
Hrvatski crowdfunding u 2016. podbacio: Spašavaju li ga Rakitićev Scorrers ili Vitastiq?
Iako crowdfunding u Hrvatskoj zasigurno nije nepoznanica kao što je bio unazad nekoliko godina, no unatoč svijetlim primjerima, teško da možemo reći kako je zaživio, kao primjerice u susjednoj Sloveniji. No, kad smo već mislili da će ovo biti crowdfunding godina koja će jedva dobiti prolaznu ocjenu, prosjek bi mogle popraviti kampanje koje su se pojavile krajem godine. Startup Scorrers upravo ima equity crowdfunding kampanju na Seedrsu, a u tijeku su i dvije uspješne Indiegogo kampanje - ona za medijski portal Forum.tm te Tomislava Perka za putopisnu knjigu 1000 dana ljeta.
Susjedna Slovenija je uvijek zgodan primjer kad govorimo o stanju crowdfundinga u Hrvatskoj, od iznimno uspješnih kampanja do odličnih proizvoda. Također, njihovi crowdfunderi pokazuju da im nije problem skupiti velike novce ni drugi put. Primjerice, nakon Goat Muga, Anže Miklavec trenutno na Kickstarteru skuplja novac za projekt Gina – Smart Coffee Instrument, a kako njihova ciljana skupina (pokušavamo izbjeći riječ “hipsteri”) voli kavu, već je skupljeno više od 370.000 dolara, daleko više od traženog iznosa. Budući da kampanja traje još 17 dana, sumnjamo da će stati na tome iznosu.
Međutim, ovo nije priča o tajnama slovenskog crowdfundinga, već o opetovanim jadikovkama i potragom za dobrom i velikom crowdfunding kampanjom u 2016. u Hrvatskoj, što se događa svaki put čim do Netokracije dopre vijest da bi nešto moglo biti na vidiku.
Ove godine, imali smo uspješne kampanje crowdfunding veterana, poput one Olega Maštruka za odlazak u izgubljeno kraljevstvo Lo u dalekom Nepalu ili Vitastiqa, a crowdfunding je po treći put prigrlila i udruga Roda. Prema analizi Hrvoja Hafnera s bloga crowdfunding.hr, lani su kroz crowdfunding 23 projekta prikupila 5,3 milijuna kuna, što je moglo navoditi na oprezan zaključak kako bi ovo mogla biti još uspješnija crowdfunding godina. Kako se 2016. bliži kraju, možda je to bilo pomalo preoptimistično za očekivati, no da ne bi sve bilo crno, u studenome su se pojavile čak tri domaće kampanje, koje će zasigurno podići prosjek. Jedna od njih je ona za medij Forum.tm za koji je na Indiegogou prikupljeno gotovo 8000 dolara (kampanja i dalje traje te ju još stignete podržati).
Sredstva skuplja i Scorrers Ivana Rakitića

No, možda je još zanimljivije kako je trenutno u tijeku i equity crowdfunding kampanja za Scorrers, startup Ivana Ilečića i nogometaša Barcelone Ivana Rakitića. Riječ je o globalnoj giveaway platformi i pripadajućoj iOS odnosno Android aplikaciji, putem koje poznate osobe svojim fanovima mogu poklanjati rekvizite i memorabilije. Korisnici vrijedne predmete mogu zaraditi aktivnim korištenjem aplikacije i angažmanom na društvenim mrežama gdje skupljaju nagradne bodove.
U trenutku pisanja ovoga teksta, kampanja je na 43 posto prikupljenih sredstava, uz ulaganja 31 investitora. Za udio od 3,65 posto traži se 150.000 funti uz valuaciju Scorrersa od 3,959.716 funti. Za minimalan ulog od 20 funti, ulagači postaje vlasnici jedne dionice Scorrersa. Osnivač Ivan Ilečić, koji je poznat i po startupu Once Football, kaže kako su se za kampanju na Seedrsu odlučili zbog predstavljanja projekta na globalnom tržištu, ali i kako bi vidjeli – reakcije investitora.
