Društveni i humanistički studiji: Put u nezaposlenost ili u poduzetništvo?

Društveni i humanistički studiji: Put u nezaposlenost ili u poduzetništvo i karijeru?

Što ste studirali, jeste li uopće studirali, jeste li završili studij? Ovo su tri pitanja koja na novom tržištu rada postaju sve manje bitna.

digitalna-karijera

Mjesto radnje je zavod za zapošljavanje. U tijeku je razgovor djelatnice zavoda (D) i mlade poduzetnice (P) koja je htjela angažirati djelatnika za stručno osposobljavanje.

D: Razina obrazovanja kandidata?

P: Pa, može biti prvostupnik, ili diplomski studij, ma čak i da ima samo srednju školu završenu, poznajem ljudi koji imaju uspješne biznise čak i nisu završili ništa više od srednje, pa i neke koji su završavali jer im je hitno trebala diploma da i postali CEO u velikoj korporaciji (smijeh).

D: OK, srednja škola?

P: Može, ali može i fakultet.

D: Moram unijeti jedno od toga.

P: Stavite prvostupnik ipak. (nevoljko)

D: Koji studij?

P: Može imati ekonomski, informatički, na sveučilištu ili veleučilištu, stručni studij možda, može filozofski, komunikologija…

D: Moram znati koji točno – mogu biti tri opcije.

P: Informatika, filozofski ili stručni iz ekonomije (nevoljko).

D: Dobro, a zanimanje?

P: Tražim osobu koja će mi voditi digitalni marketing.

D: Kako, molim?

P: Digitalni marketing. Unosit će sadržaj na web stranicu, na društvene mreže, pripremiti kampanje oglašavanja, poželjna su osnovna programerska znanja, te osnovno poznavanje photoshopa. Komunicirat će i s nekim medijima, pisati dopise i članke po potrebi.

(Svi su čuli za Photoshop i za društvene mreže, zar ne?)

D: Oglašivač/ica? Informatičar/ka? Novinar/ka?

P: Stavite što možete.

Razgovor sam karikirala, jer nisam napamet upućena u proceduru i pravila, ali sam od brojnih kolega čula da im je suradnja sa Zavodom za zapošljavanje prošla u ovom stilu.

Kako soft vještine ukalupiti u šifru djelatnosti?

Što smo napravili? Oglas za stručno osposobljavanje na kojem se traži osoba koja je završila neku humanističku znanost, tehničku ili ekonomsku, a može biti oglašivač (što god im to značilo) ili – informatičar? Kome će biti jasno ima li uvjete? Možda je ova mlada poduzetnica pokrenula projekt vezan uz zdravu prehranu i za komunikaciju joj treba – tek diplomirani nutricionist?

Iako postoji mogućnost dodatnog navođenja nekih znanja i sposobnosti koja se traže, pitanje je koliko će i takav opis biti jasan mladima koji su tek završili jedan od klasičnih sveučilišnih ili stručnih studija (ili možda nisu završili, ali im institucije ne omogućavaju jednak tretman), a nisu na dodatne radionice i programe usavršavanja kako bi stekli specifična znanja koja se zasad rijetko stječu na hrvatskim visokoškolskim ustanovama. Poznato je da poslovi u digitalnom marketingu, radilo se o community manageru, developeru ili dizajneru, zahtijevaju popriličnu dozu interdisciplinarnog razmišljanja.

Postavlja se pitanje, zašto su zapošljavanja u javnim službama i institucijama zapravo toliko neučinkovita? Stvarno, kako zaposliti managera knjižnice, muzeja ili škole, koji ima vještine, ono što Amerikanci zovu skills, koje pokrivaju i stručne i one soft vještine poput emocionalne inteligencije? Kako će se takvi uvjeti uklopiti u “šifru djelatnosti”? Pustimo na stranu zapošljavanje preko veze.

