Izazovi moderiranja Facebooka i Instagrama: Ono što je nekome zlostavljanje, drugome je zadirkivanje

Izazovi moderiranja Facebooka i Instagrama: Ono što je nekome zlostavljanje, drugome je zadirkivanje

Možda najizazovniju ulogu, među osobama zaduženima za razvoj proizvoda za provođenje Facebookovih standarda, ima Namrata Bostrom. Ona je Product Manager za područje online zlostavljanja i uznemiravanja, a u Londonu sam imala prilike razgovarati s njom više o toj temi.

Dovoljno je bilo samo pogledati omjere koliko “posla” na tom području obavljaju algoritmi, proaktivno, a koliko on ovisi o ljudskome faktoru, odnosno prijavama korisnika Facebooka, reaktivno.

Tako je trenutno algoritmima najlakše prepoznati spam i lažne profile, čak i spriječiti njihovo otvaranje ili ih ukloniti u prvih nekoliko minuta nakon otvaranja, i to u visokim postotcima, dok sadržaj koji uznemiruje ili zlostavlja nekoga algoritam uklanja tek u 16,1% slučajeva, a ostatak se moderira po prijavama korisnika.

Jasno je koji dio sadržaja odskače od ostalih. Facebook

Nije to ni čudno, kad se uzme u obzir da postoji mnogo nijansi sive u ovakvom ponašanju i sadržaju koji strojno učenje još nije dovoljno proučilo. Ako isključimo očite slučajeve, ostali ovise o kontekstu, osobnom doživljaju, je li riječ o maloljetnicima, javnim osobama ili tek nedužnoj konverzaciji između dvoje prijatelja. Kako je Namrata objasnila:

Ono što netko smatra zlostavljanjem, netko drugi može smatrati zadirkivanjem.

Sami uvjeti korištenja ove društvene mreže pokušavaju obuhvatiti tu kompleksnost, nastavila je, izdvojivši primjer kada netko dijeli sadržaj usmjeren protiv određene osobe kako bi ukazao na taj problem, ne nužno jer podržava takvo ponašanje. U tom je slučaju trebalo definirati da se takvu osobu ne sankcionira.

Osobni doživljaj i kontekst su najvažniji, a strojevi to ne mogu prepoznati

Dok drugi dijelovi Community Integrity tima mogu više proaktivno djelovati na izazove s kojima se susreću, Namratin dio priče daleko je kompliciraniji. Facebook

Iako se radi na proaktivnom rješavanju ovog problema, odnosno prepoznavanju kakav je određeni sadržaj uz pomoć umjetne inteligencije, koja ide puno dalje od pukog filtriranja određenih ključnih riječi, Namrata je svjesna da će ljudski faktor ovdje uvijek biti najvažniji.

Zlostavljanje i uznemiravanje uvijek će biti područje gdje će osobni doživljaj i kontekst ostati važni, a ne očekujem da će proaktivni pristup biti visok kao što je, primjerice, kod detekcije lažnih profila. Kako tehnologija napreduje, postajat ćemo i mi bolji u tome, ali uvijek će nam korisnici morati reći kad se osjećaju zlostavljano ili da ih netko uznemirava online.

Percepcija osobe koja se osjeća uznemireno iznimno je važna, a u slučajevima kada se njena žalba na tuđe ponašanje ili sadržaj odbije, ona se može osjećati još više povrijeđeno i nesigurno na platformi koja je to omogućila.

To jest komplicirano, ali svjesni smo da se neće svi složiti s našim standardima i uvjetima korištenja, iako su oni kreirani pažljivo i u suradnji sa stručnjacima. Ipak, korisnicima dajemo druge opcije, primjerice, da blokiraju ili otprate osobu koja ih uznemirava. Time mogu kontrolirati svoje iskustvo, koje ide dalje od naših standarda koji su uniformirani i primjenjuju se na sve.

Blokiranje druge strane nije dovoljno

Kako je problem kompleksan, jednostavno rješenje poput blokiranja osobe spornog ponašanja nije dovoljno, a Facebook je toga svjestan. Zanimljivo je što je Namrata jedina u prezentaciji koristila primjer Instagrama, a ne Facebooka, što i nije neobično zbog demografije koja se okuplja oko ove društvene mreže. Mlađe osobe, posebice tinejdžerice, sklonije su susretima s ovakvim slučajevima, stoga su upravo na ovoj platformi predstavljene dodatne opcije.

Primjerice, kad sam algoritam prepozna da bi određeni komentar mogao biti uvredljiv, pošiljatelju prije slanja iskače upozorenje s upitom je li siguran da to doista želi objaviti. Namrata tvrdi da je to dovoljno da mnogi razmisle o svom načinu izražavanja.

Što se tiče zaštite vlastitih profila od negativnosti, osobe mogu uključiti filtriranje komentara po određenoj ključnoj riječi. To je korisno kad se, recimo, za određenu osobu koristi kakav pogrdan nadimak, stoga se mogu automatski blokirati komentari koji takav pojam sadrže.

Restricted, novi alat koji omogućuje da ograničimo vidljivost sadržaja koji netko postavlja na naš profil. Facebook

No, još je zanimljiviji novi alat koji je za sad dostupan samo na Instagramu, Restricted. Kad nečiji profil na taj način ograničite, komentari te osobe na vašem profilu bit će vidljivi samo njima (i vama) i nikome drugome, a možete odabrati da samo određene komentare odobrite za javnost. A što je najvažnije, ta osoba ne dobiva obavijest o tome da joj je vidljivost komentara ograničena.

Tehnologija će se poboljšati, ali ne može se pobjeći od prirode problema

Za razliku od ostalih izazova s kojima se Facebook susreće, u ovome je osobni dojam najvažniji, zbog čega je logično da se više alata za kontrolu sadržaja prebacuje na samu osobu koja se osjeća ugroženo.

Samim time je Namratin odgovor na upit hoće li ikada algoritam moći u većoj mjeri biti odgovoran za blokiranje ili uklanjanje ovakvog sadržaja, logičan:

Ovo će uvijek biti područje gdje će biti najvažniji osobni aspekt. U budućnosti će tehnologija biti bolja u prepoznavanju uvredljivog izražavanja, ali ne može se pobjeći od prirode problema u kojemu je osobni doživljaj najvažniji.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?