EU uvodi AI prompt registar za odgovorno vibe kodiranje

Čini se kako Europska unija, koja posljednjih godina neumorno pokušava uhvatiti korak s razvojem umjetne inteligencije kuje novi regulatorni okvir koji bi mogao uzdrmati developere, dizajnere i sve koji su se oslanjaju na umjetnu inteligenciju.

Riječ je o AI prompt registru.

Prema prijedlogu koji je danas rano ujutro procurio iz jedne radne skupine u Bruxellesu (a koji u trenutku pisanja ovog članka nitko službeno ne komentira) svi korisnici AI alata u EU uskoro bi morali registrirati svoje promptove u centraliziranu bazu podataka. U prijedlogu stoji:

Cilj prompt registra je osigurati transparentnost, odgovornost i smanjiti razinu kaotičnog vibe codiranja u digitalnom prostoru.

Know your prompt

Kako stoji u dokumentu, svaki prompt koji generira kod, dizajn ili poslovnu odluku morao bi sadržavati tzv. “razinu namjere” (intent level), procjenu rizika i možda najzanimljivije emocionalni kontekst.

Pouzdan izvor za Netokraciju potvrđuje kako bi to moglo značiti da bi na primjer prompt “Napravit ću startup, treba mi MVP do sutra, napiši backend i frontend” bio klasificiran kao visokorizični, impulzivni prompt s potencijalom za tehnički dug. S druge, pak, strane, strukturirani promptovi s jasnim zahtjevima i dokumentacijom dobili bi green label, što bi tvrtkama moglo donijeti regulatorne olakšice i čak porezne poticaje.

Tehnološki pesimist iz Bruxellesa, Claudio Jean, na svom X profilu nije propustio osvrnuti se na cijelu priču:

Godinama pričamo “know your customer”, sad očito dolazi “know your prompt”. Još malo pa ćemo imati onboarding za vlastite misli prije nego ih upišemo u ChatGPT. “Molimo potvrdite da niste emocionalno nestabilni prije generiranja koda.”

Živimo u ludom vremenu.

Vibe coding pod povećalom

Poseban fokus regulatora stavljen je na tzv. vibe coding – pristup razvoju softvera u kojem se odluke donose intuitivno, često bez jasne arhitekture, uz snažno oslanjanje na AI alate.

U dokumentu se navodi kako “prekomjerno vibe kodiranje može dovesti do destabilizacije digitalnih proizvoda, povećanog broja bugova i emocionalne iscrpljenosti developera”.

Kako bi se to spriječilo, predlaže se uvođenje “prompt audit traila” – povijesti svih promptova koji su doveli do određenog koda. To bi značilo da ako nešto pukne u produkciji, više neće biti dovoljno reći “AI je to napisao”, već će se točno znati tko je napisao “napravi mi quick fix ovog problema”.

U međuvremenu, na X platformi krenuo se dijeliti i screenshot navodnog “Prompt Registry Systema” – internog alata koji bi, prema svemu sudeći, koristile kompanije za upravljanje i nadzor promptova. Iako njegovu autentičnost nije bilo moguće neovisno potvrditi, vizual izgleda uvjerljivo: lista promptova, korisnički računi, razine rizika i statusi poput “Compliant”, “High Risk” i i “Emotionally unstable” baš kao što se navodi i u dokumentu.

Na vrhu se vidi i sažetak statistike, uključujući broj “rizičnih” promptova u sustavu, što bi  moglo značiti da će tvrtke uskoro imati KPI-jeve vezane uz kvalitetu promptanja.

Posebno upada u oči jedan unos korisnika developer_92, čiji je prompt “build MVP fast pls” označen kao visokorizičan i flagiran za dodatni pregled. Sustav ga dodatno opisuje kao “impulsive”, što sugerira da bi EU regulatori uskoro mogli procjenjivati ne samo što pišemo AI-ju, nego i u kakvom smo stanju to napisali.

Ako je suditi po ovom leaku, čini se da budućnost razvoja softvera možda neće ovisiti samo o kodu nego i o tome koliko smireno i strukturirano znate postaviti pitanje.

Nove prilike na tržištu rada

Ako ovaj prijedlog zaživi, tvrtke bi mogle dobiti još jednu must-have poziciju – osobu zaduženu za usklađenost promptova. U trenutku kad se tržište rada trese pod pričama o AI-jem potaknutim otkazima, Prompt Compliance Officer zvuči kao zanimanje koje umjetna inteligencija zasad ipak neće tako lako zamijeniti.

Ako ništa drugo, netko će morati stati između developera i tipke Enter u onim trenucima kad nastane kreativni kaos. Njihova uloga bila bi pregledavati promptove prije nego što se pošalju AI alatima, osigurati da nisu “previše generički”, “previše ambiciozni” ili kako dokument navodi “pisani u stanju očaja”.

No sve ovo bi u praksi moglo značiti i novu razinu odgovornosti: svaki komad koda imao bi svoj “prompt potpis”, a svaki bug potencijalno i krivca. Ukratko, debugging bi se mogao pretvoriti u arheologiju promptova.

Reakcije IT industrije

Dio industrije ovu inicijativu vidi kao logičan nastavak regulacije AI-ja, drugi su blago rečeno skeptični. Kritičari upozoravaju da bi previše birokracije moglo ugušiti brzinu i eksperimentiranje, dok optimisti tvrde da je ionako vrijeme da netko uvede reda u “just vibe code it” pristup razvoju.

Ipak, ako je suditi po dosadašnjim potezima EU-a, ideja koja danas zvuči kao šala sutra bi mogla postati direktiva. Do tada, možda nije loša ideja da počnete razmišljati kako formulirate svoje promptove. Ako vas zanima sporni dokument, možete ga pronaći na poveznici.