Što o data.gov.hr misle developeri?

Što o data.gov.hr misle oni koji bi ga mogli najviše koristiti – developeri?

Dugo se već priča o centralni državnom repozitoriju gdje bi se konačno trebali otvoriti podatci javnih tijela, a on je danas konačno i lansiran, uz nekih stotinjak skupova podataka spremnih za upotrebu. No, što o svemu misle oni koji će te podatke koristiti i komercijalizirati - developeri?

Data.gov.hr je konačno lansiran, uz stotinjak skupova podataka - no je li to dovoljno?
Data.gov.hr je konačno lansiran, uz stotinjak skupova podataka – no je li to dovoljno?

Javni je sektor tako svoju ulogu donekle ispunio – podatke je stavio na jedno mjesto, umjesto da leže raštrkani i dormantni po stranicama različitih institucija, županija, uprava. Sada je na privatnom sektoru da s podatcima napravi nešto korisno.

Misli se tu prvenstveno na developere, koji otvorene podatke mogu iskoristiti kao temelj aplikacija poput onih koje će obavještavati korisnike kada im dolazi tramvaj, koliko je sredstava uloženo u predizborne kampanje ili gdje je sve obavljena sanitarna inspekcija.

Prvi koraci načelno dobre inicijative

No što o portalu misle sami developeri? Pitali smo to Nikolu Plejića, osnivača tvrtke Neutrino, koji je bio prisutan na jutrašnjem predstavljanju portala data.gov.hr:

S obzirom na niska početna očekivanja iznimno sam pozitivno iznenađen dotičnim servisom. Posebno mi je zanimljiva Creative Commons licenca koja omogućava komercijalno korištenje podataka. Impresivan je i početan broj data setova, očekivao sam puno manje, a neki od izloženih podataka su vrlo zanimljivi za analizu.

Nikola bi za početak tablične podatke pretvorio u grafove, kako bi se iskristalizirali neki trendovi i kako bi sami podatci bili razumljiviji široj publici.

Napraviti ovu vizualizaciju rezultata izbora bilo bi mnogo jednostavnije da su podaci bili otvoreni.
Napraviti ovu vizualizaciju rezultata izbora bilo bi mnogo jednostavnije da su podatci bili otvoreni.

Na predstavljanju je bio i osnivač UX Passiona Vibor Cipan, čija se vizualizacija rezultata izbora za predsjednika Republike Hrvatske našla na samom portalu kao primjer korištenja otvorenih podataka – iako u to vrijeme nisu bili toliko otvoreni.

Kada je vizualizaciju radio, morao je presretati podatke iz Državnog izbornog povjerenstva, a onda ih parsati – da je ovaj skup podataka bio otvoren, sve bi to bilo mnogo brže i jednostavnije. Cipan je pozdravio inicijativu, ali i primijetio da ima mjesta za napredak:

Ono što bi bilo zanimljivo vidjeti je unificirani pristup podatcima u vidu nekog API-ja, nekakvo jedinstveno sučelje gdje korisnik može napraviti upit i REST API-jem dobiti ono što treba. Ipak, imajući u obziru da do jutros ništa od ovog nije bilo dostupno dobro je – ide se malim koracima.

Koliko su podatci uistinu otvoreni?

I ova aplikacija podatke je vukla iz strojno nečitljivih PDF-ova.
I ova aplikacija podatke je vukla iz strojno nečitljivih PDF-ova.

Među pokaznim aplikacijama koje su poslužile kao primjeri korištenja javno dostupnih podataka navedena je i Zagreb prijevoz iz developerske agencije Axilis. Sama aplikacija razvijena je u vrijeme dok ništa od tih podataka nije bilo dostupno u strojno čitljivom obliku, objasnio nam je CEO Axilisa Bruno Kovačić, a čitala je raspored iz loše strukturiranih PDF datoteka sa ZET-ovog portala. Kako je ZET često mijenjao strukturu PDF-a, a usto je bila riječ tek o hobističkom projektu, aplikaciju su prestali nadograđivati. U otvaranju podataka ne vidi neku korist za navedenu aplikaciju, ali smatra da ne treba na tom primjeru generalizirati:

Mislim da je ovakvo otvaranje podataka korisno i ima potencijala da se izrode i neki komercijalno vrijedni projekti. Da bi ti podatci bili korisni, osim objavljivanja, trebalo bi poraditi i na njihovoj kvaliteti. Među trenutno objavljenim podatcima vidim isti rizik koji smo i mi imali sa ZET-om: malo podataka je stvarno strukturirano, jer ono što nazivaju “strukturirano u zatvorenom formatu” zapravo i nije strukturirano. Da bi nešto mogli zvati strukturiranim, treba postojati definicija te strukture jer ovako je moguće da će u sljedećoj verziji dokumenta netko promijeniti raspored ili nazive kolona. Osim strukture, bitno je da se definira i kako te kada će ti podatci biti osvježavani. Objava podataka koja se ne ažurira redovito nema pretjeranu vrijednost.

