Još od srednje škole znao sam da će mi posao biti vezan uz programiranje. DOS i plave ekrane zamijenila su puno kvalitetnija i naprednija rješenja, a moja želja za programiranjem je ostala tu i razvijala se. Na kraju me život odveo u naručje podataka i analiza.
Danas smo okruženi tehnologijom i vjerojatno svi (sigurno svi oni koji ovo čitaju) je koriste često i potpuno nesvjesno. Nekima je ona samo pomoć u obavljanju njihovog primarnog posla, a nekima je ona primarni posao.
Iskreno vjerujem da je cjeloživotno učenje jedini način da se danas drži korak s vremenom. Nema veze radi li se o online ili offline edukacijama. Bitno je da se znanje konstantno unaprjeđuje sukladno napretku koji se događa u svijetu oko nas. Ako pogledate oko sebe, najuspješniji su oni koji su svladali neke vještine prije drugih – pioniri u svojim područjima.
Ovo se ne odnosi samo na IT, već i na društvena zanimanja. Koliko god je danas hype vezan uz IT, nikada ne smijemo zaboraviti da “društvenjaci” rade iznimno odgovoran posao. I da, uz to se konstantno educiraju i unaprjeđuju svoje znanje. I ne samo oni. Ima i puno berača lješnjaka i malina koji će “opskrbiti” IT ekipu vitaminima, mineralima i dobrim masnoćama za nastavak rada. 😉
Zašto sam se odabrao baviti bazama podataka?
Moj odnos s bazama je započeo još na fakultetu i to kao posljedica stvarno odlično organiziranih predavanja i vježbi. Nakon toga sam predavao baze podataka (uz programiranje, matematiku i logiku) u jednoj privatnoj srednjoj školi.
“Pravi” je posao uslijedio u jednom startupu gdje je moj angažman bio gotovo 100% vezan uz baze podataka. Temeljni posao našeg startupa bio je razvoj poslovnih aplikacija i zbog toga su baze podataka ovdje bile ključne u našem radu. Startupa već odavno nema, ali je postigao cilj. Svi smo skupili znanje i nastavili s osobnim i profesionalnim razvojem u područjima koja nas zanimaju. Neću poimence, ali izašlo je od tamo nas par dobrih IT-jevaca, ali prije svega kvalitetnih osoba.
Nakon toga se moja poslovna epizoda nastavlja u korporativnom svijetu, u odjelu kreditnih rizika jedne domaće banke. Osim razlike u vrsti poslovnih aktivnosti koju sam obavljao, naravno da je i poslovna kultura bila drugačija. Postao sam mrvicu uljuđeniji, što je u mom slučaju veliki napredak. 😉 Sam posao bio je više vezan uz izvještavanje, a baze su ovdje služile samo kao sredstvo kojim je trebalo doći do cilja. Upoznao sam se s hrpom novih pojmova i kratica te pozadinom njihovog izračuna. Podaci su bili malo “prljaviji” nego na prethodnim poslovima, što je dodalo dodatnu dozu izazova svemu.
Iz startupa i korporacije u svijet – freelancera
U oba prethodna slučaja (startup i korporacija) je na moj odlazak utjecala spoznaja da me taj način rada više ne ispunjava kao i uočavanje nekih nedostataka koje čovjek sam ne može ispraviti. Sve me to odvelo u svijet freelancera.
I dalje se bavim bazama podataka – savjetujem druge developere, pišem članke, a također napišem i pokojih par stotina linija koda dnevno. Štoviše, bazama podataka se možda bavim i intenzivnije nego ikada prije. Koristim doslovno sve što sam do sada koristio i naučio.
Osim modeliranja baza podataka i “kuckanja” koda, jako je puno analitike i izvještavanja te brainstorminga i konzultiranja. S druge strane, postoje značajne uštede vremena u odnosu na klasični posao. Neke aktivnosti više ne postoje, npr. odlazak na posao, pauze u trenu kada ti ne pašu, čekanje na podatke, buka… Te mi uštede omogućuju da konstantno usavršavam svoje znanje. Nakon toga nove spoznaje mogu ponovo upotrijebiti i tako zavrtjeti krug znanja i implementacije istoga.
Potreba za dobrim ‘bazašima’ je – velika
Sve što sam prethodno naveo, naveo sam, ne iz razloga što želim pokazati kako sam super (iako jesam 😉 ), već zato da ukažem na činjenicu kako svoje znanje možete upotrijebiti u različiti sustavima. Bilo da je riječ o startupu, korporaciji ili freelance vodama, svima im je zajedničko znanje. Bez njega jednostavno nema ničega. Naravno, to ne mora biti znanje iz baza podataka ili čak IT područja. Svakome bih preporučio da teži tome da radi ono što voli jer, ako ti taj posao može osigurati normalan život, veća je šansa da ćeš se bolje osjećati i privatno.
