Može li bitcoin doista postati valuta budućnosti?

Otkad je dosegao vrijednost od tisuću dolara, bitcoin je stalna tema vrlo užarenih rasprava. Dok ga jedni zagovaraju kao valutu budućnosti, drugi ga etiketiraju kao korak unatrag U svakom slučaju, bitcoin je još uvijek iznimno nestabilna valuta, a nove informacije o iznimno nerazmjenoj raspodjeli "digitalnih novaca" ne impliciraju da bi se mogla dovoljno stabilizirati da u budućnosti postane od nekog značaja.

Sve što treba da bitcoin postane bezvrijedan je da njegovi korisnici izgube vjeru u tu valutu, tvrdi Edward Hadas
Sve što treba da bitcoin postane bezvrijedan je da njegovi korisnici izgube vjeru u tu valutu, tvrdi Edward Hadas (ilustracija: bloomberg.com)

Otkad je dosegao vrijednost od tisuću dolara, bitcoin je stalna tema vrlo užarenih rasprava. Dok ga jedni zagovaraju kao valutu budućnosti, drugi ga etiketiraju kao korak unatrag.  U svakom slučaju, bitcoin je još uvijek iznimno nestabilna valuta, a nove informacije o iznimno nerazmjernoj raspodjeli “digitalnih novaca” ne impliciraju da bi se mogla dovoljno stabilizirati da u budućnosti postane od nekog značaja.

Vrijednost neke valute određuje velik broj faktora, ponajviše vezanih uz samo državu, poput političke stabilnosti i ekonomskog prosperiteta, državnog duga, odnosa trgovine i sličnih čimbenika. Kada je riječ o decentraliziranoj valuti poput bitcoina, svi ovi čimbenici padaju u vodu i jedini mjerljivi čimbenik koji ostaje je ponuda i potražnja. To postaje prilično problematično kada je njegova raspodjela iznimno neravnomjerna, jer oni s najvećim udjelom bitcoina (ako je taj udio dovoljno velik) mogu diktirati njegovu ponudu, a time i vrijednost.

Pola sredstava pod kontrolom 927 ljudi

I prije se pretpostavljalo kako manji broj ljudi drži većinu bitcoina, no finski je poduzetnik i aktivni član on Bitcointalk.org Risto Pietilä Business Insideru ponudio bliže procjene tih brojeva, temeljene na podacima sa stranice Bitcoinrichlist.com, koja je pak temeljena na matičnom zapisu svih transakcija u bitcoinima, poznatom kao Blockchain. Pietiläove  je izračune dodatno potvrdio i Martti Malmi, jedan od Bitcoinovih najranijih developera.

Prema proračunima koje je napravio Pietilä, 3. prosinca ove godine u cirkulaciji je bilo 12 milijuna Bitcoina, s procijenjenom vrijednosti od 1000 dolara po bitcoinu. Četrdeset i sedam osoba je u tom trenu posjedovalo 28,9 posto bitcoina, a još 880 ljudi  bilo je u posjedu dodatnih 21,5 posto, što znači da sveukupno 927 ljudi kontrolira polovicu svih sredstava ove digitalne valute.

Ako vam se 927 ljudi ne čini kao malen broj, trebali biste uzeti u obzir da još 10 tisuća ljudi kontrolira četvrtinu Bitcoina, dok je posljednja četvrtina razdijeljena na njih čak milijun. U gruboj računici, 927 ljudi je 0,09 posto sveukupne populacije koja trguje bitcoinom kontrolira polovicu sredstava. Ovaj kartel praktički znači da 0,09 posto ljudi gotovo u potpunosti može kontrolirati cijenu i trendove u trgovanju ovom decentraliziranom valutom.

Priče za djecu

Poanta bitcoina je decentralizacija i privatizacija valute, što se može činiti vrlo anarhistički i revolucionarno, no cijeli se koncept temelji na vrlo staroj i dokazano pogrešnoj teoriji o novcu. Riječ je o teoriji da novac služi kao elaborirani oblik trampe, za koju se smatralo da je temelj suvremene ekonomske aktivnosti. To je ista ona teorija koju koristimo kada djeci želimo objasniti zašto zgužvani papiri u novčaniku imaju toliko vrijednost.

