Dovoljno ludi da promijenite svijet (s budžetom - nula)

Dovoljno ludi da promijenite svijet (s budžetom – nula)

Što uraditi kad želite 'make a difference in this world', a budžet vam je 0 (slovima: NULA)? Date drugima da vode kampanju umjesto vas. Iskreno, pomaže i ako ste pomalo ludi...

Sredinom 2016. godine dvojica kreativaca iz Beograda odlučila su pokušati promijeniti svijet i s tom su idejom ostavili svoj posao na šest mjeseci (da, stvarno pola godine nisu radili na komercijalnim projektima – zaista).

Uz puno razumijevanje svoje tadašnje agencije, pokrenuli su projekt Crazy Enough To Change The World.

Koncept je podrazumijevao razvijanje kampanja koje treba podići svijest o raznim društvenim temama.

I što je sad tu toliko zanimljivo?

Osim ovoga što smo napustili svoj posao (što je vjerojatno više ludo, nego inovativno), odlučili smo napraviti prvu open source galeriju na svijetu, koja je sadržavala kampanje o važnim temama. Onda smo pozvali sve zainteresirane da prilagode te kampanje – potpuno besplatno (ovdje bi sad vjerojatno trebao ići uskličnik, ali nismo ljubitelji tog stila).

Zato smo napravili otvoreni poziv za sve organizacije i pojedince da se uključe u projekt i uzmu neku od kampanja kojom bi podržali kampanju po svom izboru. Taj video je objasnio kako stvari funkcioniraju (ili – kako smo se nadali da će funkcionirati).

Poslije toga, sve je krenulo svojim tijekom. Napravljena je web stranica (iako smo o tome znali manje nego prosječan polaznik neke IT akademije), gdje smo planirali smjestiti sve te kampanje.

Nakon toga, na red je došlo razvijanje kampanja koje bi ljudi koristili tako što bi na kraju samo stavili trademark (logo) svoje organizacije, svoje ime, pjesmu… I tako su naš sadržaj pretvarali u svoju osobnu kampanju koja podiže svijest o nekoj temi.

Tijekom ovog perioda, razvijene su kampanje za dizanje svjesnosti o različitim temama za koje smo smatrali da su bitne u svakom društvu: nasilje nad ženama, pedofilija, rasizam, uništavanje šuma, borba protiv raka dojke, značaj donacije organa…

Anegdote – ili “During the war” stories

Svaka od ovih kampanja ima priču koja ne stane u format jednog članka (te su priče mnogo primjerenije za cjelovečernju čašicu razgovora u prijatnoj atmosferi nekog gradskog rooftopa), ali u najdraže sigurno spadaju dogodovštine tijekom snimanja spota protiv sječenja šuma u Parizu, gdje su susreti s Parižanima i “prijatnim” pripadnicima francuske žandarmerije predmet anegdota koje će ostati u sjećanju – vjerojatno čak i ako Alzheimer zakuca na vrata jednog dana (valjda neće).

Ima tu i zanimljivosti sa snimanja bez dozvole u bečkom MuseumsQuartieru (austrijska naklonost improvizaciji jednaka je sposobnosti žabe da igra balet) ili snimanja spota u kome nema ničeg osim krupnog kadra ženskog poprsja u trajanju od 3 minute (ako je u funkciji dobrog – i to je dozvoljeno).

Sve ovo ostaje za prepričavanje kada dođe dan da se pogleda što je tko radio u svom životu.

Je li se itko zakačio za te kampanje?

Da, kada se pokrene inicijativa koja podrazumijeva da drugi koriste vaše kampanje (a da nemaš budžet, nego samo svoju sposobnost i talent), najneizvjesniji element je volja drugih da te kampanje prepoznaju kao dobre i zaista prilagode svojim potrebama. Srećom (a to je bitan faktor u stvarima gdje gurate dalje u nepoznato), javnost je reagirala.

Organizacije, glazbenici i pojedinci s raznih kontinenata i iz regije uzeli su naše spotove i koristili kao svoje.

Tako smo imali situaciju da isti spot koristi glazbeni bend iz regije, ali i glazbenik iz SAD-a koji želi podržati borbu protiv nasilja nad ženama.

Ono što je kroz sve ove kampanje pokušano (uspjeh je relativna stvar) jest da se ozbiljne teme prikažu na drugačiji način. Umjesto kadrova prebijenih žena u masnicama, ponudili smo tutorijal za žene kako se obraniti od ljigavaca. Umjesto patetičnih kadrova šume koja nestaje, uradio se entertaining video koji ispituje kako drugi reagiraju kad im želite posjeći samo jedno drvo (ali u njihovom omiljenom parku). Umjesto prikazivanja mrtvih djevojaka, produciran je video gdje vidimo samo krupni kadar ženskih grudi.

Da nije tako, vjerojatno bi nagovaranje članova naših obitelji da glume u spotu protiv pedofilije bilo mnogo kompliciranije.

Kakav je bio odjek u kreativnoj zajednici?

