Želi li i može li Facebook uz Instant Articles progutati www?

Želi li i može li Facebook uz Instant Articles progutati www?

Znatno se brže otvaraju s mobilnih uređaja, izgledaju čišće, veća je vjerojatnost da će ih korisnici podijeliti dalje na Facebooku - da, sve su to argumenti koji idu u korist Instant Articlesa, odnosno članaka s portala koji se ne otvaraju na web stranici nego unutar Facebookove mobilne aplikacije, što je ova društvena mreža jučer u sklopu svoje developerske konferencije F8 omogućila svim izdavačima. No, što to znači za čitatelje, medije, ali i oglašivačku industriju, pogotovo u regiji?

instantarticles_1naslovna

Ako dolazite izvan medijske i oglašivačke industrije, vjerojatno vam neće biti pretjerano jasno zašto se diže tolika prašina oko Instant Articlesa. Za vas će se, kao korisnika, malo toga promijeniti – čak ćete vjerojatno biti i sretniji jer ćete brže otvarati članke putem Facebookove mobilne aplikacije, a i oglasi koji će se naći u takvim tekstovima vjerojatno će biti relevantniji za vas – i manje napadni. Naravno, uz to dolazi i “mala cijena” – izdavači će, odnosno mediji, moći koristiti vaše podatke s Facebooka kako bi vam plasirali što preciznije ciljane oglase, bilo da je riječ o vlastitima ili čak onih iz Facebookove oglašivačke mreže.

Mogućnosti monetizacije Instant Articlesa

Da, tako je, jedna od važnijih stavki koje se tiču Instant Articlesa jest da se unutar njih mogu prikazivati i oglasi koje online portal/magazin/blog ionako prikazuje korisnicima, ali ako zadovoljavaju određene uvjete koje Facebook propisuje. A ti se uvjeti, poput činjenice da će se moći prikazivati i banneri, i video oglasi (isključenog zvuka dok korisnik ne klikne na njih), i animirani HTML5, Javascript ili CSS oglasi (ali samo ako se ne šire, smanjuju ili ne blokiraju sadržaj), kao i svi ostali detalji, mogu naći u često postavljanim pitanjima o ovoj Facebookovoj novotariji. Čak i native oglasi, odnosno brendirani sadržaj, imaju cijeli set pravila koje treba poštivati u bilo kojem sadržaju koji se objavljuje na Facebooku, bilo da je riječ o videima, fotografijama ili instant člancima.

Izvor: Facebook
Izvor: Facebook

Facebook se hvali kako Instant Articles imaju 20% više klikova, 30% više podjela te da je 70% manja vjerojatnost da će napustiti članak (jer je kraće vrijeme učitavanja). Ne samo to, izdavače će još lakše impresionirati činjenica da zadržavaju 100% zarade od oglasa koje plasiraju u takvim člancima, osim ako se odluče za oglase koji se plasiraju putem Facebookove mreže – kada ova društvena mreža uzima 30%. Što je sasvim u redu, jer do sada vjerojatno nisu mogli takve oglase ni plasirati na svojim web stranicama. Mediji imaju potpunu kontrolu nad sadržajem, a za očekivati je da će takvi članci, barem na početku, imati i veći doseg na ovoj društvenoj mreži. Mislim, nije da to Facebook ne radi sa svakom novotarijom (videi koji se sami pokreću, a koji su prije nekog vremena okupirali naš News Feed, halo?), ali treba imati na umu da je taj učinak kratkotrajan.

Zvuči predobro da bi bilo istinito, barem u nekim dijelovima, ali jesu to dovoljni razlozi da mediji predaju dobar, ali stvarno dobar dio kolača svog mobilnog prometa – Facebooku?

Plasiranje brendiranog sadržaja na Facebooku već ima svoj set pravila, a sad pod njih ulaze i instant-članci.
Plasiranje brendiranog sadržaja na Facebooku već ima svoj set pravila, a sad pod njih ulaze i instant-članci.

Iskustva globalnih medija, poput The Washington Posta, The Atlantica, Slatea i drugih, već imamo, ali treba imati na umu posebnosti onih lokalnih, pogotovo velikih. Možda najbolji uvid u to imaju sustavi za praćenje publike, koje koristi dobar dio online medija u regiji, stoga smo se obratili Gemiusu i DotMetricsu.

