Coding Croatia Meetup okuplja developere iz regije

Coding Croatia Meetup ove subote okuplja developere iz regije u Zagrebu

Ovoga će se vikenda u Zagrebu okupiti i povezati softveraši iz regije u sklopu Coding Croatia Meetupa. Riječ je o mini-konferenciji, poludnevnom susretu o razvoju softvera, na kojemu će se najaviti i konferencija Coding Serbia koja će se po treći puta održati u listopadu u Novom Sadu.

Slika: Coding Serbia
Slika: Coding Serbia

Sponzor i organizator događaja je njemačka IT tvrtka codecentric AG, koja, osim u Njemačkoj, posluje u Nizozemskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Susret će se održati u subotu, 23. svibnja, u hotelu DoubleTree by Hilton u Zagrebu, a počinje u 9 sati. Ulaz je besplatan, predavači su Ozren Gulan, Nenad Pečanac, Jovan Vidić, Rastko Vukašinović i Ivan Turčinović, a govorit će o agilnom razvoju softvera, Big Data, JavaScriptu, arhitekturi i drugim temama.

Predavači i predavanja na zagrebačkom meetupu

Ozren Gulan radi kao IT konzultant u codecentricu u Novom Sadu. Zanima ga Big Data, ali i Java te mobilne aplikacije. Na događaju će govoriti o usporedbi Apache Piga i Jave, odnosno o dva pristupa implementaciji Map/Reduce modela. U slučaju Big Data i velikih sustava, održavanje je od presudnog značaja, pa će biti riječi i o dijelu karakteristika oba pristupa koje utječu na lakoću razvoja i održavanja.

Nenad Pečanac je konzultant za razvoj softvera u tvrtki Serengeti u Zagrebu. Bavi se dizajnom i razvojem softvera u Java EE i Springu te je JavaScript entuzijast. Na predavanju će govoriti o opisu i analizi arhitekture mikroservisa – pregledu karakteristika i svrsi arhitekture, dekompoziciji web aplikacija s mikroservisima, najboljim praksama i primjerima.

cc-banner_meetup-Zagreb-full

Jovan Vidić certificirani je PMP i CSM IT profesionalac s više od devet godina iskustva u industriji, a kao i Ozren, radi u codecentricu u Novom Sadu. Na projektima kombinira Java i Javascript ekosustave, a zanimaju ga i Web Operations, DevOps, Lean IT i Agile Project Management. Na meetupu će govoriti o agilnom razvoju softvera, koji više nije novost u IT zajednici, nego ustaljena praksa. U takvoj situaciji postavlja se pitanje koliko su efikasne prakse koje se primjenjuju i koji su njihovi efekti na krajnje korisnike proizvoda.

Rastko Vukašinović programer je iz tvrtke Vast u Beogradu, a trenutno najviše radi na razvoju aplikacija u JavaScriptu s fokusom na serversku stranu. Obožava dev-ops, a prije no što se posvetio JavaScript tehnologijama, razvijao je full-stack aplikacije u PHP-u i programirao u drugim tehnologijama. Na meetupu će govoriti o testiranju JavaScript aplikacija, odnosno svemu onome što može poći po zlu.

Ivan Turčinović dolazi iz tvrtke Inovativni Trendovi, a ima više od 10 godina iskustva u razvoju Java aplikacija, primarno u telekom sektoru. Na događaju će govoriti o sustavu za razvoj visoko konkurentnih, distibuiranih i elastičnih aplikacija na JVM-u, Akka. Prezentacija će pokriti osnovne koncepte i arhitekturu I/O sloja baziranog na aktorima zajedno s prikupljenim iskustvima tijekom razvoja aplikacije na kojoj se koristio Akka I/O.

Codecentric je kao sponzor posjetiteljima osigurao besplatan ulaz, osvježenje te popust za konferenciju Coding Serbia, a partner događaja je i Hrvatska udruga Java korisnika.

O konferenciji Coding Serbia

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Coding Serbia međunarodna je konferencija za developere, koja je namijenjenima softverskim inženjerima s iskustvom, s obzirom na to da su predavanja naprednog nivoa. Kako navode organizatori, ideja je da se nearshoring i outsourcing podignu na što višu razinu podizanjem kvalitete softvera koji je namijenjen zapadnom tržištu, kroz edukaciju programera i razmjenu znanja između stranih i domaćih stručnjaka iz branše. Događaj je međunarodnog karaktera s naglaskom na ovdašnju regiju i suradnju između softverskih udruženja susjednih zemalja.

Do konferencije, Coding Croatia Meetup dobar je uvod u događaj, a ako planirate na njega doći, prijavite se putem Meetupa.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?