Koliki je razdor između financijaša i brzorastućih tvrtki?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Koliki je razdor između hrvatskih financijaša i brzorastućih tehnoloških tvrtki?

Na Deloitteovoj konferenciji Rast i promjene - Brzorastuće tvrtke dodijeljena su priznanja hrvatskim tvrtkama koje su našle svoje mjesto na ljestvici najbrže rastućih pedeset u regiji, a potom je održan okrugli stol na temu "Izazovi financiranja i rizici poslovanja malih i srednjih poduzeća", čiji se sadržaj bitno razlikovao od onog što su sami poduzetnici naveli kao izazove brzog rasta.

Na panelu se pričalo o problemima i rizicima brzorastućih tvrtki
Na panelu se pričalo o problemima i rizicima brzorastućih tvrtki

Na okruglom stolu sudjelovao je jedan predstavnik poduzetnika, Infinumov Nikola Kapraljević, a ostala četiri sudionika predstavljali su financijaši različitih institucija i pristupa. Bio je tu Deloitteov Dražen Nimčević, Damir Brkić iz Zagrebačke banke, Krešimir Ružđak iz Nexus Private Equityja, Ante Lučić iz Auctor Investa te Darko Liović iz državne agencije HAMAG-BICRO.

Bilo je tu govora o promjenama, svijetloj budućnosti i vizijama za hrvatsko poduzetništvo, no ono što se iz ove jednosatne rasprave vrlo brzo iskristaliziralo jest da je jedan od najvećih izazova disonanca koja postoji između domaćih financijaša i domaćih poduzetnika, kao i slab doticaj ovog tradicionalnog sektora s nekim od najbrže rastućih industrija.

Različite valne duljine

Više od devedeset posto tvrtki u hrvatskoj čine mali i srednji poduzetnici, što nije iznenađujuća brojka, no zanimljiv je na okruglom stolu spomenut uzorak od 240 tvrtki koje su 2012. prijavile poslovanje u gubitku, da bi se samo godinu dana nakon toga situacija u potpunosti okrenula, a iste prijavile su 400 milijuna kuna dobiti. Trideset posto toga bili su upravo startupi, odnosno tehnološke tvrtke koje pokazuju velik potencijal za (brz) razvoj, a riječ je također o kompanijama koje se mahom bave izvozom, kao što je to slučaj i s dijelom onih kojima su jučer uručene nagrade.

No unatoč tim podacima, na panelu je postalo jasno da se stavovi i dalje teško mijenjaju. Spomenule su se u raspravi sve stare stavke i problemi pri financiranju mladih tvrtki u brzo promjenjivim sektorima kao što je tehnološki. Infinum, primjerice, bankama ne bi bio zanimljiv, primijetio je Kapraljević, jer ne posjeduju niti planiraju posjedovati urede ni slična materijalna vlasništva koja mnoge institucije i dalje smatraju jedinim prihvatljivim kolateralima.

Odgovor iz Zagrebačke banke bio je da bi za takvu tvrtku svakako bili zainteresirani – ako za njih jamči HAMAG-BICRO, dodajući tako još jednu kariku u dug lanac između tvrtke i investicije na domaćem terenu. Sam HAMAG-BICRO spomenuo je svoje novčane podrške inovativnim tvrtkama, no potegnulo se pitanje i restrikcija koje iza njih stoje.

Na pitanje što je zaslužno za brz rast odgovor je mahom bio kvalitetni ljudi koji u ovim tvrtkama rade
Na pitanje što je zaslužno za brz rast, odgovor je mahom bio “kvalitetni ljudi koji u ovim tvrtkama rade”.

Glavni kapital tehnoloških tvrtki, posebice softverskih, koje su uostalom i sačinjavale većinu na popisu najbrže rastućih pedeset, su ljudi koji u njima rade. Upravo su dobar kadar svi dobitnici Deloitteovog priznanja na konferenciji naveli kao najbitniji faktor u svom brzom rastu.

Pa ipak, zapošljavanje tog kadra i isplaćivanje plaća je i dalje nešto u što se od države i državnih agencija dobiveni poticaji ne mogu uložiti. Infinum je tako svojevremeno poticaje uložio u nova računala i opremu, čime je više pomogao Appleu nego hrvatskom gospodarstvu, primijetio je Nikola.

Pametan novac, glup novac, samo novac – koji se ovdje nudi?

Na početku konferencije, spomenuto je kako brzorastuće tvrtke mogu upoznati prisutne institucije kako bi vidjele koja im je od njih najbolji izbor za financiranje, no pitanje je koliko im one zapravo trebaju.

Za početak, brzorastuće tvrtke agencijskog tipa, poput onih koje su dobile priznanja, često za investicijama neće ni posezati, već će se odlučiti na samofinanciranje. To je, uostalom, potvrdilo i Deloitteovo istraživanje, u kojem je većina ispitanih jasno izjavila da preferiraju organski rast nad investicijama i akvizicijama.

