Što o data.gov.hr misle developeri?

Što o data.gov.hr misle oni koji bi ga mogli najviše koristiti – developeri?

Dugo se već priča o centralni državnom repozitoriju gdje bi se konačno trebali otvoriti podatci javnih tijela, a on je danas konačno i lansiran, uz nekih stotinjak skupova podataka spremnih za upotrebu. No, što o svemu misle oni koji će te podatke koristiti i komercijalizirati - developeri?

Data.gov.hr je konačno lansiran, uz stotinjak skupova podataka - no je li to dovoljno?
Data.gov.hr je konačno lansiran, uz stotinjak skupova podataka – no je li to dovoljno?

Javni je sektor tako svoju ulogu donekle ispunio – podatke je stavio na jedno mjesto, umjesto da leže raštrkani i dormantni po stranicama različitih institucija, županija, uprava. Sada je na privatnom sektoru da s podatcima napravi nešto korisno.

Misli se tu prvenstveno na developere, koji otvorene podatke mogu iskoristiti kao temelj aplikacija poput onih koje će obavještavati korisnike kada im dolazi tramvaj, koliko je sredstava uloženo u predizborne kampanje ili gdje je sve obavljena sanitarna inspekcija.

Prvi koraci načelno dobre inicijative

No što o portalu misle sami developeri? Pitali smo to Nikolu Plejića, osnivača tvrtke Neutrino, koji je bio prisutan na jutrašnjem predstavljanju portala data.gov.hr:

S obzirom na niska početna očekivanja iznimno sam pozitivno iznenađen dotičnim servisom. Posebno mi je zanimljiva Creative Commons licenca koja omogućava komercijalno korištenje podataka. Impresivan je i početan broj data setova, očekivao sam puno manje, a neki od izloženih podataka su vrlo zanimljivi za analizu.

Nikola bi za početak tablične podatke pretvorio u grafove, kako bi se iskristalizirali neki trendovi i kako bi sami podatci bili razumljiviji široj publici.

Napraviti ovu vizualizaciju rezultata izbora bilo bi mnogo jednostavnije da su podaci bili otvoreni.
Napraviti ovu vizualizaciju rezultata izbora bilo bi mnogo jednostavnije da su podatci bili otvoreni.

Na predstavljanju je bio i osnivač UX Passiona Vibor Cipan, čija se vizualizacija rezultata izbora za predsjednika Republike Hrvatske našla na samom portalu kao primjer korištenja otvorenih podataka – iako u to vrijeme nisu bili toliko otvoreni.

Kada je vizualizaciju radio, morao je presretati podatke iz Državnog izbornog povjerenstva, a onda ih parsati – da je ovaj skup podataka bio otvoren, sve bi to bilo mnogo brže i jednostavnije. Cipan je pozdravio inicijativu, ali i primijetio da ima mjesta za napredak:

Ono što bi bilo zanimljivo vidjeti je unificirani pristup podatcima u vidu nekog API-ja, nekakvo jedinstveno sučelje gdje korisnik može napraviti upit i REST API-jem dobiti ono što treba. Ipak, imajući u obziru da do jutros ništa od ovog nije bilo dostupno dobro je – ide se malim koracima.

Koliko su podatci uistinu otvoreni?

I ova aplikacija podatke je vukla iz strojno nečitljivih PDF-ova.
I ova aplikacija podatke je vukla iz strojno nečitljivih PDF-ova.

