Kako do 'sigurnog neba' uz usporedni razvoj bespilotnih letjelica?

Kako do ‘sigurnog neba’ uz usporedni razvoj bespilotnih letjelica?

Drugo izdanje konferencije DRONEfest koja se jučer i danas održava u Zagrebu u organizaciji tvrtke IN2 i agencije Eventa01, okupilo je 300 stručnjaka i zaljubljenika u bespilotne letjelice iz osam zemalja. Naglasak prvog dana bio je na zakonskim pravilima kojima podliježu vlasnici dronova, gdje su s jedne strane oni koji žele što jednostavnije procedure, a s druge oni koji upozoravaju na moguće opasnosti do kojih može doći zbog korištenja dronova.

dronefest_panel_cover
Na panelu o regulavi vezanoj za dronove povela se žustra rasprava oko usklađivanja propisa kako bi se zadovoljili oni koji žele njeno pojednostavljenje i onih kojih upozoravaju na moguće opasnosti uslijed korištenje dronova.

Prvi dan DRONEfesta bio je posvećen regulativi, odnosno zakonskim pravilima kojima podliježu vlasnici dronova u Hrvatskoj i svijetu. Ivan Landek iz Državne geodetske uprave je predstavio novu Uredbu o snimanju iz zraka kojom je donekle pojednostavljena procedura vezana uz prijavu snimaka napravljenih dronom toj instituciji. Time je smanjeno vrijeme potrebno za dobivanje dozvole za odobrenje snimanja iz zraka, odobreno ciljano snimanje u gospodarstvu, a posao je olakšan i nacionalnim televizijama koje mogu snimati izvanredne događaje bez dozvole i obvezu davanja snimaka na pregled nakon emitiranja.

Damir Bezik iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo je predstavio moguće izmjene uz nacionalnim propisima koje se očekuju do kraja godine, a koje će se približiti konceptu prijedloga europskog propisa.

O regulativi se nastavilo razgovarati na panel raspravi na kojoj su uz Landeka i Bezika sudjelovali još Danijel Petrović iz Hrvatske udruge bespilotnih sustava (HUBS), Branko Drakulić iz Snimanje.hr-a i Marinko Keser iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe (CCAA) te Dražen Tomić, urednik portala ICTbusiness.info kao moderator. Osnovna rasprava vodila se oko usklađivanja propisa kako bi se zadovoljili oni koji žele pojednostvljivanje regulative i onih kojih upozoravaju na moguće opasnosti uslijed korištenje dronova, a naglašena je i podkapacitiranost službi koje provode postojeće zakone.

Povećanje prometa dronovima i slučajeva ugrožavanja

Govoreći o tome što napraviti da se regulativa prilagodi stvarnom stanju na tržištu te da se ukinu ograničenja o broju elisa i ide na jednu opću sigurnost letenja dronovima, Damir Bezik kaže kako je HACZ pokrenuo postupak izmjene pravilnika, između ostalog i broja motora, rekavši kako bi ti problemi mogli biti adresirani do kraje ove godine.

Zauzet ćemo performance based pristup koji kaže da moraš imati toliko motora da sigurno letiš.

Marinko Keser ističe povećanje prometa dronovima, a s time i porast broja prijavljenih slučajeva ugrožavanja. Najčešći problemi se javljaju kod rekreativnog letenja zbog nedovoljne informiranosti, dok je takvih slučajeva puno manje s profesionalcima. Također, problem dijelom vidi u ‘nedovoljno kadrovski popunjenoj upravi za civilni zračni promet’ koja bi trebala izvršiti određene korake u izradi nacionalne strategije i ujediniti rad svih uključenih.

Danijel Petrović je naglasio Hrvatska udruga bespilotnih sustava gleda postati centralna platforma koja će okupiti korisnike, operatere i relevantne institucije na jednim mjestu kako bi se zajedničkim koracima krenulo dalje.

Nije očekivati da će institucije mijenjati zakone ako nemaju poticaj. Poticaj mora doći od onih operatera koji pravilno žele raditi svoj posao, a s obzirom na to da tehnologija iznimno brzo napreduje, mi ne možemo govoriti o nekim striktnim pravilima koje ćemo svesti na metre, centimetre, broj motora rotora jer to je promjenjivo na dnevnoj bazi.

Kako procesuirati nelegalna letenja?

dronefest_panel_tomic

Branko Drakulić koji se snimanjem bavi 30 godina, spomenuo je različite situacije prilikom snimanja dronom. Primjerice, nedavno neugodno iskustvo sa snimanjem maslinika u Istri iako su imali sve potrebne dozvole i letjeli visoko ili kada neiskusni korisnici bez dozvola predstavljaju opasnost.

Meni se sviđa da bude neki zakon, po meni, mislim da taj zakon nije toliko kompliciran, znači dobivam sve dozvole, primjerice za nedavno snimanje otvorenja aerodroma i sve je u redu. Dok se još tražimo, te dozvole trebaju biti što kompliciranije da baš svi ne polete.

Hoćemo li doći do zona zabrane leta? Kako procesuirati nelegalna letenja i na koji način HACZ može postupiti u tim slučajevima? Što s turistima koji koriste dronove bez dozvola? Damir Bezik iz agencije kaže:

Mi zaista provodimo ono što možemo i što je u našoj moći, pokušavamo uvesti red da barem znamo tko se bavi time, naši inspektori su prisutni na događajima za koje smatramo da bi mogli biti zanimljivi vlasnicima dronova. Postupamo i po prijavama, ali ako želite nekoga procesuirati morate imati čvrst dokaz, a nisam siguran da je to link s Facebooka koji sadrži snimku iz zraka.

