Kako je pad jednog AWS-ovog podatkovnog centra uspio srušiti pola interneta?

Vjerojatno se sjećate kako vam nedavno nisu radili Duolingo, Snapchat, Canva, GoodReads i mnoge druge aplikacije i servisi. Razlog je bio pad Amazon Web Servicesa. Taj je incident poslužio kao vrlo jasan podsjetnik koliko jedan podatkovni centar na zapadnoj obali SAD-a može izazvati digitalni potres diljem svijeta. Da, jedan jedini.

Upravo o tome razgovarali smo s Alenom Vilovčevićem, voditeljem Cloud odjela u DataBoxu. On nam je objasnio što se zapravo dogodilo, zašto je jedan podatkovni centar uspio izazvati globalni potres i što iz toga možemo naučiti.

Kako mu je uspjelo?

Prema dostupnim informacijama, uzrok kvara bio je interni softver za automatizaciju koji je usko vezan za DNS zapise koje koriste sve aplikacije i servisi pogođeni ispadom, ističe Alen.

Iako je pad obuhvatio samo jedan AWS-ov podatkovni centar (US-EAST-1), postavlja se pitanje kako je moguće da je to prouzročilo pad mnogih svjetski poznatih aplikacija? Zar podatkovni centri nisu dizajnirani kao visoko dostupni sustavi koji automatski preuzimaju funkcionalnosti nedostupnih ili neispravnih, pita se Alen:

Zato je ovaj pad ukazao na važnost dizajna visoko dostupnih sustava na svim razinama. Grešaka će uvijek biti, no bitno je kako će one utjecati na poslovanje i što iz njih učimo.

Alen nam otkriva više kako su dizajnirali sustav DataBoxa kako se ne bi našli u sličnoj situaciji.

Personalizirana infrastruktura

Takvi događaji otvaraju pitanje što zapravo znači pouzdana infrastruktura u praksi, u stvarnim scenarijima. Tu se, naglašava Alen, najbolje vidi razlika između generičkih rješenja i rješenja koja su izgrađena oko stvarnih potreba korisnika.

Pojašnjava kako njegova tvrtka njeguje pristup u kojem se prvo detaljno analizira okruženje korisnika i konkretni problemi, a tek onda predlaže rješenje.

DataBox, navodi, nudi rješenja na više razina – od mrežnog i cloud (infrastrukturnog) sloja pa do korisničke podrške i savjetovanja. Prednost takvog modela je što korisnik ne mora sam tražiti različite dobavljače, a integracija je brža i pouzdanija, tumači Alen:

S obzirom na dosadašnje iskustvo imamo pripremljene gotovo sve scenarije za poprilično brzu migraciju, čemu uvelike pomaže i detaljna analiza klijentskog okruženja i dobro planiranje.

Uz to, svaki rad koji bi mogao utjecati na produkcijske sustave prolazi dodatne provjere i odobrenja više inženjera, čime se smanjuje mogućnost ljudske pogreške, dodaje Alen:

Još jedna prednost je što, za razliku od velikih cloud providera poput AWS-a, DataBox nema toliko povezanih servisa i sustava. Interno dizajnirani sustavi su manje kompleksni i direktno povezani s korisničkim okruženjem, što smanjuje vjerojatnost neočekivanih ispada.

Migracija u tjedan dana

Trenutno tvrtka ima jedan podatkovni centar, a početkom godine trebali bi privesti kraju njegovo veliko proširenje kojim će udvostručiti postojeće kapacitete.

Alen tumači i kako angažman klijenata prilikom prelaska na DataBox može varirati ovisno o kompleksnosti IT okruženja koje korisnik ima, trenutačnom stanju sustava i njegovim željama. U proces mogu biti uključeni IT stručnjaci koji brinu o korisničkom okruženju ili osobe koje dobro poznaju IT i poslovne procese, kako bi tranzicija bila što brža i jednostavnija.

Pojašnjava i kako proces prelaska na njihovu infrastrukturu ne traje dugo:

S obzirom na dosadašnje iskustvo, prošli smo kroz mnoge scenarije koji nam omogućuju brzu migraciju s minimalnim ispadima sustava. Manja i srednja okruženja najčešće uspijemo migrirati u periodu od 5-7 dana.

Na vrijeme implementacije i konačnu cijenu, napominje, utječu trenutačni zahtjevi tržišta, budući planovi klijenta i nadolazeće tehnologije. Sve te parametre su uzeli u obzir i u dizajnu i izgradnji DataBoxova podatkovnog centra kako bi bio prilagodljiv i stabilan.

Bio je to i najveći izazov u građenju tog data centra koji se nalazi u Zagrebu, ističe Alen:

Analizom svih faktora i uključivanjem ključnih ljudi iz svakog segmenta poslovanja s prijedlozima, idejama i zahtjevima, uspjeli smo donijeti optimalnu odluku i uspješno izgraditi datacentar koji zadovoljava i današnje i buduće potrebe korisnika.

A svi dobro znamo koji je buzzword budućnosti… umjetna inteligencija

Gdje primjenjuju AI?

AI se sve više koristi u inženjerskom i tehničkom okruženju – za automatizaciju procesa, optimizaciju infrastrukture, izradu dokumentacije, backup sustava i unapređenje sigurnosti. Također, on se već integrira u DataBox podatkovni centar u suradnji s nekoliko vanjskih kompanija, a razmišljaju kako AI iskoristiti pri potpunoj automatizaciji nadzora i izvještavanja kompletnog okruženja data centra, ističe Alen:

Kako se u regiji trenutno nitko ne bavim ovim trendom (suradnja različitih grana IT-ja), vjerujem da ćemo se na taj način i pozicionirati. Vrijeme će pokazati u kojem smjeru će se to razviti, s obzirom na izgradnju dodatnog DataBox podatkovnog centra koja počinje u drugoj polovici 2026. godine.

U trenutku završetka izgradnje, svojim kapacitetom izjednačiti ćemo kumulativni kapacitet hrvatskog tržišta data centra.

U prvoj će fazi u taj pothvat uložiti 22 milijuna eura, a gradnja će, saznajemo, trajati dvije godine.

Dobri temelji

Nedavni pad AWS-a podsjetio je koliko globalni digitalni ekosustav ovisi o stabilnosti i otpornosti infrastrukturnih sustava. Pouzdanost se ne gradi samo na tehnološkim rješenjima, već i na promišljenom dizajnu, detaljnoj analizi i jasnim procesima. U konačnici, razvoj tehnoloških trendova, uključujući primjenu umjetne inteligencije, otvorit će nove mogućnosti, ali i dodatno istaknuti važnost dobro postavljenih temelja na kojima se takvi sustavi grade.