Razvoj globalnog startupa iz Armenije (i kako je tamošnji premijer napisao 1. liniju koda)

Da i pojedinci iz malih zemalja imaju potencijal utjecati na cijeli svijet, vidjeli smo i na nizu domaćih primjera. No, sad smo otišli dalje od Lijepe naše i ostatka regije i provjerili kako to rade u – Armeniji. Primjer smo pronašli u Armacadu, platformi koja na jednome mjestu okuplja sve prilike za stjecanje znanja i razvoj vještina za studente, znanstvenike i akademike diljem svijeta. Trenutno ima oko 30.000 pretplatnika i 200 partnerskih institucija, a cilj mu je postati najvećim izvorom za akademske mogućnosti u bilo kojoj akademskoj disciplini.

Osnivač i CEO startupa, Khachik Gevorgyan razmišlja globalno, a potrebu za pokretanjem takve platforme uočio je na vlastitom primjeru kada je morao pretraživati više različitih izvora, od tražilica do društvenih mreža, da bi prepoznao one edukacije i mogućnosti koje su mu trebale. Bio je to zamoran proces, stoga je odlučio kreirati Armacad na kojemu su ponuđene sve informacije, ali postoji i direktna mogućnost za prijavu.

Ako uspijemo, kao prvo, svaki student, profesor, učitelj će imati priliku tražiti i pronaći sve dostupne akademske i obrazovne mogućnosti koje točno odgovaraju njihovim akademskim potrebama i interesima. Povrh toga, naša platforma im omogućuje da se direktno na njih prijave.

Korisnici Armacada mogućnosti mogu pretraživati prema zemljama, razini studija, akademskoj disciplini, vrsti edukacije te željenom vremenskom periodu. Uz financijske potpore, razmjene, studentska natjecanja, konferencije i ostala događanja, tu su i poslovne prilike koje uključuju i volontiranja te pripravništva. Korist od Armacada imaju i akademske institucije i sveučilišta koji mogu pratiti statistiku raspodijeljenih objava i primati online prijave putem platforme.

Usprkos tome što se Armenija, koja je u konstantnom sukobu s Azerbejdžanom i čija je granica s Turskom zatvorena više od dva desetljeća, nalazi u dubokoj gospodarskoj i političkoj krizi, a mnogo stanovnika odlazi u druge zemlje u potrazi za poslom, posebice u Rusiju – Khachik ističe kako nije imao problema s pokretanjem vlastitog posla. Registracija društva s ograničenom odgovornošću može se obaviti za 1 ili 2 sata online, a za otvaranje bankovnog računa potrebno je dan ili dva.

U zemlji gdje je šah obavezan predmet, ne nedostaje podrške za startupe

Interes za poduzetništvom u porastu je među Armencima. Postoje organizacije koje promiču poduzetništvo među mladima, a samo neke od njih su Tumo Center for Creative Technologies, Enterprise Incubator Foundation, Microsoft Innovation Center, Innovative Solutions and Technologies Center. Spomenute organizacije i međunarodni partneri domaćini su mnogih pitching događanja, navodi Khachik, na kojima mladi startuperi mogu predstaviti svoje ideje i prijaviti se na međunarodne fondove za rizično ulaganje.

Armacad je tako u travnju ove godine dobio investiciju od HIVE Ventures zahvaljujući pitchu na Sveučilištu Berkeley prilikom desetodnevnog posjeta Silicijskoj Dolini. Za organizaciju puta zaslužan je Hye Tech, organizacija u kojoj su udruženi armenijski poduzetnici iz Armenije i SAD-a.

Ako si mlad, motiviran i imaš dobru ideju, uvijek možeš pronaći uredski prostor, mentora, a ponekad i manja ili veća sredstva za početak projekta, smatra Khachik. Također, Armenci su još od vremena Sovjetskog Saveza bili veoma jaki u matematici, dodaje osnivač Armacada. No, u razvoju strateškog razmišljanja zasigurno ne odmaže ni to da je obavezan predmet u svim školama – šah.

Čime se bave armenski startupi, a kakve veze s programiranjem ima armenski premijer?

S armenskim startupima već smo se susreli prilikom natjecanja u sklopu Tbilisi FTW koji je u susjednoj Gruziji organizirala Netokracija. Prema Techflierovom popisu 13 armenskih startupa za koje morate znate u 2016., među kojima se nalazi i Armacad, vidljivo je da se i dalje bave raznolikim temama. Ima svega, od interaktivne platforme za digitalne publikacije, preko one za dostavu hranu, pa armenske verzije Yelpa, sve do mobilne aplikacije za uređivanje slika.

Na popisu su i dva startupa koji se bave programiranjem, a jedan od njih je dizajnirao društvenu platformu namijenjenu djeci s ciljem poticanja učenja programerskih vještina. Čini se da usprkos velikom broju onih koji odlaze, u Armeniji ima mnogo mladih koji djeluju kako bi nešto promijenili u svojoj zemlji, s čime se mogu poistovjetiti i hrvatski mladi poduzetnici.

S druge strane, Khachikovo iskustvo svjedoči dobro organiziranoj podršci za startupe u Armeniji. Zanimljivo je i to da je armenski premijer jedan od rijetkih čelnika država koji su ove godine sudjelovali u Satu kodiranja, inicijative koja se već treću godinu održava i kod nas. Možda bi iduće godine naš premijer mogao i sam napisati svoju prvu liniju koda? 😉

Armenian PM kicks off the #hourofcode event and writes his first #CSS code. #hourofcode #sololearn #freefunlearning pic.twitter.com/wWGGeOdJ8Z

— SoloLearn (@SoloLearn) December 7, 2016