CES 2015: Nemamo lebdeće daske, imamo Internet of Things!

CES 2015: Još uvek nemamo lebdeće daske, ali zato imamo ‘Internet of Things’

San ili noćna mora svakog IT novinara, pa to je definitivno Consumer Electronics Show koji se početkom januara održava u Las Vegasu. Poslednji dan najvećeg sajma posvećenog tehnologiji polako se približava, a ukoliko je suditi po izlagačima i njihovim najnovijim proizvodima, Internet of Things konačno je postao vodeći trend koji će umnogome oblikovati razvoj potrošačke tehnologije u narednih nekoliko godina.

iot

Ako radite u startup kompaniji i razvijate novu mobilnu aplikaciju ili pak društvenu mrežu – prestanite istog trenutka. Godina je 2015., a iako još uvek nemamo hoverboard daske, sudeći po poslednjim trendovima, budućnost leži u povezanim uređajima koji međusobno komuniciraju, a koji nama, korisnicima, olakšavaju svakodnevni život.

Internet of Things, kako je ime ovom trendu, zablistao je tokom ovogodišnjeg CES-a i to u velikom svetlu. Gotovo svaki izlagač predstavio je svoje viđenje budućnosti, bio on startup kompanija ili velika tehnološka korporacija. Pametni telefoni konačno su dostigli svoj vrhunac, a vodeću ulogu polako preuzima IoT, odnosno svi oni povezani uređaji sa kojima čovek ima dodir na dnevnom nivou.

Veliki igrači klade se na IoT

Za razliku od startupa koji su na ovogodišnjem izdanju pomenute konvencije predstavili nove tehnologije i dostignuća, velike kompanije premijerno su otkrile nove uređaje namenjene upravo domaćinstvima. Od pametnih šporeta i veš mašina koje je predstavio LG, pa sve do pametnih brava poput Augusta i lampi-zvučnika koje je predstavio Sony – gotovo svi se klade na povezanost, a nemali broj kompanija obećava i stopostotnu posvećenost IoT trendu.

Glavna keynote prezentacija bila je posvećena upravo Internet of Things tehnološkim dostignućima.
Glavna keynote prezentacija bila je posvećena upravo “Internet of Things” tehnološkim dostignućima.

Možda i najbolji primer jedne takve kompanije jeste upravo Samsung. Direktor ovog južnokorejskog tehnološkog giganta, Boo-Keun Yoon, izjavio je još tokom prvog dana da Internet of Things predstavlja polje od izuzetnog interesa za ovu kompaniju, što su i potvrdili nedavnom akvizicijom startupa Smart Things. U svom govoru, Yoon je otkrio da je Samsungova misija da do 2020. godine u potpunosti bude okrenut ka IoT uređajima, te da se nada da će i druge kompanije krenuti njihovim stopama.

Kontrolisanje uređaja putem pametnih telefona samo je početak budući da u igru polako ulaze i pametni satovi, te drugi nosivi uređaji. Ljudi su danas povezaniji nego ikada, više cene informacije i podatke, a isto tako, više se opredeljuju da pametna tehnologija kontroliše njihovu životnu sredinu, te da donosi pametnije odluke kada su potrošnja i kvalitet života u pitanju.

Akronimi vladaju svetom tehnologije

Pored IoT, ove godine zaživeo je i ADAS (Advanced Driver Assistance Systems) za koji su možda najzasužniji upravo nVidia te Sony, dve kompanije koje su zaostale po pitanju mobilnih tehnologija, a koje se nadaju da će upravo njihova rešenja poput pametnih čipova, te senzora i kamera namenjenim automobilima, predstavljati sledeći korak u primeni novih tehnologija u auto industriji.

Prepoznavši potencijal, Samsung i BMW najavili su uzajamnu saradnju koja se zasniva na povezivanju automobila i različitih mobilnih uređaja.
Prepoznavši potencijal, Samsung i BMW najavili su uzajamnu saradnju koja se zasniva na povezivanju automobila i različitih mobilnih uređaja.

Porast u ove dve kategorije neminovan je, a toga su svesni gotovo svi – počevši od startup kompanija, pa sve do velikih giganata. Iako su godinama klizali po uspehu pametnih telefona i drugi mobilnih uređaja, najnovija dostignuća otvaraju potpuno novo poglavlje u kome se rasplet tek treba ispisati.

Ipak, kompanije koje žele da igraju glavnu ulogu u ovoj predstavi, moraće da standardizuju mnoge stvari, ali i da kreiraju platforme koje će podržavati komunikaciju između ovih uređaja. Po svemu sudeći, u godinama koje su ispred nas susrešćemo se sa još više akronima!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?