Izazovi moderiranja Facebooka i Instagrama: Ono što je nekome zlostavljanje, drugome je zadirkivanje

Izazovi moderiranja Facebooka i Instagrama: Ono što je nekome zlostavljanje, drugome je zadirkivanje

Možda najizazovniju ulogu, među osobama zaduženima za razvoj proizvoda za provođenje Facebookovih standarda, ima Namrata Bostrom. Ona je Product Manager za područje online zlostavljanja i uznemiravanja, a u Londonu sam imala prilike razgovarati s njom više o toj temi.

Dovoljno je bilo samo pogledati omjere koliko “posla” na tom području obavljaju algoritmi, proaktivno, a koliko on ovisi o ljudskome faktoru, odnosno prijavama korisnika Facebooka, reaktivno.

Tako je trenutno algoritmima najlakše prepoznati spam i lažne profile, čak i spriječiti njihovo otvaranje ili ih ukloniti u prvih nekoliko minuta nakon otvaranja, i to u visokim postotcima, dok sadržaj koji uznemiruje ili zlostavlja nekoga algoritam uklanja tek u 16,1% slučajeva, a ostatak se moderira po prijavama korisnika.

Facebook
Jasno je koji dio sadržaja odskače od ostalih.

Nije to ni čudno, kad se uzme u obzir da postoji mnogo nijansi sive u ovakvom ponašanju i sadržaju koji strojno učenje još nije dovoljno proučilo. Ako isključimo očite slučajeve, ostali ovise o kontekstu, osobnom doživljaju, je li riječ o maloljetnicima, javnim osobama ili tek nedužnoj konverzaciji između dvoje prijatelja. Kako je Namrata objasnila:

Ono što netko smatra zlostavljanjem, netko drugi može smatrati zadirkivanjem.

Sami uvjeti korištenja ove društvene mreže pokušavaju obuhvatiti tu kompleksnost, nastavila je, izdvojivši primjer kada netko dijeli sadržaj usmjeren protiv određene osobe kako bi ukazao na taj problem, ne nužno jer podržava takvo ponašanje. U tom je slučaju trebalo definirati da se takvu osobu ne sankcionira.

Osobni doživljaj i kontekst su najvažniji, a strojevi to ne mogu prepoznati

Facebook
Dok drugi dijelovi Community Integrity tima mogu više proaktivno djelovati na izazove s kojima se susreću, Namratin dio priče daleko je kompliciraniji.

Iako se radi na proaktivnom rješavanju ovog problema, odnosno prepoznavanju kakav je određeni sadržaj uz pomoć umjetne inteligencije, koja ide puno dalje od pukog filtriranja određenih ključnih riječi, Namrata je svjesna da će ljudski faktor ovdje uvijek biti najvažniji.

Zlostavljanje i uznemiravanje uvijek će biti područje gdje će osobni doživljaj i kontekst ostati važni, a ne očekujem da će proaktivni pristup biti visok kao što je, primjerice, kod detekcije lažnih profila. Kako tehnologija napreduje, postajat ćemo i mi bolji u tome, ali uvijek će nam korisnici morati reći kad se osjećaju zlostavljano ili da ih netko uznemirava online.

Percepcija osobe koja se osjeća uznemireno iznimno je važna, a u slučajevima kada se njena žalba na tuđe ponašanje ili sadržaj odbije, ona se može osjećati još više povrijeđeno i nesigurno na platformi koja je to omogućila.

To jest komplicirano, ali svjesni smo da se neće svi složiti s našim standardima i uvjetima korištenja, iako su oni kreirani pažljivo i u suradnji sa stručnjacima. Ipak, korisnicima dajemo druge opcije, primjerice, da blokiraju ili otprate osobu koja ih uznemirava. Time mogu kontrolirati svoje iskustvo, koje ide dalje od naših standarda koji su uniformirani i primjenjuju se na sve.

Blokiranje druge strane nije dovoljno

Kako je problem kompleksan, jednostavno rješenje poput blokiranja osobe spornog ponašanja nije dovoljno, a Facebook je toga svjestan. Zanimljivo je što je Namrata jedina u prezentaciji koristila primjer Instagrama, a ne Facebooka, što i nije neobično zbog demografije koja se okuplja oko ove društvene mreže. Mlađe osobe, posebice tinejdžerice, sklonije su susretima s ovakvim slučajevima, stoga su upravo na ovoj platformi predstavljene dodatne opcije.

Primjerice, kad sam algoritam prepozna da bi određeni komentar mogao biti uvredljiv, pošiljatelju prije slanja iskače upozorenje s upitom je li siguran da to doista želi objaviti. Namrata tvrdi da je to dovoljno da mnogi razmisle o svom načinu izražavanja.

Što se tiče zaštite vlastitih profila od negativnosti, osobe mogu uključiti filtriranje komentara po određenoj ključnoj riječi. To je korisno kad se, recimo, za određenu osobu koristi kakav pogrdan nadimak, stoga se mogu automatski blokirati komentari koji takav pojam sadrže.

Facebook
Restricted, novi alat koji omogućuje da ograničimo vidljivost sadržaja koji netko postavlja na naš profil.

No, još je zanimljiviji novi alat koji je za sad dostupan samo na Instagramu, Restricted. Kad nečiji profil na taj način ograničite, komentari te osobe na vašem profilu bit će vidljivi samo njima (i vama) i nikome drugome, a možete odabrati da samo određene komentare odobrite za javnost. A što je najvažnije, ta osoba ne dobiva obavijest o tome da joj je vidljivost komentara ograničena.

Tehnologija će se poboljšati, ali ne može se pobjeći od prirode problema

Za razliku od ostalih izazova s kojima se Facebook susreće, u ovome je osobni dojam najvažniji, zbog čega je logično da se više alata za kontrolu sadržaja prebacuje na samu osobu koja se osjeća ugroženo.

Samim time je Namratin odgovor na upit hoće li ikada algoritam moći u većoj mjeri biti odgovoran za blokiranje ili uklanjanje ovakvog sadržaja, logičan:

Ovo će uvijek biti područje gdje će biti najvažniji osobni aspekt. U budućnosti će tehnologija biti bolja u prepoznavanju uvredljivog izražavanja, ali ne može se pobjeći od prirode problema u kojemu je osobni doživljaj najvažniji.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kobe Bryant: košarkaš, Oskarovac, investitor – ulagao je u tvrtke poput Alibabe i Epic Gamesa

Jučer je u 41. godini preminuo Kobe Bryant, jedan od najvećih košarkaša svih vremena koji je svojim uspjesima na terenu i izvan njega zauvijek obilježio ovaj sport.

Društvene mreže

Bartol Šimunić: Da će društvene mreže biti okosnica kampanje Zorana Milanovića odlučilo se još u svibnju

Bio je među prvim community managerima Vlade kad je 2011. došla na društvene mreže, a sada je jedna od ključnih osoba koja je stajala digitalne kampanje novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Internet marketing

Podcast o specifičnostima podcasta u Hrvatskoj kao sadržajnom, ali i oglašivačkom formatu

Podcasti, iako postoje već godinama, očito su format koji će obilježiti digitalno tržište u Hrvatskoj u 2020. tako da je red pozabaviti se njihovim specifičnostima - u obliku podcasta!

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.