Zašto svaki brend, koji želi mjeriti uspješnost na Facebooku, treba odraditi Brand Lift studiju?

Zašto svaki brend, koji želi mjeriti uspješnost na Facebooku, treba odraditi Brand Lift studiju?

Ako ljudi koji su izloženi oglasu zapamte brend ili njegovu poruku više od onih koji nisu bili izloženi, znamo da kampanja ima učinak. No, kako to mjeriti?

Na tržištu postoji puno brendova koji zauzimaju svoje mjesto pod suncem. Svaki od njih želi na pozitivan način utjecati na krajnjeg korisnika i reći mu: “Hej, ja sam pravi izbor za tebe”.

Također, u digitalnom okruženju postoji i puno metrika koje brendovi prate kao što su klikoviimpresijepregledi… Za koje bismo mogli reći da su tradicionalne. Oni nam govore koliko je puta netko kliknuo na naš oglas, koliko je puta bio prikazan i koliko puta viđen. To jesu dobri podaci iz kojih možemo saznati interakciju s nekim brendom, ali je li to brendovima danas dovoljno?

Metrike poput ad recalla, brand awarenessa i considerationa ipak nam daju precizniji odgovor što nam neka kampanja zaista donosi i kako odrediti daljnje korake na temelju rezultata. Ona jest bazirana na tradicionalnim metrikama, ali nam daje konkretne odgovore za pojedini brend i šansu da nastavimo pravim putem ili ispravimo pogreške.

Ove metrike temelj su Brand Lift studije. Ona nam daje smjernice kako naša ciljana skupina reagira na naše poruke i jesu li one prihvaćene ili ne. Drugim riječima, Brand Lift studija će mjeriti efekt oglasa temeljen na povratnoj informaciji target skupine za određenu kampanju.

Zamislimo da imamo skupinu ljudi koja uzima lijek, kako bi se liječila od neke bolesti, i drugu skupinu koja uzima placebo. Ako nam rezultati kažu da je stopa ozdravljenja ljudi koji uzimaju lijek veća od one koji uzimaju placebo, znamo da je taj lijek učinkovit.

Ako su ljudi izloženi oglasu zapamtili brend ili njegovu poruku više od onih koji nisu bili izloženi poruci, znamo da kampanja ima učinak.

Ista je stvar i s Brand Liftom. Ako ljudi koji su izloženi oglasu zapamte brend ili njegovu poruku više od onih koji nisu bili izloženi, znamo da kampanja ima učinak.

Kako to izgleda i funkcionira u praksi

Odabranu target skupinu (za određenu kampanju) Facebook dijeli u dvije grupe:

  • Test group (exposed group) – korisnici koji će biti izloženi kampanji na Facebookovim platformama – oni kojima će se prikazivati oglasi.
  • Control group – oni koji neće biti izloženi kampanji na Facebookovim platformama – neće im se prikazati oglasi, ali nije isključeno da neće vidjeti poruku brenda. Zato je poželjno da tijekom Brand Lift studije bude aktivna samo jedna kampanja kako poruke iz druge kampanje ne bi utjecale na rezultate.

Pitanja za grupe korisnika

Objema grupama će se postavljati određen pool brand pitanja vezana za tu, specifičnu kampanju, nakon čijih odgovora ćemo dobiti rezultate. Pool pitanja se sastoji od 3 različita pitanja koja su svrstana u tri kategorije:

  • Ad recall
  • Brand awareness
  • Consideration

Pitanje iz Ad recall kategorije je obvezno, dok za druge kategorije postoji više opcija, odnosno pitanja koja možemo postaviti. Listu pitanja i njihove varijacije možete pronaći na ovome linku.

Savjeti za formiranje pitanja

Važno je da pitanja budu postavljena smisleno, odnosno da odgovaraju ciljevima kampanje. Ako je cilj kampanje povećati brand awareness onda pitanja trebaju ići u smjeru:

  • Jeste li čuli za xy brend?
  • Između xy brendova koji preferirate najviše?

Koristite jezik koji će publika razumjeti i koji će na jednostavan način objasniti što se od njih očekuje. Izbjegavajte pitanja s dva dijela kao što su:

  •  Kako biste ocijenili brend xy u karakteristici 1 i karakteristici 2

Izbjegavajte pitanja čiji odgovor navodi da je poželjan:

  • Koji brend naviše povezujete s karakteristikom 1:
    1. brend 1
    2. brend 2
    3. brand 3
    4. brend 4

Koristite jak brending u kreativama. Pokušajte imati utjecaj na korisnika unutar prve tri sekunde, ako se radi o videu. Osigurajte da video bude razumljiv bez zvuka. Uskladite kreative s publikom.

Snažne/kvalitetne kreative su iznimno bitne te stoga stavljamo naglasak na njih.

Kako izgleda uspješna Brand Lift studija

Primjer uspješne Brand Lift studije možete vidjeti na sljedećem linku.

CIlj ove studije bio je prikazati Black’n’easy Barcaffe kavu kao kavu koja te budi. Testirana je varijabla poruke te su korištene kreative koje su pratile upute – creative scorecards za njenu izradu. Kampanja je rađena na četiri tržišta i rezultirala je visokim Brand Liftom, što znači da su se ispitanici u skupini koja je bila izložena oglasima sjećali oglasa i brenda dva dana nakon što su bili njime izloženi. Kampanja je bila značajna što znači da je signifikantnost preko 90% ljudi koji su bili izloženi porukom. To je značajan parametar za provedbu studije koji se postiže dobrom strategijom, porukom i kreativom.

Kako interpretiramo rezultate i analiziramo rezultate?

Nakon što je Brand Lift napravljen, red je na interpretaciji rezultata. Da bi Brand Lift bio značajan, metrika chance of brand lift nam mora biti 90%+. Ona nam govori koliko je ljudi vidjelo oglase i koliko ih je na njih odgovorilo. Metrika koja nam je također bitna je lift percentage. Lift studija će se smatrati uspješnom, odnosno imat će pozitivan lift percentage ako će se ljudi koji su vidjeli oglas sjećati oglasa više u odnosu na one koji ga nisu vidjeli, a rekli su da ga se sjećaju. Također, kod intepretacije rezultata možemo analizirati svako pitanje iz seta postavljenih pitanja i vidjeti te metrike.

Od dodatnih metrika tu su influenced people – ljudi koji se sjećaju da su vidjeli oglas ili se sjećaju brenda.

Cost per incremental person – trošak po korisniku onih koji su vidjeli oglas i sjećaju ga se i razlika u postotku onih koji su vidjeli oglas i sjećaju ga se i oni koji se sjećaju brenda, ali nisu vidjeli oglas.

Je li Brand Lift dostupan za Hrvatsko tržište?

Da, dostupan je i može se odraditi preko Httpoola. Uz one cell lift, gdje se ispituje jedna varijabla, možemo raditi i multi cell liftove gdje ispitujemo više varijabli, kreativa, placementa i drugih.

Još nekoliko specifičnosti za naše tržište:

  • Budžet po brendu – za hrvatsko tržište je to između 3-5 tisuća eura (za mjesec dana kampanje).
  • Minimalan doseg je milijun ljudi u Hrvatskoj, a poželjno je obuhvatiti više kako bismo na kraju dosegnuli ih milijun.
  • Trajanje: Minimum je 14 dana, preporučljivo 30 dana.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Najava

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Mobilne aplikacije

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Tvrtke i poslovanje

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Tvrtke i poslovanje

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...