Krizi unatoč, EU planira održati obećanje i postati istinski digitalna. Kako?

Krizi unatoč, EU planira održati obećanje i postati istinski digitalna. Kako?

Bez obzira na snažne gospodarske posljedice koje je na europska gospodarstva ostavila koronakriza, posebice proljetni lockdown, Europska komisija nije odustala od svojih glavnih inicijativa, paralelne zelene i digitalne tranzicije. Što bi to moglo značiti i za biznise, ali i za same građane, provjerili smo.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, održala je sredinom rujna godišnji govor o stanju Unije pred Europskim parlamentom, a u sklopu kojeg smo i mi u suradnji s Europskom komisijom u Hrvatskoj i Europskim parlamentom Ureda u Hrvatskoj organizirali panel raspravu s hrvatskim stručnjacima.

Kroz raspravu smo se dotaknuli glavnih stavki koje je predsjednica von der Leyen tada predstavila. Svoj mandat, koji traje do 2024., ponajviše će fokusirati na zeleni plan i digitalnu tranziciju. No, što to nama sve znači?

Bitne stvari koje nam često promaknu u puno birokratskog i političkog žargona.

Najčešće što nam tu i tamo zapne za uho su europski fondovi, a malo znamo o tome što se sve događa van, takoreći, samog priljeva novca. Ipak, ovo je godina kada će NextGenerationEU plan oporavka vrijedan 750 milijardi eura ostati zapamćen kao značajan instrument kojim se nastojalo smanjiti posljedice koronakrize 2020.

Ali ova 2020. možda je najbolji pokazatelj ne samo koliko su nam potrebni novci, već i drugi elementi ulaganja u održive procese našeg društva. Nitko nije bio svjestan da ćemo u par tjedana morati većinu naših života prenijeti u online sferu. Digitalno je pokazalo svoj značaj, a na ovogodišnjem LEAP Summitu, koji slavi 5. obljetnicu, imat ćemo i priliku vidjeti kako. Brojni građani već su uhvatili korak s planovima Europske komisije, a neki od njih o svojim iskustvima pričat će 1. i 2. listopada ove godine u CineStaru u Branimir Mingle Mallu.

#LEAP5 IS ON! 📣🔥We deliver as we promised! LEAP Summit Zagreb 2020 will be held from 1. to 2. of October in a new and…

Geplaatst door LEAP op Woensdag 2 september 2020

Europska komisija želi da ovo bude digitalno desetljeće Europe, zbog čega će se tijekom sljedećih pet godina usredotočiti na tri ključna cilja u digitalnom sektoru – tehnologiju u interesu građana, pravedno gospodarstvo koje potiče tržišno natjecanje te otvoreno, demokratsko i održivo društvo.

Prvi cilj: Tehnologija u interesu građana

Jedan od značajnih fokusa programa oblikovanja digitalne budućnosti EU je razvoj i napredak tehnologija koje će imati značajan utjecaj na našu svakodnevicu. Koronakriza dodatno je potaknula neke pozitivne primjere kako tehnologija može pomoći u prevladavanju izazova i rizika u svim sferama društva. Prisjetimo se samo svih aktivnosti koje je domaća IT zajednica pokrenula u vrijeme prvog vala pandemije: od chatbotova, vizualizacije podataka i mapa za praćenje širenja virusa do 3D printanih maski, robota za dezinfekciju i online tržnica…

Prvi aspekt takvih rješenja i akcija tiče se digitalnih vještina i poslova u digitalnoj industriji. Ljudi koji imaju znanja potrebna za pokretanje takvih inicijativa. Edukacija stručnjaka i širenje digitalne pismenosti stoga će biti ključan element ovog desetljeća.

Izvrstan primjer kako već danas države članice mogu u tome pomoći stiže iz Finske, koja je spremno iskoristila svoje predsjedanje Vijećem EU pokrenuvši program Elements of AI. Kroz ovaj edukacijski projekt već je educirala više od 520 tisuća Finaca i Europljana o osnovama AI tehnologije.

Na razini čitave EU ide se i korak dalje od specijaliziranih tečajeva. Iz budžeta od 600 milijuna eura za projekte digitalnih vještina planira se pokrenuti 160 novih magistarskih programa na području visoke tehnologije koji će moći osposobiti 80 tisuća digitalnih stručnjaka za umjetnu inteligenciju te cyber i super-računanje.