Dugoročno je ovo loše za velike lokalne izdavače

Jan Jilek iz DotMetricsa vrlo je jasan – ako Instant Articles profunkcioniraju onako kako ih je Facebook zamislio, to će biti dobro za tu društvenu mrežu i dugoročno loše za velike lokalne izdavače.

Time se potencijalno povećava vrijeme provedeno na Facebooku, što umanjuje vrijeme koje će biti provedeno na samoj web stranici. Također, ako će biti prikazan samo pojedini članak, korisnik neće moći surfati po drugim sadržajima te stranice, čime se umanjuje mogućnost da taj oglašivač kreira novi inventar koji će moći samostalno monetizirati.

Facebook ovime prikuplja novi set podataka o korisnicima koji mu daje još veću snagu, a izdavačev brend gubi snagu jer postaje dio Facebooka – nije više destinacija kojoj korisnik “isključivo” poklanja vrijeme, već je dio iscjepkanog sadržaja druge platforme.

U teoriji se promet koji dolazi preko IA ne gubi, ali u praksi…

Vrijeme “provedeno na Facebooku”, odnosno unutar Instant članka, možda i ne bi bilo toliko problematično kada bi sustavi uzimali u obzir te podatke, kao što to čini comScore u SAD-u. No, Vibor Kalogjera iz Gemiusa objašnjava koja je problematika na lokalnoj razini:

U teoriji se promet ne bi trebao uopće “gubiti”, jer posjetitelji Instant Articlesa određenog portala pripadaju jednako tom portalu kao klasični posjetitelji na samom sajtu. U SAD-u je Facebook integriran s comScoreom, koji je inače glavni mjeritelj tamošnje internetske populacije, tako da se u sklopu ukupnog dosega svakog portala mogu vidjeti i Facebook IA.

U zemljama gdje Facebook ne dopušta mjerenje lokalnim standardima, kao što je slučaj u Hrvatskoj, izdavači će teže dokazati oglašivačima i agencijama koji im je ukupni doseg s IA, jer IA neće biti uključeni u mjerenje, odnosno taj će se promet “izgubiti”.

instant articles 2

Rješenje za ovaj problem postoji i zove se software panel metodologija, nastavlja Vibor. U ovom načinu mjerenja stranice se ne skriptiraju i nije potrebno njihovo dopuštenje da se mjere, već se prati online ponašanje velikog uzorka internetskih korisnika putem toolbarova koji su instalirani na njihovim uređajima.

Sve stranice koje korisnik posjećuje, a ne samo one hrvatske, uključene su u takvo mjerenje. S druge strane, kako implementacija ove metodologije zahtijeva pokrivanje troškova panelista, ona se ne primjenjuje u manjim tržištima gdje je vrijednost internetskog oglašavanja još uvijek relativno mala. Kada bismo dobili strukturalnu i financijsku podršku s tržišta, Gemius bi mogao implementirati software panel metodologiju te mjeriti Facebook, Google, eBay itd.

Facebook želi www učiniti dijelom svojeg sadržaja

I što onda, isprobati Instant Articles ili ne? Vibor smatra da ih treba testirati i potom donijeti odluku, a najvažnije pitanje na koje mediji trebaju odgovoriti jest – mogu li monetizirati IA više no što sad zarađuju bez njih. No, dugoročno će se vjerojatno biti teško boriti s ovom novotarijom jer će uvijek biti izdavača koji će Instant Articles iskoristiti za kratkoročno povećanje posjećenosti i dodatnu monetizaciju, što će morati pratiti i oni koji se još nećkaju oko integracije.

Jan je još pesimističniji:

Cilj Facebooka nije dugoročna dobrobit lokalnih izdavača, već povećanje vlastitih prihoda, što će se na lokalnim razinama odraziti na povećanje zakupa oglasnog prostora kroz Facebook nauštrb budžeta koji su bili namijenjeni direktno izdavačima. Facebook želi ovime “progutati” WWW i učiniti ga dijelom svojeg sadržaja.

Isprobati ili ne?