Ovo je dobar trenutak da se iskaže nemjerljiva zahvalnost svima koji su nas podržali tijekom cijelog projekta. Od naše matične agencije, preko svih bendova i organizacija koji su koristili naše spotove, dizajnera koji su doprinosili, do svih ljudi iz produkcija koji su nam izašli u susret – bilo opremom, režijom, glumom, savjetom ili bar verbalnom podrškom.

Bez njih bi ovo sve bilo još teže izvedivo. Svi oni su učinili ovu inicijativu posebnom i to je pokazalo da (ovdje i širom sveta) postoje ljudi koji su spremni sudjelovati. Samo je potrebno ponuditi im dobar razlog.

Također, zahvalnost ide i našim tadašnjim klijentima koji su bili spremni čekati nas šest mjeseci dok aktivno radimo na projektu. Time su i oni dali svoj doprinos, a to što i danas nastavljamo raditi s njima, govori što zapravo misle o ovakvim inicijativama.

Kako dobiti medije – bez budžeta i bez zvanja prijatelja urednika po redakcijama?

Lako. Samo treba biti iskren. I strpljiv.

Valjda ne treba naglašavati da su mediji pokazali ozbiljnu zainteresiranost za cijelu inicijativu. Ovo se odnosi ne samo na regionalne, već i svjetske medije (NOTE: kad jednom daš intervju za globalni medij, nisi globalna zvijezda, već samo osoba koja ima što poručiti).

Neki od tih medija i novinara su i osobnim sudjelovanjem (onim koji prelazi uobičajenu profesionalnost) dali doprinos da “CrazyEnoughToChangeTheWorld” doživi uspjeh. Uspjeh kome smo se na startu svega samo nadali, ali ne i očekivali.

S druge strane, kad ti se u projekt uključe svjetski poznata lica kao što su NBA igrači ili Victoria’s Secret modeli – bez ikakve nadoknade – onda znaš da radiš nešto posebno. A i osjećaš se pomalo posebno.

I što poslije svega?

Jesmo li promijenili? Ne. Nismo toliko ludi da to mislimo. Ali, dali smo svoj doprinos.

Pored toga, naučili smo mnogo. O cijelom procesu stvaranja kampanja. O stvarima o kojima su do tog trenutka drugi brinuli, postali su naša svakodnevica. Organizacija, snimanja, montaža, odnosi s javnošću, dnevna komunikacija s raznim dionicima… Gomila stvari o kojima prosječan kreativac ne razmišlja.

Ipak, tako smo razvili neke vještine koje smo mislili da nikada nećemo. I to nam danas pomaže. Vrlo.

I, nije to toliko strašno. Iskreno, prilično je lijep je osjećaj kad se dobije email iz Kanade, Indije ili Italije – gdje kažu da bi se voljeli uključiti u projekt na bilo koji način. Ima i gorih načina da potrošite svojih 5 minuta.

To sve je sad iza nas, a u međuvremenu uvijek možemo pustiti case study i podsjetiti se što smo točno radili. Ipak, svi ti veliki brojevi (karakteristični za većinu case filmova), medijske objave, broj YouTube pregleda – ništa od toga ne može dočarati osjećaj da smo uradili nešto u što vjerujemo.

I samo to je dovoljno da obojica možemo svako jutro pogledati u ogledalo i tamo vidjeti lice jedne zadovoljne osobe.

Projekt CrazyEnoughToChangeTheWorld osvojio je prošle godine nagradu SoMo Borac za najbolju kampanju u kategoriji SoMoRitanac. Prijavite i vi svoje kampanje do 10. rujna u 23:59!

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital ulaže 9.225.000 kuna u akceleraciju 24 startupa u Hrvatskoj

Fil Rouge Capital odabrao je svoju prvu generaciju startupa za akceleraciju. Svaki od 24 odabrana tima osigurali su seed investiciju od 50 tisuća eura što ovu rundu čini najbrojnijom investicijom u startupe u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Internet marketing

Brend Hrvatske kao turističke destinacije nije posao (samo) za državu

Evolucija turizma koja prati razvoj tehnologije donosi niz prilika za rast, no kompleksnost koju donosi digital zahtjeva uključenje komunikacijskih i marketinških stručnjaka u sam strateški proces. Kako ih uključiti saznali smo od turističkog maga, Eulogia Bordasa.

Startupi i poslovanje

Poznati su finalisti šestog izdanja programa Moj Zaba Start

Trideset finalsita šeste godine natječaja Moj Zaba Start poznato je javnosti, a neki od njih će podijeliti gotovo milijun kuna financijskih potpora u tri područja.

Tehnologija

Manje kupujemo aute, ali više romobile. Rješenje? Mercedes električni romobil!

Mercedes je potiho ušao na tržište električnih romobila, a uskoro ćemo na njima možda vidjeti i lokalne "igrače" koji čim sjednu az stol u kafiću bacaju ključ Mercedesa na stol.

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.