Kako do 'sigurnog neba' uz usporedni razvoj bespilotnih letjelica?

Kako do ‘sigurnog neba’ uz usporedni razvoj bespilotnih letjelica?

Drugo izdanje konferencije DRONEfest koja se jučer i danas održava u Zagrebu u organizaciji tvrtke IN2 i agencije Eventa01, okupilo je 300 stručnjaka i zaljubljenika u bespilotne letjelice iz osam zemalja. Naglasak prvog dana bio je na zakonskim pravilima kojima podliježu vlasnici dronova, gdje su s jedne strane oni koji žele što jednostavnije procedure, a s druge oni koji upozoravaju na moguće opasnosti do kojih može doći zbog korištenja dronova.

dronefest_panel_cover
Na panelu o regulavi vezanoj za dronove povela se žustra rasprava oko usklađivanja propisa kako bi se zadovoljili oni koji žele njeno pojednostavljenje i onih kojih upozoravaju na moguće opasnosti uslijed korištenje dronova.

Prvi dan DRONEfesta bio je posvećen regulativi, odnosno zakonskim pravilima kojima podliježu vlasnici dronova u Hrvatskoj i svijetu. Ivan Landek iz Državne geodetske uprave je predstavio novu Uredbu o snimanju iz zraka kojom je donekle pojednostavljena procedura vezana uz prijavu snimaka napravljenih dronom toj instituciji. Time je smanjeno vrijeme potrebno za dobivanje dozvole za odobrenje snimanja iz zraka, odobreno ciljano snimanje u gospodarstvu, a posao je olakšan i nacionalnim televizijama koje mogu snimati izvanredne događaje bez dozvole i obvezu davanja snimaka na pregled nakon emitiranja.

Damir Bezik iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo je predstavio moguće izmjene uz nacionalnim propisima koje se očekuju do kraja godine, a koje će se približiti konceptu prijedloga europskog propisa.

O regulativi se nastavilo razgovarati na panel raspravi na kojoj su uz Landeka i Bezika sudjelovali još Danijel Petrović iz Hrvatske udruge bespilotnih sustava (HUBS), Branko Drakulić iz Snimanje.hr-a i Marinko Keser iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe (CCAA) te Dražen Tomić, urednik portala ICTbusiness.info kao moderator. Osnovna rasprava vodila se oko usklađivanja propisa kako bi se zadovoljili oni koji žele pojednostvljivanje regulative i onih kojih upozoravaju na moguće opasnosti uslijed korištenje dronova, a naglašena je i podkapacitiranost službi koje provode postojeće zakone.

Povećanje prometa dronovima i slučajeva ugrožavanja

Govoreći o tome što napraviti da se regulativa prilagodi stvarnom stanju na tržištu te da se ukinu ograničenja o broju elisa i ide na jednu opću sigurnost letenja dronovima, Damir Bezik kaže kako je HACZ pokrenuo postupak izmjene pravilnika, između ostalog i broja motora, rekavši kako bi ti problemi mogli biti adresirani do kraje ove godine.

Zauzet ćemo performance based pristup koji kaže da moraš imati toliko motora da sigurno letiš.

Marinko Keser ističe povećanje prometa dronovima, a s time i porast broja prijavljenih slučajeva ugrožavanja. Najčešći problemi se javljaju kod rekreativnog letenja zbog nedovoljne informiranosti, dok je takvih slučajeva puno manje s profesionalcima. Također, problem dijelom vidi u ‘nedovoljno kadrovski popunjenoj upravi za civilni zračni promet’ koja bi trebala izvršiti određene korake u izradi nacionalne strategije i ujediniti rad svih uključenih.

Danijel Petrović je naglasio Hrvatska udruga bespilotnih sustava gleda postati centralna platforma koja će okupiti korisnike, operatere i relevantne institucije na jednim mjestu kako bi se zajedničkim koracima krenulo dalje.

Nije očekivati da će institucije mijenjati zakone ako nemaju poticaj. Poticaj mora doći od onih operatera koji pravilno žele raditi svoj posao, a s obzirom na to da tehnologija iznimno brzo napreduje, mi ne možemo govoriti o nekim striktnim pravilima koje ćemo svesti na metre, centimetre, broj motora rotora jer to je promjenjivo na dnevnoj bazi.

Kako procesuirati nelegalna letenja?

dronefest_panel_tomic

Branko Drakulić koji se snimanjem bavi 30 godina, spomenuo je različite situacije prilikom snimanja dronom. Primjerice, nedavno neugodno iskustvo sa snimanjem maslinika u Istri iako su imali sve potrebne dozvole i letjeli visoko ili kada neiskusni korisnici bez dozvola predstavljaju opasnost.

Meni se sviđa da bude neki zakon, po meni, mislim da taj zakon nije toliko kompliciran, znači dobivam sve dozvole, primjerice za nedavno snimanje otvorenja aerodroma i sve je u redu. Dok se još tražimo, te dozvole trebaju biti što kompliciranije da baš svi ne polete.

