Društveni i humanistički studiji: Put u nezaposlenost ili u poduzetništvo?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Društveni i humanistički studiji: Put u nezaposlenost ili u poduzetništvo i karijeru?

Što ste studirali, jeste li uopće studirali, jeste li završili studij? Ovo su tri pitanja koja na novom tržištu rada postaju sve manje bitna.

digitalna-karijera

Mjesto radnje je zavod za zapošljavanje. U tijeku je razgovor djelatnice zavoda (D) i mlade poduzetnice (P) koja je htjela angažirati djelatnika za stručno osposobljavanje.

D: Razina obrazovanja kandidata?

P: Pa, može biti prvostupnik, ili diplomski studij, ma čak i da ima samo srednju školu završenu, poznajem ljudi koji imaju uspješne biznise čak i nisu završili ništa više od srednje, pa i neke koji su završavali jer im je hitno trebala diploma da i postali CEO u velikoj korporaciji (smijeh).

D: OK, srednja škola?

P: Može, ali može i fakultet.

D: Moram unijeti jedno od toga.

P: Stavite prvostupnik ipak. (nevoljko)

D: Koji studij?

P: Može imati ekonomski, informatički, na sveučilištu ili veleučilištu, stručni studij možda, može filozofski, komunikologija…

D: Moram znati koji točno – mogu biti tri opcije.

P: Informatika, filozofski ili stručni iz ekonomije (nevoljko).

D: Dobro, a zanimanje?

P: Tražim osobu koja će mi voditi digitalni marketing.

D: Kako, molim?

P: Digitalni marketing. Unosit će sadržaj na web stranicu, na društvene mreže, pripremiti kampanje oglašavanja, poželjna su osnovna programerska znanja, te osnovno poznavanje photoshopa. Komunicirat će i s nekim medijima, pisati dopise i članke po potrebi.

(Svi su čuli za Photoshop i za društvene mreže, zar ne?)

D: Oglašivač/ica? Informatičar/ka? Novinar/ka?

P: Stavite što možete.

Razgovor sam karikirala, jer nisam napamet upućena u proceduru i pravila, ali sam od brojnih kolega čula da im je suradnja sa Zavodom za zapošljavanje prošla u ovom stilu.

Kako soft vještine ukalupiti u šifru djelatnosti?

Što smo napravili? Oglas za stručno osposobljavanje na kojem se traži osoba koja je završila neku humanističku znanost, tehničku ili ekonomsku, a može biti oglašivač (što god im to značilo) ili – informatičar? Kome će biti jasno ima li uvjete? Možda je ova mlada poduzetnica pokrenula projekt vezan uz zdravu prehranu i za komunikaciju joj treba – tek diplomirani nutricionist?

Iako postoji mogućnost dodatnog navođenja nekih znanja i sposobnosti koja se traže, pitanje je koliko će i takav opis biti jasan mladima koji su tek završili jedan od klasičnih sveučilišnih ili stručnih studija (ili možda nisu završili, ali im institucije ne omogućavaju jednak tretman), a nisu na dodatne radionice i programe usavršavanja kako bi stekli specifična znanja koja se zasad rijetko stječu na hrvatskim visokoškolskim ustanovama. Poznato je da poslovi u digitalnom marketingu, radilo se o community manageru, developeru ili dizajneru, zahtijevaju popriličnu dozu interdisciplinarnog razmišljanja.

Postavlja se pitanje, zašto su zapošljavanja u javnim službama i institucijama zapravo toliko neučinkovita? Stvarno, kako zaposliti managera knjižnice, muzeja ili škole, koji ima vještine, ono što Amerikanci zovu skills, koje pokrivaju i stručne i one soft vještine poput emocionalne inteligencije? Kako će se takvi uvjeti uklopiti u “šifru djelatnosti”? Pustimo na stranu zapošljavanje preko veze.

Kad povjesničar osnuje tehnološki startup

diploma

Studenti društvenih i humanističkih znanosti, pa čak i prava i ekonomije, susreću se s komentarima poput “ovaj će te studij odvesti samo u nezaposlenost”.

Još 2010. godine, po završetku preddiplomskog studija, otišla sam s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na Fakultet humanističkih znanosti pri Sveučilištu u Coimbri (Portugal) gdje sam završila diplomski studij osmišljen u suradnji s Tehničkim fakultetom istog Sveučilišta. Uz diplomski rad stekla sam zvanje Muzejskog komunikatora, ukratko, vještine stručnjakinje koja zna kako najbolje komunicirati o muzejima i kulturnoj baštini putem online komunikacijskih kanala.

