Koliko smo se zbilja 'integrirali' s digitalnim tehnologijama?

Dan otvorenih integracija: Koliko smo se zbilja ‘integrirali’ s digitalnim tehnologijama?

Iza nas je još jedna konferencija, s koje smo donijeli zanimljive podatke iz nadolazećeg Digital Jobs & Society indeksa (DESI) od predstavnice Europske komisije. Još konkretnije podatke za Hrvatsku na Danu otvorenih integracija čuli smo od Tomislava Radoša iz Hrvatske gospodarske komore, koja je nedavno provela istraživanje o digitalizaciji hrvatskih kompanija.

Trinaesti Dan otvorenih integracija ispostavio se kao dosad najbrojnije i najuspješnije izdanje ove poslovno-tehnološke konferencije u organizaciji KING ICT-a. Tko kaže da je trinaest nesretan broj?

Ključni ljudi i projekti iz privatnog, javnog i državnog sektora našli su se u Hotelu Antunović povezani raznim temama koje digitalna transformacija podrazumijeva, od integracije digitalne tehnologije u poslovanju, uvođenja mladih u STEM područja, povezivosti i korištenja interneta, do uspješnosti digitalizacije javnih servisa.

O trenutnom stanju tih sfera unutar EU, ali i Hrvatske, imali smo priliku čuti detaljnije kroz analizu Digital Economy and Society Indexa koji nam je prezentirala predstavnica DG Connecta Europske komisije Irina Orssich.

Osim toga, uvid u konkretnije podatke o digitalinoj transformaciji hrvatskih kompanija donijela je analiza podataka iz istraživanja koju je radila Hrvatska gospodarska komora, a predstavio Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK zadužen za industriju, IT, energetiku i zaštitu okoliša.

Između ostaloga na DOI konferenciji, Davor Rostuhar govorio je o svojim pustolovinama na Sjevernom polu, održan je i okrugli stol o digitalnoj transformaciji, ali najviše movinga i networkinga potaknulo je 20 inovativnih rješenja u Demo sobi uz 8 tehnoloških radionica partnera.

Je li već za nas kasno?

Uvodna riječ, pripala je predsjedniku uprave KING ICT-a, Plamenku Barišiću, a uvod je bio dovoljno dug da se svatko tu i tamo morao zamisliti o tome gdje smo sada i gdje idemo. Dobar uvod u podatke koji slijede, sigurno.

Kao kompanija čiji su prihodi premašili 700 milijuna kuna i koja zapošljava više od 400 djelatnika, unatrag u dvije godine zaposlili smo 164 mlada inženjera koji nisu otišli u inozemstvo.

Ponosno je najavio Barišić i više nije bilo puno riječi o KING ICT-u koliko o promjenama koje nas čekaju. Jer nismo ni krenuli, ako ćemo iskreno. Tu je Barišić dodao:

Promjene su izazovne i bolne, ali je lakše ako na samom početku preuzmemo kontrolu, a ne da promjene upravljaju nama.

Facebook KING ICT

Bilo je tu i povećanja interesa za STEM područja, Uber disrupcije, kolapsa dostave u predblagdansko vrijeme, ali najvažnije što brine Barišića, i nadam se nakon završetka DOI-a, sve okupljene, jest: Kako potaknuti bitne promjene?

Čekamo te MMF preporuke, ljestvice konkurentnosti i kreditne rejtinge – ali kada dobijemo te podatke, već je za nas kasno.

DESI – i de smo mi na ljestvici?

O tome kako kasnimo govorila je i Irina Orssich, jednako tako preporučivši da se u svim sferama života unaprijed moramo pripremati na promjene koje donosi digitalna transformacija, a jesmo li – u odnosu na ostale članice EU?

Dan otvorenih integracija bio je izvrsna prilika da saznamo gdje je naša digitalna transformacija zakazala odnosno gdje nije ni počela. Europska komisija još slaže finalnu verziju DESI-a, a ove godine objavit će se malo kasnije kako bi dodali i ključne dijelove u vezi GDPR-a. Srećom, Irina nam je donijela dio tih neobjavljenih podatka Digital Economy and Society Indexa.