S druge strane, važno je imati na umu i potrebe tržišta rada. Ako svi žele raditi jedan posao (oko kojeg je trenutno veliki hype), velika je šansa da će zasititi tržište i time spustiti cijenu rada. Slično kao s dionicama, bar na uređenim tržištima, gdje se ne pojave “iznenađenja”. Baze podatka definitivno nisu vizualno atraktivne kao neka druga IT područja, ali za dobrim “bazašima” je potreba velika. Kako sam u tom području, samo ću reći da posla itekako ima. 🙂
A u sljedećem ću se članku više pozabaviti konkretnim primjerima te drugačijim pogledom na baze podataka gledano iz stajališta različitih uloga u poslovnom procesu.
Prijavi se na tečaj Uvod u SQL i baze podataka uz 50% popusta!

Zanimaju te baze podataka? Prijavi se na tečaj Uvod u SQL i baze podataka u organizaciji SmartNinje Hrvatska i Netokracije i nauči kako koristiti baze podataka u svakodnevnom poslu, razvoju novih IT rješenja i analitici. Prijavi se do 3. 11. i osiguraj 50% nižu cijenu!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Natalija
26. 10. 2017. u 2:17 pm
Hoće li se tečaj u budućnosti održavati u Splitu?
Jasmina Kolić
26. 10. 2017. u 3:21 pm
Draga Natalija, za sada ostajemo u Zagrebu, iako je u planu i širenje na druge gradove u Hrvatskoj.
Darko
26. 10. 2017. u 3:54 pm
Naravno da cete to reci, ali u biti uopce i ne planirate. Steta, ali to je realnost nase ponude i potraznje.
Danijel
26. 10. 2017. u 5:02 pm
Ako želite naučiti baze besplatno počnite dokumentirati oglase za posao na koje se javljate. Dovoljna je za početak jedna tablica gdje bi se moglo naći naziv tvrtke, pozicije, opis posla, tip zaposlenja, treba li izbjegavati tu tvrtku ili ne, što su odgovorili, da li su se javili pa do koliko prihoda je tvrtka imala prošle godine (sudski registar) i ako piše kolika je plaća za poziciju. A kasnije dodavati tablice i igrati se s join-ovima.
I jedan upit će vam biti jako zanimljiv: select * from jobposts order by sales desc
i select * from jobposts order by salary desc
i naravno google is your friend.
yyyy
27. 10. 2017. u 9:50 am
Reklamni članak. Potražnja za bazašima je sve manja.
felipe
30. 10. 2017. u 3:01 pm
Može li barem neki izvor za ovako samouvjerenu tvrdnju? Kontraintuitivno je da količina podataka eksponencionalno raste, a potreba za ljudima koji bi ih strukturirali – pada.
Emil Drkušić
30. 10. 2017. u 5:17 pm
Iznesena tvrdnja je posljedica i mojeg osobnog iskustva, ali i iskustva ljudi s kojima sam u kontaktu, ali i oglasa za posao i/ili zapošljavanja i na oglasnicima i na freelance portalima (i ne za siću).
Goran
27. 10. 2017. u 10:02 am
Strucnjaci iz bilo kojeg podrucja mogu pronaci posao u Hrvatskoj problem je s pocetnicima koje nitko nece ni pogledat, svi traze 5 godina iskustva znanje full stacka i sve za sitnu lovu.
Ante
27. 10. 2017. u 10:52 am
Nedostaje ključni podatak. S kojom bazom će se raditi na tečaju? Microsoft SQL Server, MySQL, PostgreSQL, Oracle…?
Josip
28. 10. 2017. u 2:11 pm
Pozdrav Ante,
Riječ je o SQLite.
Mirko
27. 10. 2017. u 10:58 am
Osobno sam bio prilično iznenađen kada sam na Indeed vidio da se bazaši dosta traže, naročito SQL, s obzirom da je to samo jedan segment stacka. Nažalost MongoDB bazaši su slabo traženi, izgleda NoDB sistemi nisu (još) zaživjeli.
Ono što je još zanimljivo je da su plaće IT-ovcima u prosjeku prlično slične, bez obzira koje tehnologije rade, C, C++, Java, Ruby, PHP, Javascript. Pa bi čovjek pomislio da je isplativije naučiti lakši PHP stack nego npr puno teži za naučiti JS/Node/MongoDB stack.
Ali sa druge strane PHP programeri se relativno najmanje traže, iako je paradoksalno PHP u zadnjih 7 godina najviše porasao u postotku zauzimanja tržišta, skoro 10% i sada drži mislim preko 80% web tržišta. Dok su druge ‘vruće’ tehnologije sve doživjele pad u istom periodu, od Ruby-a nadalje. Javascript je npr blago porastao iako u postocima drži i dalje mali postotak što me osobno začuđuje s obzirom na hype u medijima.