Društveni i humanistički studiji: Put u nezaposlenost ili u poduzetništvo?

Društveni i humanistički studiji: Put u nezaposlenost ili u poduzetništvo i karijeru?

Što ste studirali, jeste li uopće studirali, jeste li završili studij? Ovo su tri pitanja koja na novom tržištu rada postaju sve manje bitna.

digitalna-karijera

Mjesto radnje je zavod za zapošljavanje. U tijeku je razgovor djelatnice zavoda (D) i mlade poduzetnice (P) koja je htjela angažirati djelatnika za stručno osposobljavanje.

D: Razina obrazovanja kandidata?

P: Pa, može biti prvostupnik, ili diplomski studij, ma čak i da ima samo srednju školu završenu, poznajem ljudi koji imaju uspješne biznise čak i nisu završili ništa više od srednje, pa i neke koji su završavali jer im je hitno trebala diploma da i postali CEO u velikoj korporaciji (smijeh).

D: OK, srednja škola?

P: Može, ali može i fakultet.

D: Moram unijeti jedno od toga.

P: Stavite prvostupnik ipak. (nevoljko)

D: Koji studij?

P: Može imati ekonomski, informatički, na sveučilištu ili veleučilištu, stručni studij možda, može filozofski, komunikologija…

D: Moram znati koji točno – mogu biti tri opcije.

P: Informatika, filozofski ili stručni iz ekonomije (nevoljko).

D: Dobro, a zanimanje?

P: Tražim osobu koja će mi voditi digitalni marketing.

D: Kako, molim?

P: Digitalni marketing. Unosit će sadržaj na web stranicu, na društvene mreže, pripremiti kampanje oglašavanja, poželjna su osnovna programerska znanja, te osnovno poznavanje photoshopa. Komunicirat će i s nekim medijima, pisati dopise i članke po potrebi.

(Svi su čuli za Photoshop i za društvene mreže, zar ne?)

D: Oglašivač/ica? Informatičar/ka? Novinar/ka?

P: Stavite što možete.

Razgovor sam karikirala, jer nisam napamet upućena u proceduru i pravila, ali sam od brojnih kolega čula da im je suradnja sa Zavodom za zapošljavanje prošla u ovom stilu.

Kako soft vještine ukalupiti u šifru djelatnosti?

Što smo napravili? Oglas za stručno osposobljavanje na kojem se traži osoba koja je završila neku humanističku znanost, tehničku ili ekonomsku, a može biti oglašivač (što god im to značilo) ili – informatičar? Kome će biti jasno ima li uvjete? Možda je ova mlada poduzetnica pokrenula projekt vezan uz zdravu prehranu i za komunikaciju joj treba – tek diplomirani nutricionist?

Iako postoji mogućnost dodatnog navođenja nekih znanja i sposobnosti koja se traže, pitanje je koliko će i takav opis biti jasan mladima koji su tek završili jedan od klasičnih sveučilišnih ili stručnih studija (ili možda nisu završili, ali im institucije ne omogućavaju jednak tretman), a nisu na dodatne radionice i programe usavršavanja kako bi stekli specifična znanja koja se zasad rijetko stječu na hrvatskim visokoškolskim ustanovama. Poznato je da poslovi u digitalnom marketingu, radilo se o community manageru, developeru ili dizajneru, zahtijevaju popriličnu dozu interdisciplinarnog razmišljanja.

Postavlja se pitanje, zašto su zapošljavanja u javnim službama i institucijama zapravo toliko neučinkovita? Stvarno, kako zaposliti managera knjižnice, muzeja ili škole, koji ima vještine, ono što Amerikanci zovu skills, koje pokrivaju i stručne i one soft vještine poput emocionalne inteligencije? Kako će se takvi uvjeti uklopiti u “šifru djelatnosti”? Pustimo na stranu zapošljavanje preko veze.

Kad povjesničar osnuje tehnološki startup

diploma

Studenti društvenih i humanističkih znanosti, pa čak i prava i ekonomije, susreću se s komentarima poput “ovaj će te studij odvesti samo u nezaposlenost”.

Još 2010. godine, po završetku preddiplomskog studija, otišla sam s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na Fakultet humanističkih znanosti pri Sveučilištu u Coimbri (Portugal) gdje sam završila diplomski studij osmišljen u suradnji s Tehničkim fakultetom istog Sveučilišta. Uz diplomski rad stekla sam zvanje Muzejskog komunikatora, ukratko, vještine stručnjakinje koja zna kako najbolje komunicirati o muzejima i kulturnoj baštini putem online komunikacijskih kanala.