Ulaganje u visoku tehnologiju

Svi ti digitalci moći će u konačnici doprinijeti tehnologiji koja može unaprijediti život svih nas. Komisija zato planira uložiti i 8 milijardi eura u sljedeću generaciju superračunala koji će se proizvoditi u Europi. Takva razina računala već danas pomaže farmaceutskim kompanijama u pronalasku novog cjepiva za COVID-19.

A u okviru novih tehnologija umjetna inteligencija ima poseban značaj, stoga nije čudno da se nakon ovogodišnjeg završetka programa Obzor 2020 planiraju povećavati EU ulaganja u AI za više od 20 milijardi svake godine. Iako Europa ne predvodi AI utrku u svijetu trenutno, činjenica jest da može napraviti presedan onome što Amerika i Kina pozamašno ignoriraju – sigurnost i etičnost pri razvoju AI sustava. EU je usmjerila svoje snage na human-centric pristup koji će stvoriti okvire za transparentna, odgovorna, uključiva i pravedna AI rješenja. Cilj je kroz koordinirane snage utemeljiti AI na zajedničkim europskim vrijednostima kako bi građani i poslovanja mogli u potpunosti vjerovati tehnologijama koje koriste.

Više o europskim AI inicijativama pričali smo i s Hajdi Ćenan, suosnivačicom i direktoricom AI startupa airt te potpredsjednicom udruge (Cro)AI.

Uz sve to, mnogo se pažnje posvećuje cyber sigurnosti, računanju u oblaku, Internetu stvari te blockchainu. Za krajnjeg građanina sve ovo znači kako uz pomoć tehnologije možemo naučiti upravljati podacima i uređajima koje koristimo, a u konačnici tako možemo: bolje iskoristiti elektronički i drugi otpad, smanjiti korištenje pesticida, vode i goriva u poljoprivredi, pametnije upravljati viškom energije, umrežiti gradsku infrastrukturu za sigurnije kretanje te postavljati bolje medicinske dijagnoze i terapije, između ostaloga.

Drugi cilj: Pravedno gospodarstvo koje potiče tržišno natjecanje

Kad je riječ o gospodarstvu, Komisija planira nekoliko stvari kako bi osigurala više prilike za poslovanja u digitalnom društvu. U području osobnih podataka Europa je bila prespora i kaska za drugima i zato si isto ne smije dopustiti s industrijskim podacima čija će se količina učetverostručiti u idućih pet godina.

Čak 80 posto prikupljenih industrijskih podataka se nikada ne upotrijebi, a ti podaci su posebno korisni za razvoj novih proizvoda i usluga. Primjerice, analiziranjem podataka o žetvi, sjemenkama i upotrebi gnojiva poljoprivrednici bi mogli zaraditi 225 eura više po hektaru zemlje. Uostalom, Agrivi je domaći startup koji je izrastao na pametnom korištenju takvih podataka, a čiji je osnivač Matija Žulj na nedavnom panelu i komentirao tu temu.

S druge strane, jedna od glavnih stavki ovog dijela digitalne tranzicije jest uvođenje boljih pravnih okvira za online poslovanja kako bi se u Europi sva poduzeća natjecala po ravnopravnim uvjetima. Kroz novi Digital Services Act Komisija je nastojala postaviti pravila koja će omogućiti inoviranje i konkurentnost europskog online okruženja, ali isto tako zaštiti građane od ilegalnih aktivnosti i sadržaja.

Česta primjedba Uniji počinje od toga da takve i slične direktive, poput GDPR-a, umjesto da reguliraju najveće igrače koji donose najviše štete, u većoj mjeri pritišću one najmanje. U narednom razdoblju želi se oformiti pravilnik koji će biti svrsishodan i koji će se skalirati ovisno o veličini i vrsti digitalnih poslovanja.

Treći cilj: Otvoreno, demokratsko i održivo društvo

Jedinstveno digitalno tržište obuhvaća i težnje Komisije da članice povezuju digitalna rješenja koja će biti bez granica, interoperabilna, personalizirana i pristupačna. To su rješenja koja trebaju pomoći u dijeljenju otvorenih podataka. To su rješenja koja će omogućiti radnicima da odlučuju kada, gdje i kako će raditi – a što će im standardizacija u korištenju IT alata pomoći. Možda još važnije, takva rješenja trebala bi omogućit građanima da se angažiraju – i uključe – u kreiranje javnih politika. Kao što u Hrvatskoj imamo e-Savjetovanje putem kojeg se moglo sudjelovati u izradi raznih propisa, kao što je nacrt Zakona o doprinosima.

