Kako se pripremiti za hackathon?

Hackathon nije sprint! Dobro se naspavajte, pronađite tim i – zabavite

Zagrebački HUB385 od večeras do nedjelje navečer posvećen je samo jednome - održavanju 48-satnog hackathona, čime će ujedno završiti 'makers' festival Brave New World. Sličan hackathon, inspiriran rješenjima za pametne gradove, održan je lani u Dubrovniku, stoga smo upitali sudionike Andreja Šarića i Nikšu Vlahušića za nekoliko savjeta, posebno za one kojima će ovo biti prvo takvo iskustvo.

Od danas do nedjelje, HUB385 uz inicijativu CityOS bit će domaćin 48-satnog hackathona čime će završiti festival Brave New World koji je prošli tjedan otvoren u Zagrebu. Kako je Netokracija već pisala, na hackathonu će se tražiti najbolja rješenja za izazove od pametnih gradova do hidroponije i dronova. Sličan je već održan u Sarajevu i Dubrovniku, a ovaj potonji iznjedrio je nekoliko uspješnih projekata – Pametni parking, Dubrovnik Card app i Pametne prskalice koji su našli svoju primjenu u samom Dubrovniku. I dok odbrojavamo sate do zagrebačkog hackathona, upitali smo sudionike prošlogodišnjeg dubrovačkog za nekoliko savjeta, posebno za one kojima će Brave New World biti prvo ovakvo “maratonsko” natjecanje.

Dobro se naspavajte i nađite prave članove tima

andrej_dubrovnik_card_app_jpg
Dubrovnik Card App je mobilnu aplikaciju s nizom turističkih informacija, a primjena iBeacon tehnologije omogućava precizno određivanje lokacije korisnika mobilne aplikacije te ih obavještava o objektima i zanimljivostima u njihovoj blizini.

Prvi na redu bio je Andrej Šarić koji je zajedno s kolegama Ivanom Brčićem i Dživom Jelićem osvojio drugo mjesto za projekt Dubrovnik Card App. Andrej je odmah na početku istaknuo kako hackathon pruža novo iskustvo jer osim prilike za nagraditi, mogu se naučiti zanimljive stvari i stvoriti nova prijateljstva. Kad je riječ o pripremi, Andrej daje nekoliko korisnih savjeta:

  • Istražite organizatora hackathona jer tu bi se mogla dobiti nekakva ideja vezana za zadatak.
  • Provjerite je li sav softver koji planirate koristiti za razvoj ažuriran jer ne želite raditi neke ogromne nadogradnje na samome hackathonu.
  • Dobro se naspavajte prije samoga događanja.
  • Unaprijed nađite članove tima, a ako ih tražite u zadnji trenutak na hackathonu, provedite malo više vremena upoznajući se prije nego krenete s radom.
  • Pripremite nekakav dizajn unaprijed jer većina hackathona dopušta korištenje već gotovoga dizajna, jedino kod ne smije biti unaprijed napisan.
  • Spremite se i dogovorite tko će iz tima na kraju prezentirati vaš rad.

Osim što je vježba strpljenja, hackathon je i timski rad, a Andrej kaže kako je najbolje odabrati osobe s kojima smo već prije radili no dodaje kako je pronalaženje i upoznavanje nekog novog na hackathonu također odlično iskustvo.

Osim hardveraša i developera, dobro je i imati osobu koja se razumije u dizajn, ali, naravno, sve ovisi o dopuštenoj veličini tima.

du_hackathon
Osim po turizmu, Dubrovnik želi biti poznat i kao ‘pametan’ grad stoga je lani organiziran prvi 48-satni hackathon.

Iako se 48 sati rada može činiti jako dugim, Andrej ističe kako vrijeme zapravo proleti i da bi na kraju zapravo dobro došao još koji dodatni sat. A kako preživjeti dva dana rada, osim, naravno, uz slatkiše?

Za sve članove tima je važno u jednome trenutku odmoriti, ali obavezno je provjeriti mogu li ostali članovi tima nastaviti neometano raditi u slučaju da neki dio njihovoga posla ovisi o osobi koja se ide odmoriti. Nema potrebe forsirati se i ne spavati cijelo vrijeme jer se često dogodi da oni timovi koji se dobro organiziraju i nađu vremena za odmor puno bolje prođu nego ostali.

I za kraj, onima kojima će Brave New World biti prvi hackathon, Andrej savjetuje:

Nemojte se opterećivati pobjedom, nego pristupite hackahtonu tako da se zabavite i naučite nešto novo. Ovo će vam biti odlična prilika da upoznate nove ljude i naučite nove stvari i u tome trebate uživati.