Kako ispuniti puni potencijal?

Invest in Croatia odličan je primjer komercijalne primjene otvorenih podataka.
Invest in Croatia odličan je primjer komercijalne primjene otvorenih podataka.

Ako žele stvarno potaknuti developere da rade s ovim skupovima podataka, imalo bi smisla napraviti za to pravi API, dodaje, što ne bi trebao biti problem ako će imati stvarno strukturirane podatke.

Upravo je nedostatak API-ja ono što je upalo u oko i Andriji Frinčiću iz agencije Implementacija snova:

Ono što sam očekivao je da će format podataka biti standardiziran i da će postojati public API na koji bi se developerske firme mogle nasloniti. Data.gov.hr je za sada samo jedan veliki katalog u kojem su podatci natrpani bez neke standardne forme i mogućnosti da im se lako programski pristupi.

Inicijativu svakako pozdravljaju, kaže Andrija, iako im kao izvozno orijentiranoj tvrtki sami podatci nisu od velikog značaja.

U svakom slučaju, dugo očekivani data.gov.hr svakako je pozitivan korak prema otvaranju podataka, no kako bi se taj potencijal ispunio te kako bi se na temelju otvorenih podataka razvilo što više projekata kao što je Invest In Croatia, javni će sektor ipak morati uložiti još malo truda.

Komentari

    • Drugi

      Drugi

      20. 03. 2015. u 8:43 pm Odgovori

      Tomislav Vračić, mala pomoć za programere je stvarno mala pomoć.
      Stane u dvije nepovezane rečenice, točno onoliko koliko se nalazi na linku koji ste priložili.

    • Andrija Frinčić

      Andrija Frinčić

      23. 03. 2015. u 10:40 pm Odgovori

      Poštovanje Tomislave

      I dalje stoji moj komentar.. API o kojem vi pričate služi za pretraživanje dostupnih datasetova no podaci u datasetovima su opet u svakojakim PDFovima, CSVovima, XMLovima i Excelovima… Isto tko čini mi se da su datasetovi izuzetno površno dokumentirani, pa se opet razvoj aplikacije svodi na podosta reverse engineering. Ja bih htio podatke iz svakog dataseta dobiti van kao JSON pri čemu bih također htio izlazne podatke filtirati.. Dalje volio bih da ti podaci budu ako je ikako moguće online, ili near online.. Obzirom da radim sa javom upravom i da znam kako rade i kakve sustave koriste znam da to nije niti moguće… Dalje volio bih da je svaki atribut unutar dataseta dobro i detaljno objašnjen i dokumentiran… Zapravo bih htio, utopiju… 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Osvojili su “Oscara” za industrijski dizajn, a onda sve snage uložili u kreiranje najboljih madraca

Uz mnoge druge domaće i inozemne nagrade, Filip Havranek i Kristina Lugonja dobitnici su Red Dota, najprestižnije svjetske nagrade za industrijski dizajn, a odnedavno su postali i osnivači startupa. Iako su dosad dizajnirali različite namještaje i proizvode - od stolova, stolica, lampi i prijenosnih SSD-ova - njihov prvi startup proizvod je madrac Nimbus koji se ne prodaje u nijednoj fizičkoj trgovini.

Kultura 2.0

Kako iskoristiti advent za employer branding (a da nije samo domjenak)

Važnost dobrog raspoloženja unutar tvrtke ne možemo zanemariti, pogotovo kad je riječ o kraju godine kada se projekti privode kraju dok se istovremeno pripremmo za nadolazeće. Čini se da je A1 otkrio najbolju formulu kako preživjeti zimu: mjesec dana blagdana u uredima.

Startupi i poslovanje

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Tehnologija

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Tehnologija

Hardverski vodič za sve trenutne i buduće influencere, freelancere i gamere

Kraj jedne godine i ulazak u novu možete pamtiti po retrospektivi na prošle uspjehe i neuspjehe te novogodišnjim planovima koji su se izjalovili do sredine siječnja. A možete i po tome kako ste napokon odlučili napraviti prvi korak prema ostvarenju svog influencerskog, gamerskog ili freelancerskog sna. Hardver možda nije najvažnija stvar u toj priči, ali je sigurno bitna stvar za početak.