Specijalizirani mediji poput Netokracije su uvijek u zanimljivom položaju kod ovakvih novotarija – primjerice, mi smo odabrali ne biti u sustavu Gemiusa ili DotMetricsa, jer je to u skladu s našom strategijom koja je usmjerena na vrlo fokusiran native sadržaj, poput kampanje Digitalni nomadi, stoga ne ovisimo o budžetu od oglašivača koji bi nam mogao doći tim putem, nego kroz IA možemo možda pronaći i dodatan kanal monetizacije. Zahvaljujući tome što smo kao platformu koja nas pogoni odavno odabrali WordPress, aktivacija Instant Articlesa bit će jednostavnija, jer se društvena mreža već upartnerila s najvećim platformama – osim WP-a, tu su Drupal, Atavist, Medium, Perk Distributed, RebelMouse, ShareThis, Sovrn, Steller, Tempest…

Testirat ćemo – iz znatiželje, fleksibilnosti, a i zato što želimo i ostalima dati u uvid u ono što ih (vjerojatno) čeka.

No, ostaje nam glavno pitanje na koje dugo nećemo imati odgovor.

Što ako Facebooka nestane?

U analizi Johna Hermana, sada već godinu dana staroj, a nastaloj nakon što su se pojavili prvi Instant Articles, na samom kraju stoji i možda najvažnije pitanje.

Oh, da. Što se dogodi ako Facebooka nestane? Hoće li današnji izdavači, koji će do tada biti samo prijenosni generatori sadržaja, biti spremni da prijeđu na iduću platformu? Ili će ih zamijeniti nešto sasvim drugo? Postoji samo jedan način da to doznamo!

Iako je u ovom trenutku teško povjerovati da će Facebook kao takav uskoro nestati, zapravo to i nije tako nevjerojatno – možda nestati neće, ali bi se svakako mogao promijeniti način na koji ga koristimo – već se danas znatno manje dijele privatne informacije na ovoj društvenoj mreži no što se to činilo prije nekoliko godina.

A sudbina mnogih koji su bazirali svoj poslovni model oko jedne platforme već nam je poznata. Ako ih se uopće više sjećamo.

Komentari

  1. Dean

    Dean

    13. 04. 2016. u 3:46 pm Odgovori

    Ne znači ništa, zašto ne pištete o pravom stanju stvari. Facebook je izgubio privlačnost i konstantno mu pada broj klikova i aktivnost korisnika (članaka o tome je sasvim dovoljno za pročitati). Njihovo vrijeme je prošlo jer dana sve brzo izgubi draž. Sada očajnički pokuavaju zadržati korisnike ali to je dug i neumoljiv put prema dolje koji su mnogi prije njih već iskusili, Twitter npr.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      13. 04. 2016. u 3:56 pm Odgovori

      O kojim korisnicima govoriš? Jer ovo se najviše odnosi na izdavače, odnosno medije, poslovne korisnike Facebooka, a ne privatne. Ovo što si naveo je vrlo generalizirano – aktivnost korisnika se mijenja, što je i linkano pred kraj članka (više dijelimo vijesti, manje privatne stvari itd.), ali to nije u fokusu ove priče.
      Da, postoji opasnost da će Facebook nestati, što će onda biti i problematično za medije ako budu previše ovisili o toj platformi, odnosno ako budu previše ovisili o prometu koji im dolazi preko IA.

  2. Stjepan Zlodi

    Stjepan Zlodi

    13. 04. 2016. u 5:13 pm Odgovori

    Velika većina običnih korisnika isprva uopće neće primjetiti razliku između instant članaka i drugih postova (ona munjica), oni ionako samo tapkaju. Pametnom strategijom neki mediji bi čak mogli dignuti posjećenost svojeg weba ako se među related člancima na dnu članka budu pojavljivali ostali članci. Facebook s IA dobija to da korisnik ne ide izvan njihove aplikacije već ostaje u njoj i pretpostavljam da im je to glavni cilj (uz mogućnost dodatne monetizacije). IA ne znači da se platforma za objavu mijenja jer ti članci su i dalje dostupni na webu, znači ako Facebook nestane članci su i dalje tu. I za kraj prvi domaći IA kojeg sam vidio: http://imgur.com/DnVEEqr

  3. miljenko

    miljenko

    14. 04. 2016. u 6:44 am Odgovori

    Upravo zbog tih trendova i vijeka trajanja društvenih mreža web će ostati “vječan”. Zapravo on služi kao centralno mjesto sabranog sadržaja, dok su društvene mreže samo kanali za dovođenje posjetitelja do tog mjesta kroz te kanale. Zato društvene mreže mogu propadati, ali web će opstati. Tim više što ima jednostavnu formu “dođeš, pogledaš što te zanima i tu informaciju koju tražiš moraš dobiti iste sekunde”. Ljudi imaju sve manje volje i vremena za lajkanje, registracije, šeranje. Preplavljeni su tim “akcijama” i postaje zamorno. Web će se samo pojednostaviti i trebat će ga dodatno profilirati. Brzi web, s kvalitetnim i ključnim, sažetim sadržajem koji krako i jasno definira neki traženi pojam, dobro odrađen SEO i dobar page rank su win kakav ni jedna društvena mreža neće moći izgraditi na svojoj platformi.