Priprema za hackathon se temelji na idejama

niksa_vlahusic_jpg
Nikša savjetuje sudionicima da ne skrivaju ideje na hackathonu jer u ICT-u barem nikada ne fali ideja.

Dubrovčanin Nikša Vlahušić radio je realizaciji Smart City Dubrovnik hackathona, a na pitanje zašto se uopće prijaviti na ovakvo natjecanje, odgovara:

Nisu svi startupi isti, pa tako nisu ni hackathoni. Zajednička stvar je super atmosfera i dobra ekipa. U našoj regiji ima jako malo ovakvih događanja pa mladi u ICT svijetu nemaju ni priliku vidjeti što rade njihove kolege, što se traži na tržištu i što zanima investitore, a sudjelovanjem na hackathonu možete riješiti barem dio, ako ne i sve probleme koje vaš startup/ideja ima.

Kad je riječ o tome koliko se sudionici uopće mogu pripremiti za hackathon kada zadaci nisu poznati unaprijed, Nikša ističe kako je moguće obnoviti znanje o nekim tehnologijama ili naučiti nešto novo što trenutno ne znate, a moglo bi zatrebati.

Na primjer, znate programirati aplikacije za mobitele, ali baš trebate nešto poslati na server, no nemate iskustva s webom. Uz Google naučite osnove i spremni ste napraviti onaj minimum koji vam je potreban. Ipak, pripremanje za hackathon se više temelji na idejama, zadaci nisu poznati, ali najčešće postoje neke široke teme, kao Smart City, mobilne aplikacije, IoT i slično, pa se može okvirno odlučiti što bi htjeli napraviti.

Hackathon nije sprint

Česta je nedoumica kako složiti tim, i isplati se u tim uključiti nekoga tko nije hardveraš ili developer.

Ovisi o tipu hackathona, svakako treba u ekipi biti dizajner, ali za neke hackathone je možda bolje imati nekoga tko se razumije u poslovnu stranu – istraživanje tržišta, povrat investicije, izračun prihoda i rashoda, sve one stvari od kojih inženjeri bježe. Ako razvijate medicinsku aplikaciju super je ako vam je u timu doktor i to vrijedi za svaki sektor. Uvijek želite imati barem jednu osobu iz struke za koju radite aplikaciju.

Nikša: Uvijek želite imati barem jednu osobu iz struke za koju radite aplikaciju.

A kako preživjeti 48 sati rada u komadu?

Kao u svim sportovima, malo snage, puno taktike! Cilj je na kraju imati koliko-toliko gotov proizvod i barem jednog člana tima koji je sposoban stajati na nogama i eventualno održati prezentaciju od par minuta.

Jedna od dvojbi je i treba li raditi čitavo vrijeme ili u smjenama i postoji li uopće mogućnost da se članovi tima stignu odmoriti?

Ma ne, treba biti opušten, oni kojima je prvi put često pokušavaju raditi punom parom i biti budni do kraja, ali ta strategija nikad ne upali. Jednostavno nije moguće održati jednaku efikasnost nakon prvih osaim sati. Ovo nije sprint, ovo je hackathon! Rad u smjenama je OK, samo se treba dobro organizirati, jer jedan član tima može ovisiti o drugome, a ako se tu napravi greška izgubi se najviše vremena i volje.

U kritičnim satima naravno ostaju energetska pića, kava, slatkiši i sve ono fino, a ‘zabranjeno’.

Ako volite pizzu i energetska pića kao ja, onda nemate nikakvih problema, jer toga nikad ne fali.

Ne skrivajte ideje

Za hackathon koji se održava u Zagrebu još uvijek se stignete prijaviti i sudjelovati (ali požurite – počinje već večeras, u 20 sati!), a Nikša savjetuje:

Pričajte s drugim natjecateljima, kolegama, pričajte s organizatorima, s mentorima, sa svima koji žele pričati s vama o vašem projektu. Slobodno recite sve, ne sakrivajte ideju, neće vam je nitko ukrasti. U ICT svijetu ne fali ideja, toga je najviše. Danas kad se upoznate s osobom i kažete da ste programer, odgovor koji dobijete je; ‘E, a ja imam jednu ideju…’ Ako sve budete skrivali nećete uspjeti pronaći ni tim, ni partnere, ni investitore, a bez tih elemenata nema dalje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Društvene mreže

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?