Može li bitcoin doista postati valuta budućnosti?

Može li bitcoin doista postati valuta budućnosti?

Otkad je dosegao vrijednost od tisuću dolara, bitcoin je stalna tema vrlo užarenih rasprava. Dok ga jedni zagovaraju kao valutu budućnosti, drugi ga etiketiraju kao korak unatrag U svakom slučaju, bitcoin je još uvijek iznimno nestabilna valuta, a nove informacije o iznimno nerazmjenoj raspodjeli "digitalnih novaca" ne impliciraju da bi se mogla dovoljno stabilizirati da u budućnosti postane od nekog značaja.

Sve što treba da bitcoin postane bezvrijedan je da njegovi korisnici izgube vjeru u tu valutu, tvrdi Edward Hadas
Sve što treba da bitcoin postane bezvrijedan je da njegovi korisnici izgube vjeru u tu valutu, tvrdi Edward Hadas (ilustracija: bloomberg.com)

Otkad je dosegao vrijednost od tisuću dolara, bitcoin je stalna tema vrlo užarenih rasprava. Dok ga jedni zagovaraju kao valutu budućnosti, drugi ga etiketiraju kao korak unatrag.  U svakom slučaju, bitcoin je još uvijek iznimno nestabilna valuta, a nove informacije o iznimno nerazmjernoj raspodjeli “digitalnih novaca” ne impliciraju da bi se mogla dovoljno stabilizirati da u budućnosti postane od nekog značaja.

Vrijednost neke valute određuje velik broj faktora, ponajviše vezanih uz samo državu, poput političke stabilnosti i ekonomskog prosperiteta, državnog duga, odnosa trgovine i sličnih čimbenika. Kada je riječ o decentraliziranoj valuti poput bitcoina, svi ovi čimbenici padaju u vodu i jedini mjerljivi čimbenik koji ostaje je ponuda i potražnja. To postaje prilično problematično kada je njegova raspodjela iznimno neravnomjerna, jer oni s najvećim udjelom bitcoina (ako je taj udio dovoljno velik) mogu diktirati njegovu ponudu, a time i vrijednost.

Pola sredstava pod kontrolom 927 ljudi

I prije se pretpostavljalo kako manji broj ljudi drži većinu bitcoina, no finski je poduzetnik i aktivni član on Bitcointalk.org Risto Pietilä Business Insideru ponudio bliže procjene tih brojeva, temeljene na podacima sa stranice Bitcoinrichlist.com, koja je pak temeljena na matičnom zapisu svih transakcija u bitcoinima, poznatom kao Blockchain. Pietiläove  je izračune dodatno potvrdio i Martti Malmi, jedan od Bitcoinovih najranijih developera.

Prema proračunima koje je napravio Pietilä, 3. prosinca ove godine u cirkulaciji je bilo 12 milijuna Bitcoina, s procijenjenom vrijednosti od 1000 dolara po bitcoinu. Četrdeset i sedam osoba je u tom trenu posjedovalo 28,9 posto bitcoina, a još 880 ljudi  bilo je u posjedu dodatnih 21,5 posto, što znači da sveukupno 927 ljudi kontrolira polovicu svih sredstava ove digitalne valute.

Ako vam se 927 ljudi ne čini kao malen broj, trebali biste uzeti u obzir da još 10 tisuća ljudi kontrolira četvrtinu Bitcoina, dok je posljednja četvrtina razdijeljena na njih čak milijun. U gruboj računici, 927 ljudi je 0,09 posto sveukupne populacije koja trguje bitcoinom kontrolira polovicu sredstava. Ovaj kartel praktički znači da 0,09 posto ljudi gotovo u potpunosti može kontrolirati cijenu i trendove u trgovanju ovom decentraliziranom valutom.

Priče za djecu

Poanta bitcoina je decentralizacija i privatizacija valute, što se može činiti vrlo anarhistički i revolucionarno, no cijeli se koncept temelji na vrlo staroj i dokazano pogrešnoj teoriji o novcu. Riječ je o teoriji da novac služi kao elaborirani oblik trampe, za koju se smatralo da je temelj suvremene ekonomske aktivnosti. To je ista ona teorija koju koristimo kada djeci želimo objasniti zašto zgužvani papiri u novčaniku imaju toliko vrijednost.

Objašnjavamo im kako se jednom za jednu kravu moglo dobiti  deset kokoški, ali deset kokoši nikom nije trebalo, već im je trebalo brašno i mlijeko i potkove za konja. Kako bi izbjegli cijeli taj krug beskrajnih razmjena, ljudi su izmislili novac, koji služi kao obećanje određene količine dobara ili usluga koje možete dobiti za dobra ili usluge koje ste prodali. Tako barem ide priča za djecu.