Za ovih pet dana, koliko traje kampanja, već smo dobili desetak upita investitora koji od nas, naravno, traže svu potrebnu dokumentaciju, poslovni plan, plan monetizacije i razne projekcije za narednih pet godina prije nego se odluče na samu investiciju.
Slavni daju dodatnu sigurnost investitorima
Ovo je treća domaća kampanja na Seedrsu, nakon one Zagrebačkog inkubatora poduzetništva i Trilleniuma Hrvoja Prpića. U slučaju Trilleniuma, jedan od investitora u crowdfunding kampanju bio je Andy Murray, dok je u slučaju Scorrersa, sportaš Ivan Rakitić kao partner uključen u priču gotovo od samoga početka.
Ako imate poznata imena na tom nivou u vlasničkoj strukturi tvrtke, to bez dvojbe stvara dodatnu sigurnost i povjerenje investitora što je jako bitno i kao malih, ali i velikih ulagača – da ne pričam o marketingu i financijskom kapitalu koje bi trebali potrošiti za isti rezultat. To bi si rijetko koji novi startup mogao priuštiti.
U timu koji stoji iza kampanje, nalazi se i Prpić, a Ilečić objašnjava kako njegovo iskustvo sigurno daje prednost u određenim područjima.
On je kroz Trillenium nedvojbeno stvorio određene kontakte u Engleskoj i otvorio vrata kako drugim startup tvrtkama, tako i nama. Sa Scorrersom mu je bilo puno lakše jer je imao Rakitića u timu. 🙂 Međutim, hoće li Scorrers kampanja biti uspješna ili ne, osim same ideje i koncepta, pa i svih kontakata, puno ovisi o samom angažmanu cijelog tima. U timu je još i Stephen Ashurst, Scorrers company secretary, koji je već jednom uspješno vodio crowdinvesting kampanje.
I dalje skepsa prema online plaćanju

Nakon što je crowdfunding kampanjom na Indiegogou uspješno financirao putopisnu knjigu 1000 dana proljeća, Tomislav Perko je isti recept primijenio i za knjigu 1000 dana ljeta. Iako su do kraja kampanje ostala još 24 dana, Tomislav je ostvario 138 posto zadanog cilja od 6,400 dolara, a do sada je kampanju podržalo više od 390 ljudi. Tomislav priznaje da nije bio iznenađen rezultatima jer je za prvu kampanju prikupio 13.000 dolara. Uz hrvatski, knjiga je prevedena na engleski i njemački, recenzije su vrlo dobre te je bilo za pretpostaviti da će ljudi htjeti znati što se sve dogodilo u drugom nastavku knjige, kaže Tomislav.
Uz to, danas me preko društvenih mreža prati još više ljudi nego prije dvije godine, i kako su ljudi više upoznati s crowdfundingom – bilo je za očekivati kako će ova kampanja polučiti sličan rezultat kao i prva.
Kad je riječ o tome, ima li nešto što bi volio da je znao kad je prvi put kretao u crowdfunding avanturu, Tomislav kaže da bi to bila mailing lista. Dodaje, da mu je sama kampanja bila odlično polazište za turneju po Hrvatskoj i Europi, što je prodaji knjige pomoglo višestruko više nego sama kampanja.
Koliko se god trudili, očito je da ljudi u našem podneblju i dalje imaju skepsu prema plaćanju preko interneta i da im je draže osobno kupiti nešto, za gotovinu.
U 2016. nijedna kampanja za računalne igre
No da se vratimo na početak priče i ovogodišnje stanje, Hrvoje Hafner smatra kako potencijalni pokretači kampanja polako shvaćaju koliki je trud potrebno uložiti u projekt i kampanju da bi ona bila uspješna te da nije dovoljno postaviti projekt na neku platformu da bi novac stizao.