Kad povjesničar osnuje tehnološki startup

diploma

Studenti društvenih i humanističkih znanosti, pa čak i prava i ekonomije, susreću se s komentarima poput “ovaj će te studij odvesti samo u nezaposlenost”.

Još 2010. godine, po završetku preddiplomskog studija, otišla sam s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na Fakultet humanističkih znanosti pri Sveučilištu u Coimbri (Portugal) gdje sam završila diplomski studij osmišljen u suradnji s Tehničkim fakultetom istog Sveučilišta. Uz diplomski rad stekla sam zvanje Muzejskog komunikatora, ukratko, vještine stručnjakinje koja zna kako najbolje komunicirati o muzejima i kulturnoj baštini putem online komunikacijskih kanala.

Početkom tog studija upoznala sam Alexandrea, kolegu koji je upravo završavao studij povijesti. Klasični, profesorski studij povijesti, kako bi postao jedan od mnogih, u zemlji koja neke karakteristike svojeg tržišta rada i ekonomske situacije dijeli s Hrvatskom. On je u to vrijeme uložio u novoosmišljeni gadget nad gadgetima, iPad. Došao je k nama kao gostujući predavač, u želji na mlađim kolegama pokaže kako je sa studija povijesti ušao u svijet tehnologija. Osnovao je tvrtku koja razvija aplikacije za turistička vodstva i bio zvijezda Web Summita. Kako je tada govorio:

Samo je bilo bitno naučiti komunicirati. Upoznao sam nekoliko web developera koji su bili zainteresirani raditi na ovakvom projektu, ali nisu imali znanja iz sadržaja, tj. povijesnih priča i kulturne baštine. Razvili smo radni model u svojem timu i razvili aplikaciju.

Na taj je način Alexandre nama predstavio već gotovu aplikaciju, koja je u offline načinu rada preporučivala rutu razgledavanja, ovisno o tome koliko korisnik označi da ima vremena. Nemojmo zaboraviti, bilo je to 2010. godine, WiFi je još bio poprilično rijedak, a troškovi roaminga astronomski visoki, stoga je ovakvo tehnološko rješenje naišlo na uspjeh kod ciljne grupe poslovnih putnika koji su imali par sati na raspolaganju za vidjeti grad u kojem su odradili sastanke i/ili posjet konferenciji. Ukratko, tvrtka i danas postoji, kao i njezina aplikacija, u razvoju je još aplikacija, a sve se promijenilo. Sada više nije programirana za offline, lakša je i ne zauzima puno memorije, a i nudi veći izbor različitih, besplatnih ili plaćenih, mogućnosti. Tvrtka zapošljava 30-ak ljudi, a sve je započeo jedan – profesor povijesti.

Profesorica jezika u ljudskim resursima

Nakon završetka studija upoznala sam Gordanu, autoricu nekoliko knjiga, što priručnika, što fikcije, a većinom na temu posla i karijere. Gordana radi kao menadžerica za ljudske resurse i iza sebe ima bogato iskustvo rada u nekoliko tvrtki. Ona je diplomirala dva jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po struci je – profesorica jezika.

Mora li profesor raditi isključivo u školi ili može podučavati na nekim drugačijim razinama? Bi li Alexandre bio još uspješniji da je završio ekonomiju, management i MBA ili možda informatiku? Bi li Gordana možda još lakše napredovala da je završila – opet, ekonomiju? Koji studij treba završiti za rad u ljudskim resursima? Naime, Gordana se bavi poslovima koji polaze od intervjuiranja novih kandidata za posao, pa do planiranja financija i sigurnosti na radu. Jesu li samo ekonomisti “obučeni” za poduzetništvo, marketing ili menadžment, jer su odslušali i položili predmete koji se tako zovu? Nadalje, kad će se ekonomisti zapošljavati kao djelatnici ili vanjski suradnici u institucijama kojima treba upravitelj, a ne samo znanstveno osoblje?