Hoćemo li doći do zona zabrane leta? Kako procesuirati nelegalna letenja i na koji način HACZ može postupiti u tim slučajevima? Što s turistima koji koriste dronove bez dozvola? Damir Bezik iz agencije kaže:

Mi zaista provodimo ono što možemo i što je u našoj moći, pokušavamo uvesti red da barem znamo tko se bavi time, naši inspektori su prisutni na događajima za koje smatramo da bi mogli biti zanimljivi vlasnicima dronova. Postupamo i po prijavama, ali ako želite nekoga procesuirati morate imati čvrst dokaz, a nisam siguran da je to link s Facebooka koji sadrži snimku iz zraka.

Tek 340 prijavljenih operatora dronova

Na konferenciji se čuo podatak i da je s 28. veljače ove godine bilo 340 operatera bespilotnih letjelica prijavljenih agenciji, dok je prema nekim grubim procjenama u Hrvatskoj šest i pol tisuća dronova.

Je li relativno visoka cijena tzv. regularnog snimanja razlog velikog broja razlog velikog broja nelegalnih snimanja? Branko Drakulić objašnjava da većinu ljudi nitko neće kazniti kada recimo snime svadbu te se ljudima ne da tražiti dozvole. Dodaje je da vađenje dozvola nije komplicirano, ali da traje. Govoreći o tome da li bi transponderi olakšali posao nadležnim službama, Marinko Keser ističe da je pitanje regulatora hoće li to propisati nužnim u zoni slobodnog letenja. No, kada se zadire u kontroliranu zonu, kaže da bi transponder trebao biti obavezan.

FER-ov projekt inspekcije vjetroelektrane dronom bori se za 300.000 eura

dronefest_sajam_final

U nastavku konferencije, Mirko Kovač, direktor londonskog Laboratorija za zrakoplovnu robotiku prezentirao je projekte za koje često inspiraciju traže u prirodi. Jedan od njihovih projekata bavi se razvojem bespilotnih letjelica koje izgledom podsjećaju na ptice, a mogu zaroniti pod vodu i izroniti iz nje nakon što obave određeni zadatak. I druga njihova rješenja oponašaju primjere iz prirode, pa primjerice način stvaranja složenih struktura dronom rade po uzoru na kreiranje paukove mreže.

Posjetitelji DRONEfesta imali su priliku saznati koje proizvode i usluge nude primjerice SAN grupa, Aviteh i Geocentar koji su demonstrirali let nekoliko Topcon, DJI i Yuneec modela bespilotnih letjelica. Zanimljiv projekt dolazi i s FER-a, a temelji se na inspekciji vjetroelektrane dronom, a na natjecanju European Robotics Challenges ušao je u pet najboljih projekata. Uđe li u dva najbolja, osvojit će 300.000 eura i u sljedećoj fazi natjecanja demonstrirati uspješnost inspekcijom jedne vjetroelektrane u Španjolskoj.U razvoju ovog sustava sudjeluju još Sveučilište u Dubrovniku i španjolska tvrtka Diagnostiqua.

DRONEfest se nastavlja i danas, s naglaskom na primjenu dronova u poljoprivredi, akcijama potrage i spašavanja te korištenju u potrazi za izvorima pitke vode.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Probao sam robotsku kosilicu – mnogo je više od “Roombe za travnjake”

Imati robota koji vam kosi travu je super ideja, ali koliko je realizacija zapravo jednostavna i uspješna?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Što ste propustili

Tehnologija

S Omoguru widgetom ne čitaju lakše samo disleksičari, već svi mi koji u ekrane buljimo svakodnevno

Za osobe koje imaju poteškoće u čitanju Omoguru je dar s neba, a odnedavno im je njihov alat još dostupniji. Radi se o widgetu koji gotovo svaku stranicu može učiniti čitljivijom.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Kakva je budućnost hibridnog rada u Hrvatskoj i regiji?

U Netokraciji već desetljeće radimo 'hibridno', malo od doma, malo iz ureda, ali kako će izgledati tržište rada u kojem i velike tvrtke i startupi rade tako - gdje to nije ni opcija, nego osnova posla?

Startupi i poslovanje

Kako mentorirati kolege na daljinu: Više planiranja, manje spontanosti, a pomaže i humor

Svi znamo koliko je izazovno raditi u ovo korona vrijeme "kućnog ureda", a sad zamislite da ste mladi zaposlenik koji tek čini svoje prve karijerne korake i potreban mu je mentor, a ne može ga naći u uredu ( i zasigurno ne u svojem dnevnom boravku).

Društvene mreže

Analiza: HDZ odabrao “tepih-bombardiranje” taktiku oglašavanja, Most dominira Facebook videima

Ovih dana niste mogli izbjeći HDZ-ove oglase na YouTubeu ili na portalima? Nije ni čudno kad pogledate koliko se potrošilo na Google Display Network koji je postao dominantan kanal u predizbornoj kampanji.

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.