Bike Rijeka: Aplikacija koja približava bicikliranje Rijekom

Bike Rijeka: Nagrađivana aplikacija s kojom nećemo lutati biciklirajući Rijekom i okolicom

Kako spojiti vožnju biciklom u prirodi, turističku ponudu nekoliko geografski bliskih gradova, smještajne kapacitete i priliku za predah uz jelo i piće? Približavajući ponudu Rijeke i okolice, odgovor daje aplikacija Bike Rijeka, s početkom projekta pretprošle godine i nastavkom puta na kojemu su došla i dva lanjska međunarodna priznanja.

Trsatska Gradina, Rijeka (autor: Marko Matešić)
Autor: Marko Matešić

Ako još niste upoznali rekreacijsku i turističku ponudu riječkog područja, a voljeli biste to napraviti na biciklu, putokaz za vožnju na dva kotača i znamenitosti Rijeke i okolice otkrit će aplikacija Bike Rijeka, nastala kao projekt tamošnje agencije Molekula. Sve je krenulo od dvočlane Molekuline ekipe u kojoj su Jasmina Hatežić i Ivan Pletenac, a sa širenjem priče, u igru su ušli programeri za izradu aplikacija za iOS i Android, lokalne turističke zajednice i predstavljanje izvan Hrvatske, s priznanjima na dva međunarodna okupljanja.

Na lanjskom 12. Međunarodnom kartografskom festivalu Tourmap u Pragu, Bike Rijeka zaslužila je nagradu za drugo mjesto u kategoriji Electronic maps and travel guides, dok je na dodjeli godišnjih nagrada Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda (UNWTO) u Madridu bila druga u kategoriji Innovation in Research and Technology.

Kako pronaći najbolju stazu?

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Aplikacija koja predstavlja riječko područje omogućava pronalazak najbolje staze za biciklista, ovisno o tome gdje se u tom trenutku nalazi i za koliku je dužinu staze i težinu uspona spreman. Staze se mogu pronaći na Googleovoj karti unutar aplikacije, a više podataka dostupno je u njihovu popisu ispod karte. Odabir staza je Molekulinoj ekipi bio lakši s obzirom na to da se time ne bave od jučer i imali su dovoljno materijala za razradu početne ideje za aplikaciju. Kako se prisjetila Jasmina Hatežić, ideja je stara više od tri godine, a priča ima i svoju pozadinu:

U posljednjih osam godina, Molekula je radila na razvoju koncepta i dizajnu biciklističkih karata i brošura za pet turističkih destinacija u Primorsko-goranskoj županiji. Nakon papirnatih izdanja, došli smo na ideju da bi sve te staze trebalo objediniti i to na sasvim novom mediju, mobilnoj aplikaciji. U to vrijeme smo se već bavili temom mobilnih aplikacija, proučavali dizajn korisničkog sučelja i korisničkog iskustva te čekali pravi projekt na kojemu ćemo imati priliku primijeniti to stečeno znanje.

Bike Rijeka staze karte

Razvijajući ideju, Molekulina ekipa povezala se s osam turističkih zajednica u Riječkom prstenu, s dobivenom podrškom u Kastvu, Klani, Viškovu, Rijeci, Jelenju, Čavlima, Kostreni i Bakru. Ruku je pružila i Hrvatska turistička zajednica, a iza šest mjeseci rada, riječka ekipa predstavila je svoju prvu mobilnu aplikaciju:

Sama ideja nam je bila posve jasna i razrađena prije nego smo krenuli u realizaciju, ali smo dosta vremena utrošili na prikupljanje i obradu, odnosno unificiranje svih podataka. Naime, radi se o osam turističkih zajednica, a svaka je sa svojim stazama i neujednačenom metodologijom s obzirom na to da su na osmišljavanju i izmjerama radili različiti autori.

Uključivanje više od 40 biciklističkih staza koje su predstavljene GPS tragom, visinskim profilom, težinom, opisom i omjerom asfalta i makadama bilo je jedan dio priče. Povezivanje s turističkim zajednicama pomoglo je da se predstave atrakcije za turiste, ugostiteljski objekti i smještajni kapaciteti koji proširuju početnu ideju, rekreaciju na dva kotača na riječkom području.

Predstavljanje u Madridu

Jasmina Hatežić i Dominik Damiš (TZ Rijeka) na dodjeli UNWTO Awards Madrid 2016. (izvor: UNWTO Flickr)
Jasmina Hatežić i Dominik Damiš (TZ Rijeka) na dodjeli UNWTO Awards u Madridu (izvor: UNWTO Flickr)

Poslije priznanja na praškom festivalu Tourmap, turistički aspekt Bike Rijeke doveo je njezine autore do siječanjskog finala UNWTO Awards u Madridu, na kojemu su se našli u konkurenciji 17 projekata s četiri kontinenta, razvrstanih u četiri kategorije. Hrvatska aplikacija je u to društvo stigla poslije prijave Turističke zajednice Rijeke:

Uz Bike Rijeka, finalisti kategorije bili su projekti Korea Medical Tourism Online Platform i Fundação Parque Tecnológico Itaipu, Brazil, koji su na kraju i osvojili prvu nagradu. A mi opet drugu. 🙂 Projekti u sve četiri kategorije bili su impresivni i na neki način, i po veličini i uloženim sredstvima, neusporedivi s našim Bike projektom. Vrlo smo sretni, zapravo oduševljeni kako se ipak može polučiti uspjeh, bez obzira na veličinu i dostupna sredstava za realizaciju projekta. Čak i u svjetskim razmjerima.

Jasmina Hatežić i Ivan Pletenac (autor: tiny bizz photography)
Jasmina Hatežić i Ivan Pletenac, Molekulina dvočlana ekipa (autor: tiny bizz photography)

Molekuli je rad na mobilnoj aplikaciji otvorio nove horizonte. S početkom svojega puta 2006. godine, riječka agencija koja se bavi kreativnim vizualnim rješenjima za tradicionalne i nove medije detaljnije se upoznala s terenom digitalnoga. S naglaskom na korisničko iskustvo i razvoj korisničkih sučelja, želja im je što jače povezivanje s developerima i tvrtkama koje razvijaju mobilne i ‘web’ aplikacije.

Jedan od projekata bit će i širenje priče koja je krenula s Bike Rijekom:

Ove godine će nam se pridružiti još jedna članica sa svojim biciklističkim stazama. Kako je aplikacija izrađena 2014., a svi znamo da u ovoj tehnologiji stvari i rješenja ubrzano stare, mjesta za napredak same aplikacije i prikazanih sadržaja u njoj ima puno. Ubrzo nakon Bike Rijeka aplikacije, izradili smo i aplikaciju za biciklističke staze Gorskog kotara, na sličnom principu. Prije nam fali vremena nego ideja, a otvoreni smo za svaku novu suradnju i razvoj dobre ideje.

S obzirom na to da žele još više sadržaja i poboljšanje trenutne ponude, Molekulinu ekipu čekaju novi koraci u spajanju rekreacije i turizma.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?