Među pokaznim aplikacijama koje su poslužile kao primjeri korištenja javno dostupnih podataka navedena je i Zagreb prijevoz iz developerske agencije Axilis. Sama aplikacija razvijena je u vrijeme dok ništa od tih podataka nije bilo dostupno u strojno čitljivom obliku, objasnio nam je CEO Axilisa Bruno Kovačić, a čitala je raspored iz loše strukturiranih PDF datoteka sa ZET-ovog portala. Kako je ZET često mijenjao strukturu PDF-a, a usto je bila riječ tek o hobističkom projektu, aplikaciju su prestali nadograđivati. U otvaranju podataka ne vidi neku korist za navedenu aplikaciju, ali smatra da ne treba na tom primjeru generalizirati:

Mislim da je ovakvo otvaranje podataka korisno i ima potencijala da se izrode i neki komercijalno vrijedni projekti. Da bi ti podatci bili korisni, osim objavljivanja, trebalo bi poraditi i na njihovoj kvaliteti. Među trenutno objavljenim podatcima vidim isti rizik koji smo i mi imali sa ZET-om: malo podataka je stvarno strukturirano, jer ono što nazivaju “strukturirano u zatvorenom formatu” zapravo i nije strukturirano. Da bi nešto mogli zvati strukturiranim, treba postojati definicija te strukture jer ovako je moguće da će u sljedećoj verziji dokumenta netko promijeniti raspored ili nazive kolona. Osim strukture, bitno je da se definira i kako te kada će ti podatci biti osvježavani. Objava podataka koja se ne ažurira redovito nema pretjeranu vrijednost.

Kako ispuniti puni potencijal?

Invest in Croatia odličan je primjer komercijalne primjene otvorenih podataka.
Invest in Croatia odličan je primjer komercijalne primjene otvorenih podataka.

Ako žele stvarno potaknuti developere da rade s ovim skupovima podataka, imalo bi smisla napraviti za to pravi API, dodaje, što ne bi trebao biti problem ako će imati stvarno strukturirane podatke.

Upravo je nedostatak API-ja ono što je upalo u oko i Andriji Frinčiću iz agencije Implementacija snova:

Ono što sam očekivao je da će format podataka biti standardiziran i da će postojati public API na koji bi se developerske firme mogle nasloniti. Data.gov.hr je za sada samo jedan veliki katalog u kojem su podatci natrpani bez neke standardne forme i mogućnosti da im se lako programski pristupi.

Inicijativu svakako pozdravljaju, kaže Andrija, iako im kao izvozno orijentiranoj tvrtki sami podatci nisu od velikog značaja.

U svakom slučaju, dugo očekivani data.gov.hr svakako je pozitivan korak prema otvaranju podataka, no kako bi se taj potencijal ispunio te kako bi se na temelju otvorenih podataka razvilo što više projekata kao što je Invest In Croatia, javni će sektor ipak morati uložiti još malo truda.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

    • Drugi

      Drugi

      20. 03. 2015. u 8:43 pm Odgovori

      Tomislav Vračić, mala pomoć za programere je stvarno mala pomoć.
      Stane u dvije nepovezane rečenice, točno onoliko koliko se nalazi na linku koji ste priložili.

    • Andrija Frinčić

      Andrija Frinčić

      23. 03. 2015. u 10:40 pm Odgovori

      Poštovanje Tomislave

      I dalje stoji moj komentar.. API o kojem vi pričate služi za pretraživanje dostupnih datasetova no podaci u datasetovima su opet u svakojakim PDFovima, CSVovima, XMLovima i Excelovima… Isto tko čini mi se da su datasetovi izuzetno površno dokumentirani, pa se opet razvoj aplikacije svodi na podosta reverse engineering. Ja bih htio podatke iz svakog dataseta dobiti van kao JSON pri čemu bih također htio izlazne podatke filtirati.. Dalje volio bih da ti podaci budu ako je ikako moguće online, ili near online.. Obzirom da radim sa javom upravom i da znam kako rade i kakve sustave koriste znam da to nije niti moguće… Dalje volio bih da je svaki atribut unutar dataseta dobro i detaljno objašnjen i dokumentiran… Zapravo bih htio, utopiju… 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

FER-ovim brucošima u pomoć pristiže Branka, AI pomoćnica nastala u suradnji s Infobipom

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu je u suradnji s prvim hrvatskim jednorogom Infobipom razvio chatbot imena Branka koji će budućim studenticama i studentima omogućiti brži i jednostavniji proces upisa na FER.

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.