Tek 340 prijavljenih operatora dronova

Na konferenciji se čuo podatak i da je s 28. veljače ove godine bilo 340 operatera bespilotnih letjelica prijavljenih agenciji, dok je prema nekim grubim procjenama u Hrvatskoj šest i pol tisuća dronova.

Je li relativno visoka cijena tzv. regularnog snimanja razlog velikog broja razlog velikog broja nelegalnih snimanja? Branko Drakulić objašnjava da većinu ljudi nitko neće kazniti kada recimo snime svadbu te se ljudima ne da tražiti dozvole. Dodaje je da vađenje dozvola nije komplicirano, ali da traje. Govoreći o tome da li bi transponderi olakšali posao nadležnim službama, Marinko Keser ističe da je pitanje regulatora hoće li to propisati nužnim u zoni slobodnog letenja. No, kada se zadire u kontroliranu zonu, kaže da bi transponder trebao biti obavezan.

FER-ov projekt inspekcije vjetroelektrane dronom bori se za 300.000 eura

dronefest_sajam_final

U nastavku konferencije, Mirko Kovač, direktor londonskog Laboratorija za zrakoplovnu robotiku prezentirao je projekte za koje često inspiraciju traže u prirodi. Jedan od njihovih projekata bavi se razvojem bespilotnih letjelica koje izgledom podsjećaju na ptice, a mogu zaroniti pod vodu i izroniti iz nje nakon što obave određeni zadatak. I druga njihova rješenja oponašaju primjere iz prirode, pa primjerice način stvaranja složenih struktura dronom rade po uzoru na kreiranje paukove mreže.

Posjetitelji DRONEfesta imali su priliku saznati koje proizvode i usluge nude primjerice SAN grupa, Aviteh i Geocentar koji su demonstrirali let nekoliko Topcon, DJI i Yuneec modela bespilotnih letjelica. Zanimljiv projekt dolazi i s FER-a, a temelji se na inspekciji vjetroelektrane dronom, a na natjecanju European Robotics Challenges ušao je u pet najboljih projekata. Uđe li u dva najbolja, osvojit će 300.000 eura i u sljedećoj fazi natjecanja demonstrirati uspješnost inspekcijom jedne vjetroelektrane u Španjolskoj.U razvoju ovog sustava sudjeluju još Sveučilište u Dubrovniku i španjolska tvrtka Diagnostiqua.

DRONEfest se nastavlja i danas, s naglaskom na primjenu dronova u poljoprivredi, akcijama potrage i spašavanja te korištenju u potrazi za izvorima pitke vode.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatski Treblle: S alatom koji štedi vrijeme svima koji rade s API-jima osigurali 1,2 milijuna eura u prvoj rundi

Treblle je alat koji olakšava život developerima i svima ostalima koji rade s API-jima, a razvio ga je domaći tročlani tim iz svojih potreba. Od korisnika dobivaju samo pohvale i ocjene 5.0, a investitori ih toliko vole da su nekoliko njih morali odbiti.

Startupi i poslovanje

Traži se iskusni Head of Revenue koji će Mediatoolkit dovesti do 10 milijuna eura

Domaći scaleup čiji alat za praćenje online spominjanja koriste globalni brendovi, agencije i organizacije zapošljava ključnu osobu za ostvarenje ambicioznih planova rasta. Jedan od najvažnijih zadataka bit će joj - uskladiti Sales i Customer Success.

Kultura 2.0

Wordle, kako je jednostavna igra riječi osvojila internet?

Sigurna sam da ste već primijetili zanimljivu kombinaciju žutih, zelenih i sivih kvadratića koji niču na sve strane interneta. U pitanju je Wordle, igra riječi koja je dovoljno jednostavna da vas odmah uvuče, a taman izazovna da vas zadrži.

Tehnologija

Želite utjecati na transparentnost vlasti? Krenite s proračunom Grada Zagreba na hackathonu “Hackl”!

Hoćemo li u bližoj budućnosti dobiti otvorenije i više transparentne gradske proračune? Možda ćemo odgovor na to pitanje pronaći u proračunskom hackathonu.

Društvene mreže

Kako izgleda stvaranje sadržaja kada ga ne diktirate vi, nego zbivanja na sportskim terenima?

Kada u SofaScoreu pratite utakmice, jednim okom gledate prijenos, a drugim okom gledate računalo i planirate što ćete objaviti. No, čitava priča je mnogo drugačija od toga da vas netko “plati da gledate utakmice”, šale se iz SofaScorea, najveće hrvatske platforme za sportske rezultate uživo.

Startupi i poslovanje

Codemap, hrvatski no-code marketplace osigurao prvu 1,68 milijuna kuna vrijednu investiciju

No-code tržište će s trenutnih 16 milijardi do 2027. narasti do skoro 85 milijardi dolara vrijednosti. Hrvatski Codemap se u tom periodu želi uspostaviti kao ključna analitička i networking no-code platforma. Investicija koju predvodi SQ Capital te poduzetnici Tomislav Matić i Mate Rimac prvi je veliki korak prema tome.