Za pripreme moramo početi planirati i djelovati odmah sada, napomenula je to prije i poslije prezentacije i Irina, pa ću i ja – neka se zadrži ta misao.

Pet kategorija određuje DESI, odnosno digitalnu transformaciju ekonomije i društva:

  1. Povezivost,
  2. ljudski kapital i digitalne vještine,
  3. kako građani koriste internet,
  4. integracija digitalnih tehnologija u poduzećima i
  5. digitalni javni servisi.

Čitamo vijesti bolje od prosjeka Europe i nismo ništa pametniji.

Povezivost nam nije jača strana, iz mnogo aspekata. Imamo spor i skup internet. Hrvatska je na trećem mjestu u Europskoj uniji po nezadovoljstvu s trenutnim brzinama. Naravno fiksni širokopojasni internet je nešto što ne trebamo baš propitivati, ali kada se okrenemo samo malo sa strane – pokrivenost 4G mreže u Hrvatskoj je na 67% kućanstava, dok je u EU na 84%.

Irina Orssich, istaknula je i naš e-građani javni servis, ali napomenula kako još nemamo dovoljno korisnika. Facebook KING ICT

U Hrvatskoj je mnogima 20 Mbps dovoljno (ili nemaju mnogo izbora) očito, jer tek 34% kućanstava ima optiku ili koristi Docsis 3.0 modem (opcije koje nisu dostupne svugdje), za razliku od prosječnih 58% kućanstava u EU. Još porazniji je podatak o novim pretplatama na internet preko 100 Mbps, koji u Hrvatskoj broji 1,4% kućanstava dok je u Europi već na 15,4%! Nije stoga čudno ni da rezultati HGK istraživanja pokazuju kako samo 17% anketiranih poduzeća ima brzinu interneta veću od 50 Mbps.

Iako nam je internet spor i jedan od najskupljih u Europi, mi itekako volimo surfati. Uglavnom smo na internetu da bi čitali vijesti te gledali videa, slušali glazbu i igrali igre (ne znam zašto ovo nisu raspodjelili, jer eto, valjda nije potrebno?). To radimo bolje od prosjeka Europe, kao što nam bolje ide i gledanje videa na zahtjev, korištenje društvenih mreža i video poziva. Naravno, ono u čemu nismo toliko ispred već ispod prosjeka, su online bankarstvo i online prodaja odnosno kupovina.

Digitalno u praksi: Tko će raditi i tko radi?

D kao digitalizacija? Facebook KING ICT

ICT kadar? Kvaliteta, kvantiteta – kako god okreneš nešto nam nedostaje. Nismo sami barem, problem je globalan. Cijela Europa pati od nedostatka ICT kadra. Trenutno je prazno 350,000 radnih mjesta, a 40% tvrtki u Europi tvrdi da ima poteškoća u nalaženju kvalitetnog kadra.

Što se tiče digitalne spremnosti, negdje smo u razini s EU prosjekom. Imamo tek malo ispod prosjeka internetskih korisnika, ICT stručnjaka i STEM diplomaca. Osnovne digitalne vještine su nam na prosječnoj razini s EU. Ipak, situacija nije bolja ni općenito u EU, čak 43% populacije ima nedostatnu razinu ICT vještina.

No, zabrinjavajuće je to što se od 2014. u Hrvatskoj nije uopće pomaknuo broj ICT stručnjaka, i sada smo na 2,7%, dok je EU u prosjeku na 3,5%.

Srećom barem, 23% hrvatskih tvrtki je proaktivno pa su svojim zaposlenicima osigurali dodatnu edukaciju, što je i više od europskog prosjeka od 21,4%.

Šlag na kraju – digitalne tehnologije u poduzećima.