S druge strane, startupima i sličnim malim tvrtkama koje trebaju sredstva kako bi mogle brzo skalirati, dostupan je cijeli niz globalnih specijaliziranih fondova koji sa sobom nose ne samo financije, već i relevantne kontakte i ono što je najbitnije – odlično poznavanje tržišta i industrije.

Pitanje više nije samo "koliko novca" se nudi, već i "kakav novac"
Pitanje više nije samo “koliko novca” se nudi, već i “kakav novac”

Tri su termina koja se povlače danas kada je riječ o financiranju mladih tvrtki. Mostly money označava upravo to što mu ime kaže, dumb money je ulaganje koje za sobom vuče neke štetne restrikcije ili uvjete, dok je najčešće spominjan smart money, investicija nekoga tko poznaje industriju i njene aktere te uz sam novac nudi pomoć, kontakte i know-how.

Naše institucije, agencije i fondovi morat će dobro razmisliti o tome u kojoj se skupini žele naći i poraditi na tome da se prilagode novim trendovima. Umjesto da se fokusiraju na rizike (sa i bez navodnika) koje za sobom nosi ulaganje u mlade tvrtke, trebalo bi pažnju obratiti na rizik u koji se upuštaju reiterirajući zastarjele modele i oglušujući se na ono što poduzetnicima zapravo treba.

Treba napomenuti kako pomaka ipak ima – i oni najtradicionalniji na konferenciji baratali su startupaškom terminologijom, spominjali kulturu neuspjeha i učenje iz pogrešaka, a dobro je i da se otvara dijalog između dviju strana koje bi trebale usko surađivati na obostranu korist.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Gdje je mobile development danas? “Skoro sve se promijenilo…”

Da je itekako moguće profesionalno rasti radeći samo u jednoj tvrtki, ako imaš dobre uvjete, pokazuje karijera Dine Sulića, koji je prije 9 godina kao student došao u Endavu (nekadašnji Five). S Dinom smo popričali o njegovu profesionalnom putu, dinamičnom svijetu mobile developmenta te kako kroz NowInMobile meetupe planiraju dijeliti znanje u široj mobile zajednici.

Panel

“Developerski advokati”: Nisu odvjetnici, već dobri komunikatori koji znaju kako pomoći developerima

Tko je i čime se zapravo bavi "developer advocate" pitali smo troje njih kojima je upravo to opis posla.

Digitalni marketing

Meta dobila zabranu oglašavanja na temelju osobnih podataka zbog manipuliranja pristankom korisnika

Presuđeno je! Pravno opravdanje koje je Meta imala u vezi svog načina ciljanja korisnika personaliziranim oglasima kršilo je zakone EU-a o podacima. Metin poslovni model na sve je nestabilnijim nogama.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Infinum je otvorio sedmi ured i to u Amsterdamu

Infinum je poduzeo novi korak u širenju na europsko tržište.

Tvrtke i poslovanje

Kako je nastala agencija čiji developeri vole snimati TikTokove?

Luka, Lara i Tomislav pobijedili su na hackathonu, zatim zajedno napravili digitalni proizvod, a na kraju sve to iskustvo odlučili iskoristiti za pokretanje agencije.

Karijere

U novoj sezoni Škole budućnosti učenici ulaze u virtualni svijet i izrađuju robota hexapoda

Osim što Škola budućnosti bilježi nove rekorde u prijavama, ove godine nudi i nove programe.

Intervju

ChatGPT prošao višu razinu državne mature iz hrvatskog jezika sa solidnom trojkom!

Poznati AI model, ChatGPT prošao je razne testove raznih ljudi diljem svijeta, ali još ga nitko nije ispitao o hrvatskom jeziku i kulturi. Zato ga je hrvatski podatkovni znanstvenik testirao na državnoj maturi. Osim rezultata književnog i gramatičkog testa, donosimo i detaljan ispravak eseja profesorice hrvatskog jezika.

Tvrtke i poslovanje

Što hrvatski dizajneri kreativnih poslovnih prostora rade u Emiratima?

Hrvatska konzalting tvrtka DC&T, specijalizirana za kreativno, učinkovito i humano osmišljavanje uredskih prostora, kreće u osvajanje svjetskih tržišta. Prvi korak: Dubai.

Istraživanje

Od svih industrija, IT stručnjaci u Hrvatskoj najzadovoljniji svojim poslom

Stigli su prvi rezultati My Stethoscopea, Degordianove platforme za mjerenje zadovoljstva i angažiranosti zaposlenika. Danas ekskluzivno na Netokraciji donosimo uvid u podatke vezane uz IT industriju.