Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti - dok radite?
Foto: Marin Pavelić

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Svi stručnjaci znaju da se nakon završetka fakulteta i zaposlenja trebaju i dalje usavršavati kako bi ostali konkurentni u svom području, no neki odu i korak dalje pa se uz poslovnu praksu odluče za nadogradnju akademskih znanja upisivanjem doktorskog studija.

Četvorica zaposlenika iz Poslovne Inteligencije, od kojih su trojica već doktori (informatičkih) znanosti i jedan koji će to tek postati, otkrivaju svoju motivaciju za tu odluku, kako balansirati redovan posao, rad na doktoratu i privatni život te koje im je dobrobiti donio doktorat znanosti.

Doktorski? DA! Ali samo ako ste željni znanja i uživate u učenju…

Najbrži i najkraći put do doktorata u ovom društvu imao je Ivan Kesedžić, koji ujedno ima najkraći staž u Poslovnoj inteligenciji. Naime, nakon studija ostao je na FER-u kao asistent i tamo doktorirao.

Mislio je da će mu doktorat donijeti nove i bolje poslovne prilike, što se, kako zadovoljno zaključuje, pokazalo točnim, mada priznaje da nije bio posve svjestan u što se upušta:

Iako u trenutku upisivanja doktorata nisam znao što me sve čeka i što se od mene očekuje, vjerovao sam da je to korak naprijed u razvoju moje karijere. Mislim da svako ulaganje u svoje obrazovanje i vještine mora biti nagrađeno i u poslovnom svijetu, ali svatko će za sebe znati je li to korak na koji se isplati odvažiti.

Ivan Kesedžić je nakon završenog studija ostao na FER-u kao asistent i tamo doktorirao, a interdisciplinarni doktorat omogućio mu je suradnju sa stručnjacima u poljima medicine, psihologije i genetike. U Poslovnoj inteligenciji konzultant je u području data engineeringa i data sciencea. Foto: Marin Pavelić

S druge strane, Petar Zečević se odlučio na doktorat nakon 15 godina karijere u IT industriji, tijekom pisanja svoje popularne knjige „Spark in Action“:

Dok sam pisao knjigu, otkrio sam da mi je vrlo zanimljivo istraživanje intelektualnih problema u području distribuirane obrade podataka, strojnog učenja i statistike. Prisjetio sam se koliko sam ranije u školi volio matematiku, fiziku i općenito intelektualne probleme te sam otkrio da uživam u takvom radu i poželio više uroniti u njega.

Za razliku od njega, Tomislav Hlupić objašnjava da je vrlo rano, sudjelujući na mnogim informatičkim natjecanjima, otkrio da ga zanima problem solving, a studij mu je pomogao, kako kaže, da se dogovori sam sa sobom koje ga područje najviše zanima.

Pomoć u planiranju akademske karijere dobio je i od profesora s faksa:

U razgovoru s profesorima za vrijeme Elektrijade (kad je malo olabavljen odnos student − profesor) dobio sam odličan savjet da pričekam barem semestar nakon diplomiranja i vidim imam li još motivacije za nastavak studiranja. Diplomirao sam, uskoro se zaposlio, ali i šest mjeseci nakon diplome upisao doktorat.

Tomislav Hlupić viši je konzultant u Poslovnoj inteligenciji, a njegova glavna područja interesa su skladištenje podataka, poslovna inteligencija, podatkovna jezera, podaci pokretnih senzora i IPTV. Profesor je na Visokom učilištu Algebra i vanjski suradnik na FER-u. Foto: Marin Pavelić

Iako je bio zaposlen izvan sustava znanosti, Goran Gvozden kaže da mu je upis na doktorski studij došao prirodno i očekivano jer mu je omogućio novi pogled na poslovnu praksu i da analizira i optimizira postojeća te stvara nova rješenja za poboljšanje poslovnih procesa i rast poslovanja, Usto, imao je potrebu da prenosi svoja znanja, što smatra bitnom komponentom akademskog obrazovanja ove razine.