Što se tiče Integracije digitalnih tehnologija unutar DESI-ja, možemo se mrvicu veseliti da smo u nekim stvarima čak i iznad prosjeka EU.

Korištenje RFID-a (beskontaktna tehnologija), cloud rješenja, postotak SME-a koji prodaju online te inozemna prodaja trenutno su nam iznad EU prosjeka. Ipak, u praksi se slabo koristimo digitalnim računima – to je praksa tek 10% hrvatskih poduzeća napram 18% Europske unije.

Zanimljivo je izdvojiti iz istraživanja HGK kako čak 42,9% poduzeća navodi da koristi neki oblik digitalnog marketinga, no čini se da slabo pucaju na društvene mreže. Korištenje društvenih mreža u poslovanju kod nas je za 5% manje od EU (20%).

Što se tiče prodaje online, čini se da dobar postotak puni tek manji broj poduzeća. Samo njih 5,5% ostvaruje više od 10% prihoda online prodajom.

Veličina je jedan od glavnih faktora pokretanja digitalne transformacije poduzeća. Mala i srednja poduzeća pomalo zatvaraju taj jaz, ali kako ističe Irina, još postoji prilika koje se mogu iskoristiti.

Neke od njih su i veliki podaci odnosno Big data rješenja. Nedavno smo na 3T konferenciji imali priliku čuti i o Big data primjeni u turizmu, pa nije onda ni iznenađujuć podatak da smo tu negdje s prosjekom EU.

U 2016. godini 9,3% hrvatskih poduzeća analiziralo je velike podatke (EU 10%), dok 35% poduzeća u RH primijenjuje robotska rješenja!

Facebook KING ICT

eCommerce…

Općenito, u Europi se jednakom mjerom ulaže u eCommerce i eBusiness rješenja. ECommerce je glavni pokretač digitalizacije u Češkoj republici, dok Italija, Luksemburg, Finska i Bugarska, uglavnom ulažu u eBusiness rješenja.

Irina je osim konteksta integracije digitalnih tehnologija i istaknula najveće prepreke u implementaciji eCommerce rješenja u članicama EU. Većina poduzeća u EU (59%) su putem web stranica ili aplikacija tijekom 2017. godine bez prepreka poslovali sa strankama drugih članica EU.

Ipak, skoro je 4 od 10 poduzeća (38%) prijavilo da su imali problema u vezi određenih ekonomskih faktora u poslovanju. Najizraženiji u tom aspektu bile su visoke cjene dostave i povrata robe (27%). Drugi važni faktori koji su utjecali na ecommerce EU poduzeća vezani su uz pravne i lingvističke prepreke – primjerice, nepoznavanje stranog jezika i probleme u rješavanju prigovora (cca 13%).

Što nama znači DESI bod?

Porast samo jednog DESI boda, ističe Tomisalv Radoš, za poduzeće znači i do 60.000 eura više prihoda, a u jednakom omjeru utječe i na povećanje produktivnosti. Još bolje od toga jest da povećanje za dva boda ili tri, ne znači dvostruko ili trostruko više prihoda, već mnogo, mnogo više. Radoš zaključuje:

Ovo istraživanje je napravljeno upravo da vi vidite kako se može napraviti sinergija industrije i stručne zajednice. Isplati se ulagati u svih pet područja DESI indeksa jer dugoročno povećava produktivnost i prihode.

Dovoljno rečeno.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Otvorene prijave za Europsko natjecanje u društevnoj inovaciji: Glavna nagrada 75.000 eura

Nagrada promiče društvene inovacije koje pružaju rješenja za društvene izazove i potiču održivi i inkluzivni rast u Europi.

Tvrtke i poslovanje

Pomozite nam doznati tko su, kako rade i što muči hrvatske SaaS tvrtke

Netokracija i SaaStanak udružili su se u istraživanju kako bismo prvi put u Hrvatskoj dobili pregled domaćeg "Software as a Service" ekosustava.

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.