Što o data.gov.hr misle developeri?

Što o data.gov.hr misle oni koji bi ga mogli najviše koristiti – developeri?

Dugo se već priča o centralni državnom repozitoriju gdje bi se konačno trebali otvoriti podatci javnih tijela, a on je danas konačno i lansiran, uz nekih stotinjak skupova podataka spremnih za upotrebu. No, što o svemu misle oni koji će te podatke koristiti i komercijalizirati - developeri?

Data.gov.hr je konačno lansiran, uz stotinjak skupova podataka - no je li to dovoljno?
Data.gov.hr je konačno lansiran, uz stotinjak skupova podataka – no je li to dovoljno?

Javni je sektor tako svoju ulogu donekle ispunio – podatke je stavio na jedno mjesto, umjesto da leže raštrkani i dormantni po stranicama različitih institucija, županija, uprava. Sada je na privatnom sektoru da s podatcima napravi nešto korisno.

Misli se tu prvenstveno na developere, koji otvorene podatke mogu iskoristiti kao temelj aplikacija poput onih koje će obavještavati korisnike kada im dolazi tramvaj, koliko je sredstava uloženo u predizborne kampanje ili gdje je sve obavljena sanitarna inspekcija.

Prvi koraci načelno dobre inicijative

No što o portalu misle sami developeri? Pitali smo to Nikolu Plejića, osnivača tvrtke Neutrino, koji je bio prisutan na jutrašnjem predstavljanju portala data.gov.hr:

S obzirom na niska početna očekivanja iznimno sam pozitivno iznenađen dotičnim servisom. Posebno mi je zanimljiva Creative Commons licenca koja omogućava komercijalno korištenje podataka. Impresivan je i početan broj data setova, očekivao sam puno manje, a neki od izloženih podataka su vrlo zanimljivi za analizu.

Nikola bi za početak tablične podatke pretvorio u grafove, kako bi se iskristalizirali neki trendovi i kako bi sami podatci bili razumljiviji široj publici.

Napraviti ovu vizualizaciju rezultata izbora bilo bi mnogo jednostavnije da su podaci bili otvoreni.
Napraviti ovu vizualizaciju rezultata izbora bilo bi mnogo jednostavnije da su podatci bili otvoreni.

Na predstavljanju je bio i osnivač UX Passiona Vibor Cipan, čija se vizualizacija rezultata izbora za predsjednika Republike Hrvatske našla na samom portalu kao primjer korištenja otvorenih podataka – iako u to vrijeme nisu bili toliko otvoreni.

Kada je vizualizaciju radio, morao je presretati podatke iz Državnog izbornog povjerenstva, a onda ih parsati – da je ovaj skup podataka bio otvoren, sve bi to bilo mnogo brže i jednostavnije. Cipan je pozdravio inicijativu, ali i primijetio da ima mjesta za napredak:

Ono što bi bilo zanimljivo vidjeti je unificirani pristup podatcima u vidu nekog API-ja, nekakvo jedinstveno sučelje gdje korisnik može napraviti upit i REST API-jem dobiti ono što treba. Ipak, imajući u obziru da do jutros ništa od ovog nije bilo dostupno dobro je – ide se malim koracima.

Koliko su podatci uistinu otvoreni?

I ova aplikacija podatke je vukla iz strojno nečitljivih PDF-ova.
I ova aplikacija podatke je vukla iz strojno nečitljivih PDF-ova.

Među pokaznim aplikacijama koje su poslužile kao primjeri korištenja javno dostupnih podataka navedena je i Zagreb prijevoz iz developerske agencije Axilis. Sama aplikacija razvijena je u vrijeme dok ništa od tih podataka nije bilo dostupno u strojno čitljivom obliku, objasnio nam je CEO Axilisa Bruno Kovačić, a čitala je raspored iz loše strukturiranih PDF datoteka sa ZET-ovog portala. Kako je ZET često mijenjao strukturu PDF-a, a usto je bila riječ tek o hobističkom projektu, aplikaciju su prestali nadograđivati. U otvaranju podataka ne vidi neku korist za navedenu aplikaciju, ali smatra da ne treba na tom primjeru generalizirati:

Mislim da je ovakvo otvaranje podataka korisno i ima potencijala da se izrode i neki komercijalno vrijedni projekti. Da bi ti podatci bili korisni, osim objavljivanja, trebalo bi poraditi i na njihovoj kvaliteti. Među trenutno objavljenim podatcima vidim isti rizik koji smo i mi imali sa ZET-om: malo podataka je stvarno strukturirano, jer ono što nazivaju “strukturirano u zatvorenom formatu” zapravo i nije strukturirano. Da bi nešto mogli zvati strukturiranim, treba postojati definicija te strukture jer ovako je moguće da će u sljedećoj verziji dokumenta netko promijeniti raspored ili nazive kolona. Osim strukture, bitno je da se definira i kako te kada će ti podatci biti osvježavani. Objava podataka koja se ne ažurira redovito nema pretjeranu vrijednost.

Kako ispuniti puni potencijal?

Invest in Croatia odličan je primjer komercijalne primjene otvorenih podataka.
Invest in Croatia odličan je primjer komercijalne primjene otvorenih podataka.

Ako žele stvarno potaknuti developere da rade s ovim skupovima podataka, imalo bi smisla napraviti za to pravi API, dodaje, što ne bi trebao biti problem ako će imati stvarno strukturirane podatke.

Upravo je nedostatak API-ja ono što je upalo u oko i Andriji Frinčiću iz agencije Implementacija snova:

Ono što sam očekivao je da će format podataka biti standardiziran i da će postojati public API na koji bi se developerske firme mogle nasloniti. Data.gov.hr je za sada samo jedan veliki katalog u kojem su podatci natrpani bez neke standardne forme i mogućnosti da im se lako programski pristupi.

Inicijativu svakako pozdravljaju, kaže Andrija, iako im kao izvozno orijentiranoj tvrtki sami podatci nisu od velikog značaja.

U svakom slučaju, dugo očekivani data.gov.hr svakako je pozitivan korak prema otvaranju podataka, no kako bi se taj potencijal ispunio te kako bi se na temelju otvorenih podataka razvilo što više projekata kao što je Invest In Croatia, javni će sektor ipak morati uložiti još malo truda.

Komentari

    • Drugi

      Drugi

      20. 03. 2015. u 8:43 pm Odgovori

      Tomislav Vračić, mala pomoć za programere je stvarno mala pomoć.
      Stane u dvije nepovezane rečenice, točno onoliko koliko se nalazi na linku koji ste priložili.

    • Andrija Frinčić

      Andrija Frinčić

      23. 03. 2015. u 10:40 pm Odgovori

      Poštovanje Tomislave

      I dalje stoji moj komentar.. API o kojem vi pričate služi za pretraživanje dostupnih datasetova no podaci u datasetovima su opet u svakojakim PDFovima, CSVovima, XMLovima i Excelovima… Isto tko čini mi se da su datasetovi izuzetno površno dokumentirani, pa se opet razvoj aplikacije svodi na podosta reverse engineering. Ja bih htio podatke iz svakog dataseta dobiti van kao JSON pri čemu bih također htio izlazne podatke filtirati.. Dalje volio bih da ti podaci budu ako je ikako moguće online, ili near online.. Obzirom da radim sa javom upravom i da znam kako rade i kakve sustave koriste znam da to nije niti moguće… Dalje volio bih da je svaki atribut unutar dataseta dobro i detaljno objašnjen i dokumentiran… Zapravo bih htio, utopiju… 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak sa STEM Boxom osigurao milijun kuna u prva 2 tjedna kampanje

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, mladi inovator Albert Gajšak iza Circuitmessa, koji je dosad prodao 15 tisuća "uradi sam" jedinstvenih proizvoda, otkriva kako u novu STEM pretplatu planiraju upakirati uradi-sam pametni sat, glasovni asistent i autić.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak sa STEM Boxom osigurao milijun kuna u prva 2 tjedna kampanje

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, mladi inovator Albert Gajšak iza Circuitmessa, koji je dosad prodao 15 tisuća "uradi sam" jedinstvenih proizvoda, otkriva kako u novu STEM pretplatu planiraju upakirati uradi-sam pametni sat, glasovni asistent i autić.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.