Televizija: 4D, pametna, interaktivna, a je li pretjerana?

U početku bijaše televizija. Crno-bijela. Danas je 4D, interaktivna… A je li pretjerana?

Mnogo je godina prošlo od 1927. kada je javnosti uspješno demonstriran prvi televizijski set. Prošli smo fazu kontroverznog noviteta, atrakcije koja je trzavom slikom i nekoliko sati programa privlačila obitelji, prijatelje i susjede pred zaslone velike poput današnjih mobitela, 'boom' komercijalne televizije kada su se uređaji uvukli u svaki dom i narasli do veličine projektorskih platna te potom opet se vratili na zaslone veličine mobitela – i to na mobitelima. I pogodite što? Danas smo razmaženiji no ikad.

Upočetku su postojale kratke crno-bijele vijesti... i Betty White.
U početku su postojale kratke crno-bijele vijesti… i Betty White. Danas se mnogo toga promijenilo… ali i dalje imamo Betty White.

Iako se prva demonstracija davnog pretka uređaja koje danas poznajemo dogodila 1927. godine, čudo pokretnih slika na privatnim zaslonima predstavljeno je široj javnosti na Svjetskom sajmu u New Yorku 1939. godine, gdje su svoj debitantski izlazak doživjele mnoge tehnologije koje će kasnije postati integralni dio naših života.

Nova industrija i nova umjetnost koja će s vremenom zabavljati i informirati milijune” – opisao je tada televiziju direktor RCA David Sarnoff i u svom optimizmu pogriješio u samo jednoj procjeni, jer gledatelji televizije danas se broje u milijardama.

Unatoč svim promjenama i drugim tehnologijama, ovo je slika koja se i dalje često vidii (Slika: National Archives and Records Administration)
Unatoč svim promjenama i drugim tehnologijama, ovo je slika koja se i dalje često vidi (Slika: National Archives and Records Administration)

Prva utakmica, prvi nastup Betty White

Iako je prenošenje pokretnih slika braće Lumière u drvene kutije mamilo uzdahe, bilo je teško povjerovati u to, pogotovo imajući na umu da je etiketa s cijenom jednog takvog uređaja, dijagonale od 12 inča, iznosila 445 dolara – 7200 pretvoreno u današnje dolar, a program se mahom sastojao od praznog hoda i nekoliko minuta sadržaja. Usput budi rečeno, među tim minutama 1938. godine, na ekranima se već naganjala lopta, a prvi nogometni meč prenesen na televiziji zaigrale su Engleska i Škotska.

A sada malo skretanje s teme – 1949., samo deset godina nakon što je televizija uopće predstavljena kao medij, na televizijskim se ekranima prvi put pojavila Betty White (da, ista ona neokrunjena kraljica internetskih memeova koja još uvijek niže uloge u serijama i reklamama). Prva serija u kojoj je igrala glavnu ulogu krenula je početkom pedesetih, a zvala se Life With Elizabeth.

http://youtu.be/-72nNRaPlPo

Televizijski se boom, vezano ili nevezano uz Betty White, dogodio u šezdesetima, kada se televizijski program komercijalizirao i uvukao u domove i umove, a do osamdesetih se televizijski svijet u potpunosti razuzdao, uz riječi “Ladies and gentlemen, rock and roll.” na sceni se pojavio i MTV i zasvirao “Video Killed the Radio Star“, u još jednom prilično točnom televizijskom proročanstvu.

Nekoliko smo onda desetljeća živjeli zadovoljni sa svojim desecima ili stotinama linearnih programa, dječjih, sportskih, povijesnih, kodiranih, dopuštajući nam beskrajno “šaltanje”, ili kako bi rekao “Reverend” Jim Ignatowski iz Taksija:

Hey, Alex – You know the really great thing about television? If something important happens, anywhere in the world, night or day… You can always change the channel.

Dobrodošli u digitalno doba

Onda se svijet najednom probudio u nekoj drugoj eri, digitalnoj, mobilnoj, multitaskerskoj, a zajedno s njom načini na koji konzumiramo sadržaj počeli su se okretati naglavačke, zahvaljujući novim tehnologijama, trendovima i novim generacijama koje na njima odrastaju.

Najveća se promjena dogodila u načinu na koji televiziju uopće konzumiramo – fiksan i linearan televizijski program polako postaje stvar prošlosti, iako i dalje ima svoje čari. Svatko od nas ima neki omiljenu seriju koja će nas godinama nakon svog velikog finala u svako doba dana ili noći privući pred ekrane, prijatelji će se okupiti uz utakmice i od kauča napraviti navijačke tribine, obitelj će se na kraju dana zajedno sa psom, mačkom (i gušterom, u mom slučaju) naći pred televizorom uz neki dobar film.

Bez daljinskob bi manje "šaltali", a bez interneta manje interaktivno gledali televiziju - no želimo li to?
Bez daljinskog bismo manje “šaltali”, a bez interneta manje interaktivno gledali televiziju – no želimo li to?

