Stručnjak za baze podataka može raditi u startupu, korporaciji ili za sebe

Stručnjak za baze podataka može raditi u startupu, korporaciji – ili sam za sebe

Još od srednje škole znao sam da će mi posao biti vezan uz programiranje. DOS i plave ekrane zamijenila su puno kvalitetnija i naprednija rješenja, a moja želja za programiranjem je ostala tu i razvijala se. Na kraju me život odveo u naručje podataka i analiza.

Danas smo okruženi tehnologijom i vjerojatno svi (sigurno svi oni koji ovo čitaju) je koriste često i potpuno nesvjesno. Nekima je ona samo pomoć u obavljanju njihovog primarnog posla, a nekima je ona primarni posao.

Iskreno vjerujem da je cjeloživotno učenje jedini način da se danas drži korak s vremenom. Nema veze radi li se o online ili offline edukacijama. Bitno je da se znanje konstantno unaprjeđuje sukladno napretku koji se događa u svijetu oko nas. Ako pogledate oko sebe, najuspješniji su oni koji su svladali neke vještine prije drugih – pioniri u svojim područjima.

Ovo se ne odnosi samo na IT, već i na društvena zanimanja. Koliko god je danas hype vezan uz IT, nikada ne smijemo zaboraviti da “društvenjaci” rade iznimno odgovoran posao. I da, uz to se konstantno educiraju i unaprjeđuju svoje znanje. I ne samo oni. Ima i puno berača lješnjaka i malina koji će “opskrbiti” IT ekipu vitaminima, mineralima i dobrim masnoćama za nastavak rada. 😉

Zašto sam se odabrao baviti bazama podataka?

Moj odnos s bazama je započeo još na fakultetu i to kao posljedica stvarno odlično organiziranih predavanja i vježbi. Nakon toga sam predavao baze podataka (uz programiranje, matematiku i logiku) u jednoj privatnoj srednjoj školi.

“Pravi” je posao uslijedio u jednom startupu gdje je moj angažman bio gotovo 100% vezan uz baze podataka. Temeljni posao našeg startupa bio je razvoj poslovnih aplikacija i zbog toga su baze podataka ovdje bile ključne u našem radu. Startupa već odavno nema, ali je postigao cilj. Svi smo skupili znanje i nastavili s osobnim i profesionalnim razvojem u područjima koja nas zanimaju. Neću poimence, ali izašlo je od tamo nas par dobrih IT-jevaca, ali prije svega kvalitetnih osoba.

Nakon toga se moja poslovna epizoda nastavlja u korporativnom svijetu, u odjelu kreditnih rizika jedne domaće banke. Osim razlike u vrsti poslovnih aktivnosti koju sam obavljao, naravno da je i poslovna kultura bila drugačija. Postao sam mrvicu uljuđeniji, što je u mom slučaju veliki napredak. 😉 Sam posao bio je više vezan uz izvještavanje, a baze su ovdje služile samo kao sredstvo kojim je trebalo doći do cilja. Upoznao sam se s hrpom novih pojmova i kratica te pozadinom njihovog izračuna. Podaci su bili malo “prljaviji” nego na prethodnim poslovima, što je dodalo dodatnu dozu izazova svemu.

Iz startupa i korporacije u svijet – freelancera

U oba prethodna slučaja (startup i korporacija) je na moj odlazak utjecala spoznaja da me taj način rada više ne ispunjava kao i uočavanje nekih nedostataka koje čovjek sam ne može ispraviti. Sve me to odvelo u svijet freelancera.

I dalje se bavim bazama podataka – savjetujem druge developere, pišem članke, a također napišem i pokojih par stotina linija koda dnevno. Štoviše, bazama podataka se možda bavim i intenzivnije nego ikada prije. Koristim doslovno sve što sam do sada koristio i naučio.

Osim modeliranja baza podataka i “kuckanja” koda, jako je puno analitike i izvještavanja te brainstorminga i konzultiranja. S druge strane, postoje značajne uštede vremena u odnosu na klasični posao. Neke aktivnosti više ne postoje, npr. odlazak na posao, pauze u trenu kada ti ne pašu, čekanje na podatke, buka… Te mi uštede omogućuju da konstantno usavršavam svoje znanje. Nakon toga nove spoznaje mogu ponovo upotrijebiti i tako zavrtjeti krug znanja i implementacije istoga.