Početkom tog studija upoznala sam Alexandrea, kolegu koji je upravo završavao studij povijesti. Klasični, profesorski studij povijesti, kako bi postao jedan od mnogih, u zemlji koja neke karakteristike svojeg tržišta rada i ekonomske situacije dijeli s Hrvatskom. On je u to vrijeme uložio u novoosmišljeni gadget nad gadgetima, iPad. Došao je k nama kao gostujući predavač, u želji na mlađim kolegama pokaže kako je sa studija povijesti ušao u svijet tehnologija. Osnovao je tvrtku koja razvija aplikacije za turistička vodstva i bio zvijezda Web Summita. Kako je tada govorio:

Samo je bilo bitno naučiti komunicirati. Upoznao sam nekoliko web developera koji su bili zainteresirani raditi na ovakvom projektu, ali nisu imali znanja iz sadržaja, tj. povijesnih priča i kulturne baštine. Razvili smo radni model u svojem timu i razvili aplikaciju.

Na taj je način Alexandre nama predstavio već gotovu aplikaciju, koja je u offline načinu rada preporučivala rutu razgledavanja, ovisno o tome koliko korisnik označi da ima vremena. Nemojmo zaboraviti, bilo je to 2010. godine, WiFi je još bio poprilično rijedak, a troškovi roaminga astronomski visoki, stoga je ovakvo tehnološko rješenje naišlo na uspjeh kod ciljne grupe poslovnih putnika koji su imali par sati na raspolaganju za vidjeti grad u kojem su odradili sastanke i/ili posjet konferenciji. Ukratko, tvrtka i danas postoji, kao i njezina aplikacija, u razvoju je još aplikacija, a sve se promijenilo. Sada više nije programirana za offline, lakša je i ne zauzima puno memorije, a i nudi veći izbor različitih, besplatnih ili plaćenih, mogućnosti. Tvrtka zapošljava 30-ak ljudi, a sve je započeo jedan – profesor povijesti.

Profesorica jezika u ljudskim resursima

Nakon završetka studija upoznala sam Gordanu, autoricu nekoliko knjiga, što priručnika, što fikcije, a većinom na temu posla i karijere. Gordana radi kao menadžerica za ljudske resurse i iza sebe ima bogato iskustvo rada u nekoliko tvrtki. Ona je diplomirala dva jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po struci je – profesorica jezika.

Mora li profesor raditi isključivo u školi ili može podučavati na nekim drugačijim razinama? Bi li Alexandre bio još uspješniji da je završio ekonomiju, management i MBA ili možda informatiku? Bi li Gordana možda još lakše napredovala da je završila – opet, ekonomiju? Koji studij treba završiti za rad u ljudskim resursima? Naime, Gordana se bavi poslovima koji polaze od intervjuiranja novih kandidata za posao, pa do planiranja financija i sigurnosti na radu. Jesu li samo ekonomisti “obučeni” za poduzetništvo, marketing ili menadžment, jer su odslušali i položili predmete koji se tako zovu? Nadalje, kad će se ekonomisti zapošljavati kao djelatnici ili vanjski suradnici u institucijama kojima treba upravitelj, a ne samo znanstveno osoblje?

Prošlog sam se ljeta zaputila na mjesec dana u SAD radi stručnog usavršavanja iz projektnog menadžmenta. Tamo su se okupili studenti i već “dovršeni” stručnjaci s područja – prava, ekonomije, poljoprivrede, prirodnih i tehničkih znanosti, književnosti, jezika… da dalje ne nabrajam. Dio tog programa bilo je predstavljanje zemalja iz kojih dolazimo.

Online edukacija na hrvatskom primjeru

stemi ieee elevate

O svojoj sam prezentaciji Hrvatske spomenula edukacijski startup STEMI – čiji je suosnivač Pavao iz Rijeke nakon početka svoje poduzetničke karijere u potpunosti zamijenio prethodni studij prava, filozofije i povijesti na Sveučilištu u Rijeci online učenjem putem MOOC platformi Coursera, edX i Udacity. Prošao je tako 40 kolegija s različitih vrhunskih sveučilišta iz svijeta (američkih, britanskih, izraelskih i kineskih) iz područja financija, operativnog menadžmenta, razvoja poslovanja, tehnologije i humanistike.

Online programi su posebno zanimljiva mogućnost, vrlo često su besplatni, a jedino što ćete platiti jest – certificiranje da ste položili cijeli program, a cijena će se uglavnom kretati u iznosima od tek 30-100 eura-funti-dolara.

Pitamo se samo, kako će hrvatske institucije uvesti “šifru” za online (pa i prezencijalno) stručno usavršavanje, kojim ljudi stječu iznimno vrijedna znanja i vještine, potrebne za toliko željene reforme. Ostaje nam djelovati putem privatne inicijative.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu – i tek joj je 30 godina

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?