No jedan linearan program nam jednostavno više nije dovoljan – prema posljednjim istraživanjima eMarketera, čak 75 posto ispitanika priznalo je kako uz gledanje televizije paralelno rade nešto na sekundarnom ekrane, a 15 do 17 posto gledatelja koristi društvene mreže u stvarnom vremenu kako bi razgovarali o emisijama ili filmovima koje gledaju.

To ne znači da je televizija izgubila na svojoj privlačnosti (nije li vam, uostalom, televizor i dalje središnje mjesto u dnevnom boravku?), već je želimo konzumirati na drukčiji način – interaktivnije, uz nova iskustva i dodatne sadržaje koji su nam dostupni na dlanu, s ljudima koji su udaljeni pola planete, ali s kojima i dalje želimo prokomentirati najdražu scenu.

Članak o evoluciji multimedijalne televizijske zabave donosi vam borac protiv dosade Iskon!  A što vas čeka kod ovog predvodnika inovacija na području IPTV-a u regiji? Najpoželjniji TV, sportski, dokumentarni i filmski kanali, najbrži internet, a da vam nikad ne bude dosadno tu su besplatne minute telefonskog razgovora te super tablet Huawei Mediapad T1 8.0 ili 30% popusta na prva tri mjeseca usluge. Ne zovi dominu, prijavi se za Iskonov TRIO paket!

iskon-button2

Zašto ne bismo imali sve?

Digitalno vrijeme malo nas je razmazilo i želimo sve, odmah i nadohvat ruke. Želimo najbolji sadržaj koji možemo dobiti, želimo premijere, želimo klasike, sve što nam može pasti na pamet. Sport i povijest, dječje i glazbena podloga za druženja – sve nam mora biti dostupno uz klik ili dva daljinskog.

Uz to želimo neometanu komunikaciju sa svima koji nam u tom trenu također mogu pasti na pamet, nalazili se u drugoj sobi, gradu ili polutki, želimo nadopuniti iskustvo online sadržajem, provjeriti gdje je sve igrao onaj glumac u kojeg smo zalj… čiji rad cijenimo, tvitati o vijestima koje smo čuli, postati pjesmu iz filma na Facebooku, slikati dva seta stopala pred televizorom i podijeliti ih na Instagramu.

No, što i ako jesmo razmaženi? Zašto ne bismo iskoristili sve što nam se nudi i uživati u svom sadržaju koji možemo dobiti ili generirati, zašto to ne bismo podijelili sa svima koje zanima ili ne zanima? Barem živimo u dobroj eri za to i izbor nam nije više ograničen na vikanje s brda na brdo i gledanje Betty White – imamo daljinski, imamo internet! A ponekad koristimo i aplikaciju za daljinski na našem pametnom mobilnom uređaju koji istodobno koristimo i za surfanje po internetu i pretraživanje smjelih citata ove omiljene komičarke – dok na TV-u gledamo humorističnu seriju s njom u glavnoj ulozi! Dosadno nam nikako nije! 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Novost

Cijeli svijet zahvatio “plavi ekran smrti”: Što do sada znamo

Aviokompanije otkazuju letove, televizije su prestale s emitiranjem, poslovanje su prekinule mnoge banke, pa i Londonska burza. U Hrvatskoj probleme ima CEZIH, televizije, pa i kontrola leta.

Startupi

Nađite bug na Daytoni – i osvojite nagradu iz fonda od 60.000 dolara

Developeri koji Daytoni do kraja godine pomognu poboljšati Daytonine značajke ili prijaviti bugove, mogu osvojiti i solidnu financijsku nagradu.

Netokracijin Playbook IT industrije

15 godina izazova i uspjeha hrvatskih IT agencija: Priče CEO-a s prve crte

Četiri domaće agencije progovaraju o najvećim izazovima u svojih 10+ godina rada, dijele savjete, osvrću se na domaću industriju, a dali su i svoje viđenje razvoja agencija ubuduće.

Veliki intervjui

Sa Sonjom o Entriu: Bili smo na rubu, a sad ulažemo 500.000 eura godišnje samo u razvoj

Kada u četiri godine jedan domaći startup jedva izbjegne bankrot i toliko preokrene sudbinu da se u kuloarima počinje pričati kako strani konkurent potaknut njihovim rastom navodno razmišlja o povlačenju s tržišta, možemo sa sigurnošću reći da je uspjeh postignut.

Veliki intervjui

HZZO je nešto naučio iz hakerskog napada, ali još se ne zna gdje je “procurilo”

Hakerski napadi uzeli su maha zadnjih par tjedana, a jedna od žrtava je i HZZO od kojeg bi KBC Zagreb nešto mogao i naučiti.

Startupi

Inkubator BIRD: otvorene su prijave za novi program

Riječ je o novom programu koji je restrukturiran na nekoliko razina i posebno namijenjen startupima s AI komponentom.