Objašnjavamo im kako se jednom za jednu kravu moglo dobiti  deset kokoški, ali deset kokoši nikom nije trebalo, već im je trebalo brašno i mlijeko i potkove za konja. Kako bi izbjegli cijeli taj krug beskrajnih razmjena, ljudi su izmislili novac, koji služi kao obećanje određene količine dobara ili usluga koje možete dobiti za dobra ili usluge koje ste prodali. Tako barem ide priča za djecu.

U ekonomskom sustavu odraslih, shvaćamo da stvari imaju relativnu vrijednost i da krava nije uvijek jednaka deset kokoši. Da posudim primjer Terryja Pratchetta, vreća zlata u gradu će vrijediti više od vreće krumpira, no nađete li se na pustom otoku, vreća krumpira će biti veće bogatstvo – sve je to dio ponude i potražnje. Iako se možda čini suludim citirati autora fantastike u tekstu o valutama, savršeno je prigodno jer je i teorija o trampi zapravo puka fantastika.

Sve što treba da bitcoin postane bezvrijedan je da njegovi korisnici izgube vjeru u tu valutu, tvrdi Edward Hadas
Sve što treba da bitcoin postane bezvrijedan je da njegovi korisnici izgube vjeru u tu valutu, tvrdi Edward Hadas

U svojoj knjizi Dug: Prvih 5 000 godina antropolog David Graeber objašnjava kako je trampa, koja se dugo idealizirala kao čisto ekonomska aktivnost, zapravo bila usko upletena u zamršene strukture društvenog djelovanja i duhovna uvjerenja, stvari koje se teško mogu kvanitificirati i pretočiti u matematičke modele i algoritme. Čista ekonomska aktivnost bila je iznimno rijetka, tvrdi Graeber, u uvijek vezana uz državne ili slične institucije. Cijela se tako teorija o novcu prema kojoj funkcionira bitcoin temelji na romantiziranoj i idealiziranoj verziji čiste ekonomske trampe koja nikada nije ni postojala.

Valuta koja preko noći naraste za 1000 posto je nestabilna valuta

No vratimo se sad na bitcoine iz ovog izleta u različite teorije – što to zapravo znači za digitalnu valutu? Za početak, da se temelji na zamišljenom i idealiziranom sustavu. To bismo mu čak i mogli oprostiti u želji za boljim, novim, sustavom slobodnim od okova politika. Ekonomist Edward Hadas, međutim, objašnjava kako je bitcoin, korak unatrag umjesto unaprijed, i potpuno suprotno od “slobodne” valute. 

Dok države mogu porezima, zakonima i drugim mehanizmima (uspješnije ili manje uspješno) stabilizirati neku valutu, bitcoin nema takav autoritet, no ima 0,09 posto najvećih posjednika koji ga mogu kontrolirati po vlastitom nahođenju i po modelu vrijednosti zasnovanom ponajviše na ponudi i potražnji, bez utjecaja drugih ekonomskih, političkih i društvenih faktora. Dok možda ne vjerujete državama i političarima da imaju javno dobro na umu, teško da će 927 pojedinaca kontrolirati valutu za sveopću dobrobit.

Ne bi vas trebala zavesti trenutna vrijednost bitcoina – sama činjenica da mu je vrijednost narasla s desetak na tisuću dolara u kratkom vremenskom periodu govori o njegovoj nestabilnosti. Iako je određen broj sretnika iskoristio priliku i dobro zaradio na davno kupljenim bitcoinima, ova valuta ima svaku šansu da završi kao jedna od stotina drugih opskurnih digitalnih valuta za koje nakon prvotne pomame nitko više nije čuo. Vrijednost bitcoina je nestabilna, kao i njegov zakonski status tvrdi Hadas, i izgube li korisnici vjeru u njega te padne li potražnja za njim, on će istog trenutka postati bezvrijedan.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?