    Mnogi će odustati od oglašavanja na društvenim mrežama jer je ROI zbog gomile fake računa sve neučinkovitiji pa su potrebna vrlo velika ulaganja u promociju za kakvu takvu učinkovitost, a to si mogu priuštiti samo veliki igrači.

    S druge strane, nije ni ekipa koja vodi te društvene platforme glupa i vjerojatno će opet smisliti nešto u svoju korist. Mada eto, i najveći su propadali.

    • Davor

      Davor

      14. 04. 2016. u 11:19 am Odgovori

      Web će ostati ali ne u ovom obliku nego u raznim budućim oblicima od wearable pristupa do IoT uređaja, dakle bez klasičnih sučelja. Danas je jasno da će klasični web zamijeniti messaging aplikacije, 80% user interakcija odvija se na tim aplikacijama.

      Što se tiče oglašavanja na socijal platformama i drugdje istraživanja pokazuju da je to oglašavanje već prešlo granicu neisplativosti. Sa prosječnom cijenom akvizicije novog korisnika 4,80 USD, zbog gomile lošeg sadržaja, sve slabije pažnje korisnika, lažnih profila i drugih problema poput navođenja fake poataka o posjetama mnogi će dvaput razmisliti. Šta će biti dalje ne znam još ali web oglašavanje zapalo je u probleme prije nego je uopće i poletilo. Dovoljno je pogledati vodeće domaće medije

      Sve se mijenja tako obuhvatno da većina nas to uopće i ne primjećuje, jer smo u sredini toga. Npr oglašavanje sa web stranica i socijal platformi prelazi na totalno novi način što je 98% ljudi propustilo primijetiti. Mediji na webu će definitvno propasti, to je sada već sigurno

      • Stjepan Zlodi

        Stjepan Zlodi

        15. 04. 2016. u 11:01 am Odgovori

        Web i je sučelje na kraju krajeva. I kao takav će ostati zbog svoje karakteristike da je svuda prisutan. Na skoro svim uređajima koji pristupaju internetu imaš preglednik. Od računala, mobitela, televizora, konzole do frižidera (onih koji imaju display), a to će se još širiti. Jasno prikaz će se prilagođavati. Chat aplikacije ne mogu zamijeniti web. Da, neki korisnici će glavninu vremena provoditi u njima, ali ako hoću informaciju neću pitati svoje prijatelja što ima novo ili da li su nešto čuli već ću to potražiti na webu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Osvojili su “Oscara” za industrijski dizajn, a onda sve snage uložili u kreiranje najboljih madraca

Uz mnoge druge domaće i inozemne nagrade, Filip Havranek i Kristina Lugonja dobitnici su Red Dota, najprestižnije svjetske nagrade za industrijski dizajn, a odnedavno su postali i osnivači startupa. Iako su dosad dizajnirali različite namještaje i proizvode - od stolova, stolica, lampi i prijenosnih SSD-ova - njihov prvi startup proizvod je madrac Nimbus koji se ne prodaje u nijednoj fizičkoj trgovini.

Kultura 2.0

Kako iskoristiti advent za employer branding (a da nije samo domjenak)

Važnost dobrog raspoloženja unutar tvrtke ne možemo zanemariti, pogotovo kad je riječ o kraju godine kada se projekti privode kraju dok se istovremeno pripremmo za nadolazeće. Čini se da je A1 otkrio najbolju formulu kako preživjeti zimu: mjesec dana blagdana u uredima.

Startupi i poslovanje

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Tehnologija

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Tehnologija

Hardverski vodič za sve trenutne i buduće influencere, freelancere i gamere

Kraj jedne godine i ulazak u novu možete pamtiti po retrospektivi na prošle uspjehe i neuspjehe te novogodišnjim planovima koji su se izjalovili do sredine siječnja. A možete i po tome kako ste napokon odlučili napraviti prvi korak prema ostvarenju svog influencerskog, gamerskog ili freelancerskog sna. Hardver možda nije najvažnija stvar u toj priči, ali je sigurno bitna stvar za početak.