Početkom tog studija upoznala sam Alexandrea, kolegu koji je upravo završavao studij povijesti. Klasični, profesorski studij povijesti, kako bi postao jedan od mnogih, u zemlji koja neke karakteristike svojeg tržišta rada i ekonomske situacije dijeli s Hrvatskom. On je u to vrijeme uložio u novoosmišljeni gadget nad gadgetima, iPad. Došao je k nama kao gostujući predavač, u želji na mlađim kolegama pokaže kako je sa studija povijesti ušao u svijet tehnologija. Osnovao je tvrtku koja razvija aplikacije za turistička vodstva i bio zvijezda Web Summita. Kako je tada govorio:

Samo je bilo bitno naučiti komunicirati. Upoznao sam nekoliko web developera koji su bili zainteresirani raditi na ovakvom projektu, ali nisu imali znanja iz sadržaja, tj. povijesnih priča i kulturne baštine. Razvili smo radni model u svojem timu i razvili aplikaciju.

Na taj je način Alexandre nama predstavio već gotovu aplikaciju, koja je u offline načinu rada preporučivala rutu razgledavanja, ovisno o tome koliko korisnik označi da ima vremena. Nemojmo zaboraviti, bilo je to 2010. godine, WiFi je još bio poprilično rijedak, a troškovi roaminga astronomski visoki, stoga je ovakvo tehnološko rješenje naišlo na uspjeh kod ciljne grupe poslovnih putnika koji su imali par sati na raspolaganju za vidjeti grad u kojem su odradili sastanke i/ili posjet konferenciji. Ukratko, tvrtka i danas postoji, kao i njezina aplikacija, u razvoju je još aplikacija, a sve se promijenilo. Sada više nije programirana za offline, lakša je i ne zauzima puno memorije, a i nudi veći izbor različitih, besplatnih ili plaćenih, mogućnosti. Tvrtka zapošljava 30-ak ljudi, a sve je započeo jedan – profesor povijesti.

Profesorica jezika u ljudskim resursima

Nakon završetka studija upoznala sam Gordanu, autoricu nekoliko knjiga, što priručnika, što fikcije, a većinom na temu posla i karijere. Gordana radi kao menadžerica za ljudske resurse i iza sebe ima bogato iskustvo rada u nekoliko tvrtki. Ona je diplomirala dva jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po struci je – profesorica jezika.

Mora li profesor raditi isključivo u školi ili može podučavati na nekim drugačijim razinama? Bi li Alexandre bio još uspješniji da je završio ekonomiju, management i MBA ili možda informatiku? Bi li Gordana možda još lakše napredovala da je završila – opet, ekonomiju? Koji studij treba završiti za rad u ljudskim resursima? Naime, Gordana se bavi poslovima koji polaze od intervjuiranja novih kandidata za posao, pa do planiranja financija i sigurnosti na radu. Jesu li samo ekonomisti “obučeni” za poduzetništvo, marketing ili menadžment, jer su odslušali i položili predmete koji se tako zovu? Nadalje, kad će se ekonomisti zapošljavati kao djelatnici ili vanjski suradnici u institucijama kojima treba upravitelj, a ne samo znanstveno osoblje?

Prošlog sam se ljeta zaputila na mjesec dana u SAD radi stručnog usavršavanja iz projektnog menadžmenta. Tamo su se okupili studenti i već “dovršeni” stručnjaci s područja – prava, ekonomije, poljoprivrede, prirodnih i tehničkih znanosti, književnosti, jezika… da dalje ne nabrajam. Dio tog programa bilo je predstavljanje zemalja iz kojih dolazimo.

Online edukacija na hrvatskom primjeru

stemi ieee elevate

O svojoj sam prezentaciji Hrvatske spomenula edukacijski startup STEMI – čiji je suosnivač Pavao iz Rijeke nakon početka svoje poduzetničke karijere u potpunosti zamijenio prethodni studij prava, filozofije i povijesti na Sveučilištu u Rijeci online učenjem putem MOOC platformi Coursera, edX i Udacity. Prošao je tako 40 kolegija s različitih vrhunskih sveučilišta iz svijeta (američkih, britanskih, izraelskih i kineskih) iz područja financija, operativnog menadžmenta, razvoja poslovanja, tehnologije i humanistike.

Online programi su posebno zanimljiva mogućnost, vrlo često su besplatni, a jedino što ćete platiti jest – certificiranje da ste položili cijeli program, a cijena će se uglavnom kretati u iznosima od tek 30-100 eura-funti-dolara.

Pitamo se samo, kako će hrvatske institucije uvesti “šifru” za online (pa i prezencijalno) stručno usavršavanje, kojim ljudi stječu iznimno vrijedna znanja i vještine, potrebne za toliko željene reforme. Ostaje nam djelovati putem privatne inicijative.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Sponzorirano

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.