Bitni preduvjeti za uspješan doktorski – dok radite

Za zahtjevan pothvat kao što je doktorski studij uz rad potrebna je podrška s više strana, a ponajviše obitelji i poslodavca, ali su osiguravanje financiranja i održavanje motivacije glavni preduvjeti.

Lakše je… kad je tema doktorskog vezana uz vaš posao

Petar podsjeća na statistiku da je vrlo mala šansa za dovršetak doktorata ako problem na kojem se radi nije direktno povezan za posao i priča da je on imao sreću što je prvi dio doktorata mogao u radno vrijeme raditi na problemu kojim se bavio:

Riječ je bila o izradi sustava AXS (Astronomy Extensions for Spark) u suradnji s University of Washington i mojim mentorom dr. sc. Mariom Jurićem. Osim toga, bio sam zaposlen na FER-u (na 75 % radnog vremena) ukupno oko 2,5 godine kako bih mogao što više vremena odvojiti za istraživanje. Zahvalan sam drugom mentoru dr. sc. Svenu Lončariću koji mi je to omogućio.

Petar Zečević priznati je stručnjak za Apache Spark i big data tehnologije, autor knjige „Spark in Action“ u izdanju Manninga. Radio je na nizu projekata za hrvatske banke te državne i privatne tvrtke u svojstvu programera, voditelja timova, konzultanta za IBM software i softverskog arhitekta. Foto: Marin Pavelić

Lakše je… kad imate podršku poslodavca

Petar je veliku podršku u obliku stipendije i prilagođenog radnog vremena dobio i od tvrtki u kojima je radio – pa tako i u Poslovnoj inteligenciji.

Omogućili su mi da određeni period provedem radeći samo 25 % za tvrtku. Uz to, uz stipendiju istraživači na FER-u nisu dužni sudjelovati u nastavi (održavati vježbe, čuvati ispite, ocjenjivati kolokvije i slično) tako da sam mogao biti fokusiran samo na istraživanje.

I Tomislav ističe da je u obje tvrtke gdje je radio tijekom doktorskog studija imao veliku podršku, a Poslovna inteligencija je u startu odlučila investirati u njegovo školovanje. Dodatna mu je podrška bila činjenica što nije bio jedini doktorand u tvrtki:

Postali smo si međusobno velika podrška, pogotovo oko bitnih koraka u studiju. Također, mentorica je dosta upoznata s tvrtkom pa je znala u kojem trenutku treba dati malo više poticaja.

Goran dodaje i da profesori na FER-u imaju razumijevanja za studente koji uz studiranje rade i fleksibilni su što se tiče rasporeda predavanja, seminarskih radova ili održavanja konzultacija, što olakšava studiranje.

Foto: Marin Pavelić

“Bitno je postaviti prioritete: i poslovne i privatne i akademske.”

Radite li imalo zahtjevniji posao, imate izazov kako ga uskladiti s privatnim životom, a što se događa kad se još i doktorat umiješa u jednadžbu? Svi naši sugovornici ističu da je doktorski studij zahtjevan i dugotrajan proces, a Petar čak decidirano kaže:

Ako nije izgledno da će osoba znatan dio vremena tijekom nekoliko godina moći odvajati za doktorat, bolje je da u to niti ne ulazi.

I ostali ističu golemi izazov kako pronaći vrijeme za rad na doktoratu, Petar objašnjava:

Potrebna je vrlo jaka motivacija da bi takvo nešto uspjelo: redovito nakon 8 sati za računalom na poslu još kod kuće odvajati 2− 3 sata, raditi i subotama, i tako nekoliko godina. Naravno, nije nemoguće, ali je jako teško.

Tomislav priča da je imao sreću u nesreći jer je najintenzivniji dio njegova doktorata pao u vrijeme pandemije pa mu je manje teško palo biti zatvoren navečer s doktoratom. Goran, pak napominje da je potrebna iznimno dobra organizacija tog razdoblja života kako ne bismo „pregorjeli“:

Bitno je znati i isplanirati i odvojiti vrijeme za društvene i sportske aktivnosti, napraviti odmak i uzeti odmor neophodan za nastavak studija. Bitno je postaviti prioritete: i poslovne i privatne i akademske.