Prošlog sam se ljeta zaputila na mjesec dana u SAD radi stručnog usavršavanja iz projektnog menadžmenta. Tamo su se okupili studenti i već “dovršeni” stručnjaci s područja – prava, ekonomije, poljoprivrede, prirodnih i tehničkih znanosti, književnosti, jezika… da dalje ne nabrajam. Dio tog programa bilo je predstavljanje zemalja iz kojih dolazimo.

Online edukacija na hrvatskom primjeru

stemi ieee elevate

O svojoj sam prezentaciji Hrvatske spomenula edukacijski startup STEMI – čiji je suosnivač Pavao iz Rijeke nakon početka svoje poduzetničke karijere u potpunosti zamijenio prethodni studij prava, filozofije i povijesti na Sveučilištu u Rijeci online učenjem putem MOOC platformi Coursera, edX i Udacity. Prošao je tako 40 kolegija s različitih vrhunskih sveučilišta iz svijeta (američkih, britanskih, izraelskih i kineskih) iz područja financija, operativnog menadžmenta, razvoja poslovanja, tehnologije i humanistike.

Online programi su posebno zanimljiva mogućnost, vrlo često su besplatni, a jedino što ćete platiti jest – certificiranje da ste položili cijeli program, a cijena će se uglavnom kretati u iznosima od tek 30-100 eura-funti-dolara.

Pitamo se samo, kako će hrvatske institucije uvesti “šifru” za online (pa i prezencijalno) stručno usavršavanje, kojim ljudi stječu iznimno vrijedna znanja i vještine, potrebne za toliko željene reforme. Ostaje nam djelovati putem privatne inicijative.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Digitalni mediji

Sofie Hvitved: “Tko će u metaverseu znati i kontrolirati istinu jedna je od najvećih prijetnji”

Uzbudljivo je pratiti kako tehnologija brzo i neprestano napreduje, ali često se izostavlja razgovor o nečemu što na prvu ruku zvuči dosadno, a to je odgovornost. Poznata futurologinja ususret Future Tense konferencije u Zagrebu, za Netokraciju analizira tko će kontrolirati, moderirati i upravljati metaverseom, medijima i samim sadržajem.

Sponzorirano

Degordian objavio rezultate ispitivanja zadovoljstva svojih zaposlenika, potiču i druge na transparentnost

Svjesni su da će ovim potezom odbiti neke potencijalne zaposlenike, ali smatraju da je transparentnost najbolji pristup na duge staze.

Analiza

Hrvatska posljednja po povlačenju sredstava i pri dnu po ishodu inovacija prema EIC-u. Zašto?

European Innovation Council je institucija s debljim proračunom – do 2027. ima na raspolaganju 10 milijardi eura za inovativne tvrtke. Koliko će tog novca otići u Hrvatsku? Radi se o promilima, a mi s iskusnim tehnološkim poduzetnicima provjeravamo što bi mogao biti razlog.

Intervju

Audrey Russo o green techu u Hrvatskoj: “Gradite na svojim prednostima. Nemojte kopirati Silicijsku dolinu.”

Može li hrvatska IT industrija postati zelenija? Što mora poduzeti da bude barem korak bliže zelenijim praksama i načinu razmišljanja? Odgovore na ta pitanja tražimo uz predsjednicu najvećeg tehnološkog trgovačkog društva u SAD-u.

Tvrtke i poslovanje

Google dobio zeleno svjetlo za akviziciju Photomatha

Službeno je - aplikacija Damira Sabola koja pomaže kod učenja matematike postat će dio Googlea.

Tvrtke i poslovanje

Factory se u potpunosti oprostio s Plavom tvornicom i doživio potpuni rebranding

Iako je Plava tvornica još ranije promijenila ime u Factory, sada ostaje i bez prepoznatljive plave boje doživjevši kompletan rebranding. Koliko je takav korak bio zahtjevan, ali i potreban, otkrila nam je direktorica marketinga Marijana Butorac.