Facebook Libra i Calibra nisu "pravi" blockchain, a najviše ih se trebaju bojati: banke

Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?

Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.

Krenimo ipak ispočetka – odgovorom na pitanja koje ste se sigurno pitali.

Za domaće korisnike Calibra i Libra znače nekoliko stvari, a najvažnije pitanje koje se ističe je: hoćemo li uz njih dobiti efikasniji, jeftiniji i brži način plaćanja bez fragmentacije po bankama, telekomima i njihovim aplikacijama? Da, vjerojatno hoćemo.

No, općenito, nisam siguran da smo još uvijek svjesni koje tektonske promjene ovo može donijeti. Naravno, kada kažem promjene mislim i na probleme.

Korisnicima će ovo sigurno donijeti hrpetinu dobrih stvari u početku, jednostavnije i jeftinije plaćanje preko interneta, bez muka koje smo morali prolaziti s PayPalom i sličnim alatima. Ali, sjetimo se da je to ipak Facebook, ogromna korporacija koja odgovara samo svojim dioničarima i vrhovnom vođi Zuckebergu, a koja je ne baš tako davno, upala u poprilično volatilni vrtlog negativnih vijesti vezanih uz privatnost, neautorizirano iskorištavanje privatnih podataka i, na trenutke, poprilično okrutan način eksperimentiranja na korisnicima. Fake news je fenomen koji je gotovo vlastoručno nastao na i zbog Facebooka. Track record im nije baš najbolji. Ali…

Stvaranje Calibre i Libre se definitivno može gledati kao početak masovnog širenja kripto valuta u mainstream, u svim sferama poslovnog života. Do sada su blockchain i kriptovalute bile gotovo isključivo u sferi PR vježbi korporacijama koje su se željele prikazati inovativnima ili u koraku s vremenom, ili pak rijetkim znatiželjnicima koji su zaista pokušavali napraviti proizvode i platforme bazirane na njima. No uglavnom se sve odvijalo u sferama par desetaka milijuna entuzijasta, a bome i špekulanata. Sad se pak stvari mijenjaju – jedna od najvećih kompanija na svijetu odlučila je lansirati svoj vlastiti blockchain i kriptovalutu! No…

Libra nije pravi blockchain – ni prava kriptovaluta

Libra će biti stablecoin ili bolje rečeno pegged coin, što znači da će coin imati fiksnu vrijednost i neće biti podložan značajnim promjenama cijene kao što je to trenutno kod većine ostalih kriptovaluta. Upravo zato možemo reći i da Libra nije “pravi blockchain”, a niti prava kriptovaluta – što to točno znači?

Blockchain po definiciji mora imati nekoliko bitnih svojstava – to jest mora biti ‘open, public, trustless, permissionless, borderless, neutral, censorship resistant‘. U slučaju Libre samo prvo svojstvo je uvjetno ispunjeno, dok se u početnim materijalima spominje tranzicija u permissionless. Ostatak uvjeta Libra nikada neće moći ispuniti zbog regulative i zakona s kojima se mora slagati. Na primjer – mogu se s velikom sigurnošću okladiti da Facebook (odnosno Libra Associacion) neće dozvoljavati nikakve transakcije prema pravnim i privatnim osobama u Iranu ili bilo kojim drugim “nepodobnim” državama ili osobama. Dakle nikada neće biti: neutral ili borderless. Tako da bi Libru mogli nazvati digitalnim novcem ili tokenom, ali ne i kriptovalutom.

Ako Libru uspoređujemo s PayPalom ili nekom valutom poput dolara – ona jest kriptovaluta, ali usporedno s Bitcoinom, DAI-em ili aeternityem – nije ni blizu. S druge strane blockchain i digitalni asseti imaju toliko različitih atributa da je teško govoriti o košer kriptovalutama. Libra je samo fork i pokušaj starog svijeta da na svoj način implementira ideju koja se kuha zadnjih deset godina. No i dalje ima mjesta za ‘permissionless, trustless, neutral and censorship resistant’ kriptovalute. Možda sada i više nego prije.

Bitcoin i slične kriptovalute ovi Facebookovi pokušaji vjerojatno neće previše ugroziti.

Ali će itekako imati utjecaja kada su u pitanju transakcije kakve poznajemo

Ono što trebamo uzeti u obzir jest činjenica da će Facebook praktički “preko noći” postati vlasnik najveće platne mreže na svijetu, koja će kontrolirati milijarde dolara dnevno te ćemo vjerojatno za par godina Librom kupovati kavu, žvake, karte za tramvaj, Uber i još hrpu stvari. Nešto slično onome što su Alibaba i Wechat napravili sa Alipayom u Aziji.

