Hrvatska će do 2025. godine trebati postaviti oko 200 brzih punjača za električna vozila

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Hrvatska će do 2025. godine trebati postaviti oko 200 brzih punjača za električna vozila

Razvoj infrastrukture punjača jedna je od najbitnijih stavki kako bi se pojednostavio prijelaz s benzinaca i dizelaša na električna vozila, odnosno vozila koja ne ispuštaju ispušne plinove.

Diljem Hrvatske već postoji značajan broj punionica za električne automobile, ali kako
količina vozila raste te brojni turisti posjećuju Hrvatsku, taj broj punjača je potrebno još dodatno povećati kako bi se vozačima istih olakšalo svakodnevno korištenje. U Hrvatskoj se već provodi nekoliko značajnih projekata za poboljšanje infrastrukture punjača, ali sada je i korak dalje napravila nova regulacija AFIR koja će, na razini Europske unije, dodatno pomoći u povećanju broja punjača za električna vozila.

Naime, regulacija AFIR postavlja tzv. nacionalno obvezujuće ciljeve kojima će se propisati koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje ili vodika za laka i teška vozila, ovisno o broju vozila u državi.

Hrvatska se mora pripremiti za postavljanje električnih punionica

Države članice poput Hrvatske, koje imaju manje od 1 % udjela električnih vozila u sveukupnoj floti vozila, određeno je da do 2025. godine moraju postaviti punjača u ekvivalentu snage 3 kW po svakom potpuno električnom vozilu i 2 kW po svakom plug-in hibridnom vozilu. Hrvatska bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 11.524 kW.

Hrvatska će za ispunjenje ovog uvjeta do 2025. godine morati postaviti od 100 do 200 brzih punionica za električna vozila, naravno ovisno o njihovoj snazi, ističe Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug:

Ako će se postavljati punionice snage 50-70 kW, možemo očekivati 200-tinjak brzih punionica, a ako će iste biti veće snage poput 100-150 kW, bit će manji broj punionica, ali i mogućnost znatno bržeg punjenja.

No, do 2027. godine infrastruktura punionica diljem države će morati pružati jednaku snagu kao da je 3 % ukupne flote potpuno električno, a do 2030. godine će broj punionica morati porasti u skladu kao da je 5 % ukupne flote potpuno električno. Tako bi Hrvatska do 2027. godine morala postaviti oko 470 brzih punjača, primjerice snage od 150 kW, a do 2030. godine više od 800 takvih punionica:

Takve punionice mogu napuniti prosječno električno vozilo već za 10-25 minuta, pa je jedino bitno da se iste vrlo dobro rasporede po hrvatskim prometnicama kako bi se olakšalo putovanje u gotovo svaki dio naše zemlje.

Cilj je do 2025. godine na svakih 60 kilometara staviti punionicu od 600kW

Također, novom europskom regulacijom bi se postavili ciljevi za znatno povećanje broja punjača na TEN-T koridoru – jedinstvenoj transeuropskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi. To znači da bi se u Hrvatskoj i susjednim zemljama dodatno povećao broj punionica za laka i teška električna vozila na relacijama Ljubljana- Zagreb i Varaždin-Rijeka.

Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) se regulativom želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i time osigurati jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU.

Tako je cilj da do 2025. godine na svakih 60 km bude stajalište s punionicama ukupne snage od barem 600 kW i s barem jednom punionicom od 300 kW. Do 2030. godine bi se spomenute punionice na stajalištima trebale nadograditi do 900 kW, a barem dvije punionice imati snagu 350 kW.

“Navedene udaljenosti od 60 i 100 kilometara između punionica na autocestama odlično su rješenje…”

S druge strane, AFIR zahtjeva da se do 2025. godine za kamione i autobuse na TEN-T koridoru na svakih 60 kilometara postave punionice ukupne minimalne snage 2000 kW, od kojih će barem dvije biti snage 800 kW. Do 2030. godine bi ta stajališta trebalo nadograditi punionicama ukupne snage 5000 kW, od kojih bi njih barem četiri imale snagu od 800 kW.