Možda najvažnije od svega, ubrzana digitalizacija pomogla je da e-usluge preuzmu ulogu glavnih servisnih točaka u vrijeme ograničenog kretanja. Broj e-građana u Hrvatskoj tako je u travnju porastao za više od 80 tisuća kroz tjedan dana . Iako ima razne mane, danas hrvatski sustav ima 72 usluge, a krajem prošle godine trećina njih je postala dostupna svim građanima Europske unije uz korištenje drugih nacionalnih vjerodajnica.

📣🔥 #LEAP5 ➡ Jan De Jong, Dutch entrepreneur – re-vamping industries in CroatiaProbably the most famous Dutchman in…

Geplaatst door LEAP op Dinsdag 8 september 2020

Međutim, u okviru toga kako možemo tehnologijom utjecati na društvo, važan dio tiče se načina korištenja i izvora informacija. Veliku ulogu u tome imala je Direktiva o autorskim pravima, a koja, iako još prijeporna u načinu izvedbe, ima cilj pravednije kompenzirati rad stvaratelja sadržaja čiji se materijali koriste na internetu – od glazbenika i umjetnika do samih novinara. U Hrvatskoj krovna udruga koja to provodi za autore u domeni glazbe je HDS ZAMP, a koja je ranije ove godine potpisala nove ugovore s Facebookom, odnosno Instagramom, Netflixom i odnedavno Tik Tokom.

Iz digitalne u zelenu tranziciju

Za kraj, tema koja zaokružuje sve spomenute kategorije digitalne tranzicije jest i Zeleni plan. Digitalni sektor ključni je čimbenik u borbi protiv klimatskih promjena i realizaciji zelene tranzicije pa je plan Europske komisije primjenom tehnologije pomoći Europi da do 2050. postane klimatski neutralna te smanji ugljične emisije digitalnog sektora.

No, misija Europskog zelenog plana uključuje puno više od smanjenja emisija, cilj je promijeniti odnos prema prirodi, način proizvodnje i potrošnje, života i rada, hrane i grijanja, putovanja i prijevoza. Tehnologija je tu ključan faktor.

Krenimo samo od potrošnje u našem najbližem okruženju. Naše zgrade proizvode 40 posto naših emisija, i moraju postati štedljivije, jeftinije i održivije. Primjer tome kako tehnologija može pomoći je i hrvatski AMPnet čija blockchain platforma omogućava bolje upravljanje energetskim zadrugama i investiranje u obnovljive izvore energije.

Već živimo u digitalnom svijetu, ali tek sad učimo i vidimo kako se mijenja svijet kada tehnologija zbilja radi za čovjeka i očuvanje našeg okruženja. Na LEAP Summitu govorit će i poznata futuristica Anne Skare Nielsen koja će se dotaknuti promjena koje nam donosi budućnost. Uz nju online će nam se pridružiti i još nekolicina stranih predavača, između ostalih i Matt Roberts, Global Director of Research & Analytics u F1 te Yannick Theler, osnivač i upravljački direktor Ubisoft Abu Dhabija.

Cijeli LEAP program za četvrtak i petak pogledajte na službenim stranicama, a prijaviti se možete i za offline (ograničen broj) i za online praćenje konferencije.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    28. 09. 2020. u 9:54 am Odgovori

    da se ostvari samo 10% planiranog ja sretan,
    ali to su ionako trebali napraviti prije barem 10 godina

    teško da će ta preplačena i troma birokracija iznjedriti štogod korisnog
    osim hrpe radnih sastanaka prepunih samohvale i mudrih ideja

  2. Josip

    Josip

    28. 09. 2020. u 11:51 am Odgovori

    EU je već izgubila digitalnu utrku sa Amerikom i Kinom. Preko desetljeća oni samo pričaju o digitalnoj agendi, razvoju, startupima i ništa konkretno se nije desilo osim podizanja dodatnih zakonskih barijera EU startupima. Nisu čak niti jedinstveno digitalno EU tržište uspjeli stvoriti, da ne govorim da nas bivšu istočnu Europu ne tretiraju jednako. EU se zadnjih godina trgnula i počela investirati ali sada je već kasno. Sve važnije niše kontroliraju Amerikanci a jaz je sve veći. Jedina regija vrijedna spomena u EU je Skandinavija. Njemačka kao perjanica ekonomije ima dva vodeća startupa koji su oba propala, a jedan tj Wirecard zbog nečasnih radnji.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.