Ova je godina specifična i po tome što nismo imali niti jednu kampanju za računalnu igru, a računalne igre, uz one društvene na ploči, su jedna od najzastupljenijih kategorija po broju prijava i po kumulativno prikupljenom novcu. Zanimljivo je kako u Hrvatskoj imamo najveći regionalni događaj posvećen upravo gaming industriji Reboot i dobro razvijenu scenu, a tako malo projekata koji su sve naslove plasirali putem crowdfundinga.
Hrvoje objašnjava kako su equity crowdfunding kampanje ZIP-a i Trilleniuma znatno povećale domaće brojke, a da ove godine statistiku popravlja Vitastiq 2 koji je sam skupio više nego sve ostale kampanje zajedno.
Ono što vam mogu potvrditi je da je i broj pokrenutih projekata i kumulativni iznos manji nego prošle godine. U siječnju će biti gotovo moje istraživanje za 2016. godinu, a koje će malo popraviti nedavno pokrenute kampanje.
Nedostaju kreativci koji su spremni za poduzetništvo

OK, brojke ne lažu, no koji je tome uzrok? Hrvoje kaže da nam nedostaje kreativaca koji su spremni zaprljati ruke marketingom i prodajom.
Spoj tehnologije i dizajna je ono što se prodaje na Kickstarteru. Imao sam prilike vidjeti puno domaćih projekata u dizajnerskim studijima koji su razvijeni na razini koncepta kao showcase, ali se njihovi tvorci ne žele baviti prodajom, odnosno poduzetništvom jer je za to potrebno uložiti novac.
Iako se može čuti za dosta hardverskih proizvoda koji bi nagodinu mogli izaći s kampanjama, Hrvoje kaže kako pozitivan trend, koji smo imali prijašnjih godina, nećemo vidjeti u narednom periodu, ali da će pojedini primjeri iskočiti. Moram se složiti s time, no onaj optimističan dio mene se nada kako je neka nova sjajna kampanja iza ugla. Ili – možda već dođe s novom godinom pa da nemoramo i u 2017. sve do prosinca strepiti, i pitati se što se zbiva s domaćim crowdfundingom. 😉
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Danko Radaljac
02. 12. 2016. u 3:49 pm
Hm, ono što radi udruga Naš Hajduk je bazično crowdfunding, samo multiplatformski, a tu je prikupljeno već više od četiri milijuna kuna. Ne vidim zašto bi se to izostavilo iz ovogodišnjeg zbroja.
Hrvoje Hafner
02. 12. 2016. u 4:16 pm
Fundraising je širi pojam prikupljanja sredstava za realizaciju cilja. Nije svaki fundraising ujedno i crowdfunding u kontekstu u kojem se promatra u industriji. 3 su osnovna uvjeta da nešto nazovemo crowdfundingom, a to su projektna orijentiranost, vremensko ograničenje i neovisno mjesto konverzije odnosno transparentnost. Kod vas, po mom mišljenju, nedostaje potonji uvjet.
Ako bismo se vodili vašom analogijom tada bi mogli reći da je najveća domaća crowdfunding kampanja bila 2001. u akciji ‘Dajmo da čuju’ u kojoj je prikupljeno 17 milijuna kuna.
Danko Radaljac
03. 12. 2016. u 12:11 am
Ne shvaćam što je “neovisno mjesto konverzije”, odnosno “transparentnost”, pa ako može pojašnjenje i recimo paralela razlike s Olegovom kampanjom.
S “Dajmo da čuju” je preveliko banaliziranje, ako će se gledati i humanitarno prikupljanje novaca, onda je najveća CF kampanja ionako odrađena još prije 70 godina i nikad je nitko neće nadmašiti apsolutnom vrijednošću.
Marijan
03. 12. 2016. u 8:45 pm
Da li je crowdfunding i kada građani ‘dobrovoljno’ daju porez drzavi. Onda je drzava najuspjesniji crowdfunding projekt na trzistu (i najbeskorisniji)