Goran Gvozden certificirani je Microsoft Azure stručnjak u području umjetne inteligencije i predavač na Visokom učilištu Algebra, kao konzultant u području podatkovne znanosti u Poslovnoj inteligenciji bavi se dizajnom, razvojem, izgradnjom i isporukom naprednih poslovnih rješenja temeljenih na strojnom učenju. Foto: Marin Pavelić

Ima odricanja, ali benefiti su brojniji:

Nakon svega, nameće se pitanje jesu li se taj trud i odricanje isplatili te koje im je koristi donio doktorat.

Istraživačko iskustvo

Čak je i Petar koji još nije doktorirao zadovoljan svojom odlukom da upiše doktorski studij:

Već sada mogu reći da sam uživao u istraživanju i da su stvari koje sam naučio i ostvario tijekom doktorata same po sebi za mene dovoljno vrijedne pa čak i kad novih prilika ne bi bilo.

Ivanu je također motivirajuća bila činjenica što tijekom doktorata postoji puno prilika za davanje osobnih praktičnih doprinosa (jer se doktorati rade na temama koje su još neistražene), kao i suradnje s vrhunskim stručnjacima u pojedinom području.

Vrijedne suradnje i vještine

Tomislav općenito ističe da je kroz doktorat stekao brzo primjenjive poslovne vještine, a Goran nabraja konkretno da mu je rad na doktoratu pomogao usavršiti vještine pisanja, vještine razvoja inovativnih rješenja, kritičkog razmišljanja i rješavanja kompleksnih problema, što danas prenosi studentima.

Uz to, posebno ističe važnost umrežavanja i suradnje u znanstvenoj zajednici:

Pored svih odricanja, uloženog truda i vremena, propuštenih obiteljskih druženja, izlazaka, ili pak preskočenih godišnjih odmora, doktorat obogaćuje, prvenstveno znanjem i vještinama, poznanstvima, iskustvom rada na znanstveno-istraživačkim projektima te suradnjom s kolegama.

Razvijanje drugačijeg načina razmišljanja

Ivan, pak, način razmišljanja smatra glavnom prednosti doktorskog studija:

Teorijska podloga o temi doktorata može se uvijek naučiti (čak i bez upisanog doktorata), ali samostalnost, organizacija te prvenstveno način razmišljanja nešto je što se uvelike promijeni tijekom nekoliko godina doktorata.

Tomislav dodaje kako je njemu doktorat u samom poslu donio iskustvo sagledavanja šire slike i razmišljanja kako formalno definirati rad da bi bio razumljiv sugovornicima, što se pokazalo korisno prilikom suradnje s klijentima.

Profesionalni rast

Tomislav smatra da mu je doktorat dao priliku za osobni profesionalni razvoj jer je kroz različite faze doktorata otkrivao nove pristupe istraživanju i realizaciji ideja:

Dobio sam priliku pozabaviti se realizacijom ideje koju sam par godina razmatrao te sam je uspješno formalno definirao, opisao istraživanja i dokazao mogućnost implementacije.

Profesionalni rast kao odličan motiv za doktorski studij izdvaja i Goran:

Doktorat je poput maratona, zahtijeva upornost, izdržljivost, predanost i kontinuitet. S druge strane, gradi samopouzdanje i čini vas konkurentnima i slobodnima. Slobodnima u smislu mogućnosti izbora akademskog ili poslovnog okruženja koje nudi najbolje uvjete za osobni i profesionalni napredak.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Novost

Effie, Mixx, IdejaX: Tko se sve vratio s nagradama s Dana komunikacija?

Dani komunikacija prepoznali su najbolje projekte po marketinškoj komunikaciji, kreativnim idejama i strategiji te postignutim rezultatima.

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.