Potreba za dobrim ‘bazašima’ je – velika

Sve što sam prethodno naveo, naveo sam, ne iz razloga što želim pokazati kako sam super (iako jesam 😉 ), već zato da ukažem na činjenicu kako svoje znanje možete upotrijebiti u različiti sustavima. Bilo da je riječ o startupu, korporaciji ili freelance vodama, svima im je zajedničko znanje. Bez njega jednostavno nema ničega. Naravno, to ne mora biti znanje iz baza podataka ili čak IT područja. Svakome bih preporučio da teži tome da radi ono što voli jer, ako ti taj posao može osigurati normalan život, veća je šansa da ćeš se bolje osjećati i privatno.

S druge strane, važno je imati na umu i potrebe tržišta rada. Ako svi žele raditi jedan posao (oko kojeg je trenutno veliki hype), velika je šansa da će zasititi tržište i time spustiti cijenu rada. Slično kao s dionicama, bar na uređenim tržištima, gdje se ne pojave “iznenađenja”. Baze podatka definitivno nisu vizualno atraktivne kao neka druga IT područja, ali za dobrim “bazašima” je potreba velika. Kako sam u tom području, samo ću reći da posla itekako ima. 🙂

A u sljedećem ću se članku više pozabaviti konkretnim primjerima te drugačijim pogledom na baze podataka gledano iz stajališta različitih uloga u poslovnom procesu.

Prijavi se na tečaj Uvod u SQL i baze podataka uz 50% popusta!

Prijave na tečaj koji vodi Emil uz early-bird cijenu traju do 3. 11.!

Zanimaju te baze podataka? Prijavi se na tečaj Uvod u SQL i baze podataka u organizaciji SmartNinje Hrvatska i Netokracije i nauči kako koristiti baze podataka u svakodnevnom poslu, razvoju novih IT rješenja i analitici. Prijavi se do 3. 11. i osiguraj 50% nižu cijenu!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Danijel

    Danijel

    26. 10. 2017. u 5:02 pm Odgovori

    Ako želite naučiti baze besplatno počnite dokumentirati oglase za posao na koje se javljate. Dovoljna je za početak jedna tablica gdje bi se moglo naći naziv tvrtke, pozicije, opis posla, tip zaposlenja, treba li izbjegavati tu tvrtku ili ne, što su odgovorili, da li su se javili pa do koliko prihoda je tvrtka imala prošle godine (sudski registar) i ako piše kolika je plaća za poziciju. A kasnije dodavati tablice i igrati se s join-ovima.
    I jedan upit će vam biti jako zanimljiv: select * from jobposts order by sales desc
    i select * from jobposts order by salary desc
    i naravno google is your friend.

    • felipe

      felipe

      30. 10. 2017. u 3:01 pm Odgovori

      Može li barem neki izvor za ovako samouvjerenu tvrdnju? Kontraintuitivno je da količina podataka eksponencionalno raste, a potreba za ljudima koji bi ih strukturirali – pada.

      • Emil Drkušić

        Emil Drkušić

        30. 10. 2017. u 5:17 pm Odgovori

        Iznesena tvrdnja je posljedica i mojeg osobnog iskustva, ali i iskustva ljudi s kojima sam u kontaktu, ali i oglasa za posao i/ili zapošljavanja i na oglasnicima i na freelance portalima (i ne za siću).

  2. Goran

    Goran

    27. 10. 2017. u 10:02 am Odgovori

    Strucnjaci iz bilo kojeg podrucja mogu pronaci posao u Hrvatskoj problem je s pocetnicima koje nitko nece ni pogledat, svi traze 5 godina iskustva znanje full stacka i sve za sitnu lovu.

  3. Mirko

    Mirko

    27. 10. 2017. u 10:58 am Odgovori

    Osobno sam bio prilično iznenađen kada sam na Indeed vidio da se bazaši dosta traže, naročito SQL, s obzirom da je to samo jedan segment stacka. Nažalost MongoDB bazaši su slabo traženi, izgleda NoDB sistemi nisu (još) zaživjeli.

    Ono što je još zanimljivo je da su plaće IT-ovcima u prosjeku prlično slične, bez obzira koje tehnologije rade, C, C++, Java, Ruby, PHP, Javascript. Pa bi čovjek pomislio da je isplativije naučiti lakši PHP stack nego npr puno teži za naučiti JS/Node/MongoDB stack.

    Ali sa druge strane PHP programeri se relativno najmanje traže, iako je paradoksalno PHP u zadnjih 7 godina najviše porasao u postotku zauzimanja tržišta, skoro 10% i sada drži mislim preko 80% web tržišta. Dok su druge ‘vruće’ tehnologije sve doživjele pad u istom periodu, od Ruby-a nadalje. Javascript je npr blago porastao iako u postocima drži i dalje mali postotak što me osobno začuđuje s obzirom na hype u medijima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.