Facebook će definitivno pokušati postati novi Amazon kroz monetizaciju Instagrama, WhatsAppa i ostalih svojih proizvoda, a ne bih se čudio da se polako, ali sigurno, reklamiranje na platformi počne plaćati isključivo u Libri. Mene malo plaši situacija u kojoj kompanija kao što je Facebook – s preko 2 milijarde korisnika i OGROMNOM količinom detaljnih podataka o svakom svojem korisniku – sad odjednom počne procesirati i analizirati milijarde transakcija tih korisnika.

Složit ćete se da je ovo daleko ozbiljnije nego podaci o osobnim preferencijama ili političkom uvjerenju. Ako ikada Libra postane globalna i temeljna platna mreža, prostor za ozbiljnu zloupotrebu je zapanjujuć. Ovo je definitivno jedna od najvećih nepoznanica u cijeloj ovoj priči i mogu se okladiti da će se Facebook jako potruditi oko naglašavanja da Facebook nije Libra i obratno te da su oni samo jedan od stotine dioničara.

Za prosječnog čovjeka ništa značajno, za ljude koji su osjetljivi oko privatnosti ovo je vjerojatno najgora noćna mora.

Što će sada učiniti banke?

Ovo je prvenstveno udar na banke i SWIFT i USD. Facebookov stablecoin putem kojeg je moguće poslati netrivijalnu količinu vrijednosti (novca) s jednog kraja svijeta na drugi, a sve putem najveće svjetske mreže korisnika. Nema sumnje da će banke Libru osjetiti. Može se reći da će Facebook iduće godine postati ekvivalent centralne banke koja ima preko dvije milijarde korisnika.

Uz to, zanimljivo je primijetiti kako među inicijalnim partnerima nema niti jedne banke. Tu su Visa, Mastercard, Paypal i Coinbase, ali nema niti jedne banke. Možda je još prerano nagađati jer Libra neće biti operativna još godinu dana, ali ako je suditi po prvim najavama, situacija neće biti bajna za njih.

Ovo što Facebook pokušava napraviti s Librom je puno više od samo platnog prometa; ovo uključuje kredite, štednju, zajmove i poveću količinu financijskih proizvoda koji su do sada bili rezervirani isključivo za bankarski sektor. Možda najzanimljivija stvar u cijeloj priči je da je Libra, između ostalog, i smart contract platforma – što sa sobom donosi značajne napredne mogućnosti na koje tradicionalne banke i financijske institucije još nisu spremne (barem ne na ovoj razini). Aplikacije i startupi kao što su Transferwise, Revolut, Kekspay i slični, također su u debelim problemima, čisto da se ne fokusiramo u ovom razgovoru isključivo na banke. Najzanimljivija stvar je to što Libra kao stablecoin vrlo vjerojatno neće biti vezana uz USD i mislim da će se oko ovoga još lomiti koplja. Amerika baš i ne voli da im netko dira u financijsku hegemoniju dolara, bio on digitalan ili ne. 🙂

Dobre vijesti za blockchain startupe?

Što se tiče drugih kriptovaluta i nemogućnosti njihovog oglašavanja na Facebooku, mislim da je to potpuno irelevantno u ovom kontekstu. U isto vrijeme mislim da će drugim platformama i protokolima biti značajno lakše jer će blockchain i DLT izaći iz sfere kriptoanarhista, špekulanata i par desetaka milijuna entuzijasta i možda napokon skinuti stigmu “scama te će napokon u većoj mjeri velike kompanije početi gledati i praktične aplikacije blockchain tehnologije i kriptovaluta te će one polako, ali sigurno, početi transformirati svijet oko nas.

Definitivno će se puno više pažnje posvetiti praktičnim korisničkim slučajevima i kako iz te nove tehnologije izvući maksimum. To bi moglo pokrenuti novi val startupa i inovacija koje mogu biti slične magnitude kao internet ili mobilna revolucija. Ovo je po mom mišljenju najveći iskorak prema DeFi-ju (Decentralized Finance) u zadnjih 10 godina. Nikola Škorić je u jednoj raspravi to fino ilustrirao:

Ako nas posluži sreća za godinu dana ćemo imati potpuno otvorenu financijsku infrastrukturu povezanu direktno, duboko u srce legacy financijske infrastrukture. I to sve izgrađeno na uvjetno rečeno open blockchainu. To je PDS2 na kvadrat.