U ekonomskom sustavu odraslih, shvaćamo da stvari imaju relativnu vrijednost i da krava nije uvijek jednaka deset kokoši. Da posudim primjer Terryja Pratchetta, vreća zlata u gradu će vrijediti više od vreće krumpira, no nađete li se na pustom otoku, vreća krumpira će biti veće bogatstvo – sve je to dio ponude i potražnje. Iako se možda čini suludim citirati autora fantastike u tekstu o valutama, savršeno je prigodno jer je i teorija o trampi zapravo puka fantastika.

Sve što treba da bitcoin postane bezvrijedan je da njegovi korisnici izgube vjeru u tu valutu, tvrdi Edward Hadas
Sve što treba da bitcoin postane bezvrijedan je da njegovi korisnici izgube vjeru u tu valutu, tvrdi Edward Hadas

U svojoj knjizi Dug: Prvih 5 000 godina antropolog David Graeber objašnjava kako je trampa, koja se dugo idealizirala kao čisto ekonomska aktivnost, zapravo bila usko upletena u zamršene strukture društvenog djelovanja i duhovna uvjerenja, stvari koje se teško mogu kvanitificirati i pretočiti u matematičke modele i algoritme. Čista ekonomska aktivnost bila je iznimno rijetka, tvrdi Graeber, u uvijek vezana uz državne ili slične institucije. Cijela se tako teorija o novcu prema kojoj funkcionira bitcoin temelji na romantiziranoj i idealiziranoj verziji čiste ekonomske trampe koja nikada nije ni postojala.

Valuta koja preko noći naraste za 1000 posto je nestabilna valuta

No vratimo se sad na bitcoine iz ovog izleta u različite teorije – što to zapravo znači za digitalnu valutu? Za početak, da se temelji na zamišljenom i idealiziranom sustavu. To bismo mu čak i mogli oprostiti u želji za boljim, novim, sustavom slobodnim od okova politika. Ekonomist Edward Hadas, međutim, objašnjava kako je bitcoin, korak unatrag umjesto unaprijed, i potpuno suprotno od “slobodne” valute. 

Dok države mogu porezima, zakonima i drugim mehanizmima (uspješnije ili manje uspješno) stabilizirati neku valutu, bitcoin nema takav autoritet, no ima 0,09 posto najvećih posjednika koji ga mogu kontrolirati po vlastitom nahođenju i po modelu vrijednosti zasnovanom ponajviše na ponudi i potražnji, bez utjecaja drugih ekonomskih, političkih i društvenih faktora. Dok možda ne vjerujete državama i političarima da imaju javno dobro na umu, teško da će 927 pojedinaca kontrolirati valutu za sveopću dobrobit.

Ne bi vas trebala zavesti trenutna vrijednost bitcoina – sama činjenica da mu je vrijednost narasla s desetak na tisuću dolara u kratkom vremenskom periodu govori o njegovoj nestabilnosti. Iako je određen broj sretnika iskoristio priliku i dobro zaradio na davno kupljenim bitcoinima, ova valuta ima svaku šansu da završi kao jedna od stotina drugih opskurnih digitalnih valuta za koje nakon prvotne pomame nitko više nije čuo. Vrijednost bitcoina je nestabilna, kao i njegov zakonski status tvrdi Hadas, i izgube li korisnici vjeru u njega te padne li potražnja za njim, on će istog trenutka postati bezvrijedan.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Umjetna inteligencija

Kako osposobiti AI agenta za potrebe svoje tvrtke? Saznajemo od inženjera iz Infobipa i Sofascorea

Hrvatski jednorog pokrenuo je svoje meetupe, a sudeći po prvom izdanju, inženjerska zajednica dobila je događaj na kojem će imati što čuti - i naučiti.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Osnivači Sofascorea, Rentlija i Productiva otkrili svoje najveće marketinške greške!

Koja je cijena uspjeha, kada postaviti odjel marketinga i koje su najveće marketinške boljke otkrivaju nam Sofascore, Rentlio i Productive za 15. rođendan Netokracije! 🎂

Prikaz

Za praksu u Infobipu prošle se godine prijavilo 2000 osoba! Evo koga traže ove…

Ususret prijavama za ljetni program praksi u Infobipu, razgovarali smo s pripravnicima i mentorima iz područja produktnog marketinga, softverskog i QA inženjerstva te developerskog sadržaja.

Umjetna inteligencija

Europsko vijeće odobrilo AI akt! Za oko mjesec dana stupa na snagu

Finalno usvojen zakon kojeg je digitalna industrija Europe čekala godinama uskoro će stupiti na snagu, evo koje obveze donosi za sve koji razvijaju sustave uz pomoć umjetne inteligencije.

Tvrtke i poslovanje

Najpoznatija svjetska IT regulatorica: U EU ne gušimo inovacije, nego reguliramo primjenu!

Hoće li se Europa prilagoditi digitalnom dobu i postati konkurentna sa svojim inovacijama ili nam je sudbina biti regulator koji izdaje kazne?

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Novost

AI developeri, AI glasovni asistenti, AI dejtanje…

U tjednu koji su obilježile pomalo distopijske AI vijesti u podcastu smo ugostili suosnivača hrvatskog startupa koji svoj proizvod zove - AI developerom.