Dodatno, na svim prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom, države članice do 2025. godine moraju osigurati mrežu punionica na svakih 100 kilometara koje će imati ukupnu snagu 2000 kW i barem jednu punionicu snage 800 kW, a do 2035. godine bi se punionice morale nadograditi na sveukupnu snagu od 5000 kW s barem dvije punionice snage 800 kW, navodi Hrvoje:

Navedene udaljenosti od 60 i 100 kilometara između punionica na autocestama odlično su rješenje kojim će se mnogim vozačima pružiti bezbrižna vožnja po hrvatskim prometnicama, a propisane ukupne snage za stajališta omogućit će velik broj punionica i vrlo brzo punjenje električnih vozila kako bi se spriječila nepotrebna čekanja i gužve.

“Drago nam je da smo kao nacionalna udruga za e-mobilnost imali priliku sudjelovati u izradi europske regulacije…”

Svako urbano čvorište na spomenutim prometnicama morat će do kraja 2025. godine imati minimalno 1400 kW snage koja će se raspoređivati na četiri punionice snage 350 kW, a do 2030. godine će se sveukupna snaga morati povećati na 3500 kW. Tu su i dodatna odmorišta/parkinzi koji će morati do 2027. godine omogućiti barem dvije punionice minimalne snage 100 kW s V2G tehnologijom, odnosno do 2030. godine će morati imati barem četiri takve punionice.

Naplata punjenja vozila bi se prema AFIR-u trebala omogućiti i pomoću bankovnih kartica pa bi svi operateri punionica do 2025. godine trebali postaviti čitače kartica na svoje nove punionice, a na postojeće punionice do 2027. godine. Time bi se uvelike olakšala naplata punjenja brojnim vozačima električnih vozila, a pogotovo turistima koji nisu upoznati s mrežom punjača u zemlji koju posjećuju.

Ono što je pri naplati punjenja vrlo bitno jest i transparentni prikaz cijena punjenja. Prijedlog Europske komisije je da na svakoj punionici budu izložene cijene punjenja i to prikazane prema jedinici kWh, a također je uvjetovano da punjenje bude “cjenovno-prihvatljivo”, s iznimkom da se može naplaćivati naknada za stajanje na punionici nakon punjenja:

Drago nam je da smo kao nacionalna udruga za e-mobilnost imali priliku sudjelovati u izradi europske regulacije koja će u narednih 10-ak godina napraviti značajne promjene po pitanju poboljšanja infrastrukture za električna vozila diljem Hrvatske, ali i diljem cijele Europe.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Marin u San Franciscu: TechCrunch Disruptom kruže roboti, na Golden Gateu nema signala

"I Left My Heart In San Francisco" pjevao je kultni američki pjevač Tony Bennett. Mogu li ja uskliknuti isto? Ne baš, ali San Francisco je grad koji će mi definitivno ostati u sjećanju do kraja života...

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Što ste propustili

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Intervju

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Tehnologija

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.

Društvene mreže

MUP u suradnji s Metom predstavio hrvatsku verziju Amber Alerta, NENO Alarm

NENO Alarm pomoći će u pronalaženju nestale djece u Hrvatskoj - ako dijete nestane, Ministarstvo unutarnjih poslova će obavijestiti tvrtku Meta, koja će inicirati upozorenje tj. NENO Alarm građanima - korisnicima društvenih mreža Facebook i Instagram – u krugu od 60 kilometara.

Intervju

Dobili ste poruku od “prijatelja” koji moli da mu kupite bon? Evo što kaže policija o takvim prijevarama

Uvijek razmišljaš kako se upravo tako nešto neće dogoditi tebi... Ali ipak se dogodi.

Tvrtke i poslovanje

Marko Rakar: Cyber kriminalci često su u sustavu tjednima prije nego “zaključaju” sve što imate

Koje su ono stereotipne tvrdnje za Hrvatsku? Obožavamo nogomet i kavu, imamo predivnu obalu... što je još ostalo? Tako je! Zaboravili smo našu sklonost korupciji, a koliko je ta skonost jaka pokazalo je opširno istraživanje. Na Dan cybersigurnosti komentiramo podatke s glavnim čovjekom iza istraživanja - Markom Rakarom.