Vjerujem kako će za par godina Libra biti vjerojatno prvo platežno sredstvo većine mlađih ljudi, slično kao Alipay, a za 5 godina i velike većine ljudi. Ali ono što definitivno čeka i Facebook i Libru u 2020. je ozbiljna borba sa svjetskim regulatorima i centralnim bankama. Nekako nemam osjećaj da će se oni predati bez borbe.

ponuda

Komentari

  1. Stjepan Zlodi

    Stjepan Zlodi

    21. 06. 2019. u 10:45 am Odgovori

    Mlađi ljudi izbjegavaju Facebook, pa kako će onda nešto vezano uz njega postati prvo platežno sredstvo većine mlađih ljudi? 🙂

    “Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.” Facebook će pokloniti svima nešto novaca? Ne vjerujem. Ljudi će trebati uplatiti novce, unijeti svoj broj kartice ili nešto slično. Na tom će se koraku spotaknuti većina od te trećine.

    Ono što ja vjerujem da će se najveća prevara vezana uz kriptovalute dogoditi baš Facebooku i Libri. Jasno, ako uopće dobiju dovoljan broj korisnika da bi neko bio motiviran za to. 🙂

    Ja ne dijelim tvoj optimizam glede Libre. A vjerujem da bi u Facebooku bio jedan od najvećih optimista.

    “Facebook’s Libra coin is a ‘long way from launch’, Company COO Sheryl Sandberg Says”

  2. Luka

    Luka

    21. 06. 2019. u 11:54 am Odgovori

    Airdropati token kojeg sam kreiras bez kontrole iz nicega u neciji wallet? Nekako
    Ne vidim problem 🙂

    Za prevare/hack se slazem. Moglo bi biti grdo.

    I da nisam optimistican, samo realan. Alipay je napravio isto ovo u aziji kroz wechat.

  3. Marijan

    Marijan

    22. 06. 2019. u 8:49 am Odgovori

    Mislim da iza ovog coina može stajati i američka vlada jer će lako prijeći iz fizičkog dolar novca u digitalni dolar po novom zvan Libra, a kojeg će moći stvarati koliko ih je volja. I ti osnivači-partneri Libre će biti ti koji će (iz)davati neograničene količine digitalnog novca. I onda neka netko kaže da je to decentralizirani blockchain.
    Libra je sve samo ne decentralizacija.

  4. Ante

    Ante

    24. 06. 2019. u 12:26 pm Odgovori

    Nikad neće većina novca i transakcija ići kroz neki “decentralizirani” sustav kojeg kontroliraju kojekakvi startupi. To je prenaivno. Zna se da postoje centri moći koji kontroliraju 97% svjetskog kapitala. I onda će doći neki mladi nadobudni infosi pa će oni krupnim kapitalistima izbiti pare iz ruku. Kako da ne. Zato Libra ima šanse da zaživi u punom smislu. Bitcoin i ostale đinđe nemaju šanse.

  5. Luka

    Luka

    24. 06. 2019. u 1:27 pm Odgovori

    @ante decentralizirani sustav ne kontroliraju nikakvi startupi 🙂 pise ti gore u clanku – decentralized, permissionless, trustless. U tome i je inovacija tj disrupcija. U povijesti nase civilizacije po prvi put nitko ne mora traziti dopustenje od ikoga da koristi novac. Vidimo se za par godina 😂

  6. Ante

    Ante

    24. 06. 2019. u 3:26 pm Odgovori

    Luka, nisam mislio na doslovnu kontrolu jer bi to značilo da tih par startupa imaju neki svoj centralitzirani sustav koji potpuno kontroliraju. Pod tim sam mislio na razvoj i stvaranje koncepcije, ne na financijsko-diktatorsku kontrolu.

    Ali stvar je u tome da nitko ne koristi bitcoin i ostale đinđe. Koliko ima webshopova gdje se može plaćati bitcoinom? Koliko je fizičkih trgovina koje ga primaju? Otvori nasumično 100 webshopova koje izguglaš pa javi koliko ih prima bitcoin? Nema od toga ništa. Tresla se brda, rodio se miš.

  7. Johnny Mikac

    Johnny Mikac

    26. 07. 2019. u 5:15 pm Odgovori

    Zanima me,ovih dana puŝtena intrigantna vijest da će,pazi ,,vraga,, Hrvatska poŝta vrŝiti uslugu zamjene bitcoina za kunu ( ,, zlaticu,, )?! Ŝto se pak tu krije ?!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Tehnologija

‘Best buy’ mobiteli danas: Za one koji hoće premium značajke, ali ne i paprenu cijenu

Mobiteli su preskupi, i to je činjenica. Treba li vam onda uopće novi Samsung od 1000 eura ili ga samo želite jer je nov i 'najbolji'?

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.