ili im u tome treba pomoći?

U pronalaženju vlastitih odgovora na ova pitanja, na Future of Work: Async pomoć će nam pružiti Amir Salihefendić, CEO Todoista i Doista, platforme koja omogućava rad na daljinu.

Na panel raspravi Red? Rad. Samodisciplina! CEO Combisa Goran Car podijelit će iskustva i razmišljanja o async i hibridnom radu u velikom sustavu, Mario Frančešević iz SeekAndHita će nam dati pogled iz perspektive manje tvrtke, a sve uz savjete psihologa Sandra Kraljevića o tome kako pomoći zaposlenicima u prilagodbi.

Balkan Brothers, Matej i Filip Justić, provest će nas skroz to kako postaviti tvrtku tako da je asinkroni rad – default. Kako asinkrono raditi s klijentima kada to nije slučaj saznat ćemo iz iskustava Undabota, Neuralaba i Flow and Forma.

Future of Work: Async podržavaju Combis, kao generalni sponzor, te Flow and Form i Undabot kao partneri konferencije. Nadamo se da ćemo svi s nje izaći spremniji na izazove – i mogućnosti – koje nosi asinkroni rad.

__________

Future of Work: Async konferencija u potpunosti je besplatna! Pratiti ju možete putem Facebook Livea, a želite li se uključiti u raspravu i postavljati pitanja, prijavite se za sudjelovanje putem Zooma ispunjavanjem prijavne forme!

Future of Work: Async

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.