Aplikacije za prijavu štete u gradu: Zašto ne koristimo otvorene platforme?

(Skoro) svaki grad svoju aplikaciju za prijavu štete ima: Zašto neke uspijevaju, a neke ne?

MojZagreb, CityHub, SmartRovinj samo su neke od aplikacija koje se koriste u gradovima za prijavu komunalnih problema i šteta poput oštećenja na kolniku ili neredovitog odvoza smeća. Identična ili barem vrlo slična rješenja susretali smo i na mnogim natjecanjima. No, zašto svaki tim radi na vlastitoj, novoj aplikaciji, iako postoje i 'open source' platforme koje se mogu implementirati i prilagoditi? Odgovore smo probali doznati kod samih kreatora.

smart-city-aplikacije

Kada je u pitanju korištenje tehnologije za bržu i kvalitetniju komunikaciju građana s lokalnim vlastima, posljednjih godina smo svjedoci sve većeg broja aplikacija koje služe prijavi komunalnih problema. Građani uz opis i lokaciju mogu unijeti i fotografiju što lokalnim službama dodatno pomaže ukloniti štetu. Pojedinačna rješenja razvijaju se u različitim krajevima Hrvatske, a neka su već sreću potražila i u inozemstvu.

U Rovinju tako već duže vrijeme funkcionira SmartRovinj koji koristi 30 posto stanovnika grada, a dobroj suradnji s vlastima svjedoči 90 posto riješenih prijava. Isti sustav web i mobilne aplikacije implementiran je u Poreču, a nedavno i u Puli. U glavnome gradu pak još uvijek funkcionira MojZagreb, koji su popratili medijski napisi o preplaćenosti, u Slavoniji, ali i izvan Hrvatske, se širi CityHub, a bilo je i kvalitetnih rješenja s različitih studentskih natjecanja ili festivala poput Dana D koji je 2013. nagradio Flaster.

CityHub je s radom započeo u Osijeku prije tri godine.
CityHub je s radom započeo u Osijeku prije tri godine.

Međutim, ono što je zanimljivo kod tih projekata je to da svaka tvrtka ili tim rade vlastito rješenje, iako postoje besplatne platforme koje se lako mogu implementirati, poput FixMyStreet o kojem smo već pisali na prije ravno tri godine u sklopu događanja Više od transparentnosti. Zašto se “bježi” od primjene otvorenih platformi, za mišljenje sam upitala Jelenu Berković iz GONG-a koja je spomenuti događaj suorganizirala:

Kad je riječ o rješenjima koja postoje i u praksi se pokazuju kvalitetnima, dok se istovremeno pokušavaju smisliti nova rješenja, nisam sigurna je li riječ o neinformiranosti, nedostatku sklonosti da se javi onima koji su bili prvi s molbom za replikacijom ili možda o prevelikoj samouvjerenosti. No, ni među najvećim stručnjacima za otvorene podatke nema konsenzusa, odnosno nema jedinstvenog standarda za otvorene podatke, pa bih prije rekla da je riječ o strukturnom deficitu jer ipak je riječ o vrlo horizontalnom “sektoru”.

SmartRovinj uspješno surađuje s gradskim vlastima…

SmartRovinj, kao i druge slične aplikacije, omogućuje građanima jednostavnu prijavu problema lokalnim vlastima.
SmartRovinj, kao i druge slične aplikacije, omogućuje građanima jednostavnu prijavu problema lokalnim vlastima.

Aleksandar Sošić, inače programer u kompare.hr, koji je zajedno s Josipom Mihovilovićem iz IN2 pokrenuo SmartRovinj smatra da je činjenica da se otvorene platforme ne koriste u drugim gradovima u Hrvatskoj dokaz da nešto s njima “ne valja”. A po čemu se spram njih ističe SmartRovinj?

 Naš sustav je daleko od “originalnog” rješenja, sve je to već viđeno. Naš pristup je, međutim, po našem mišljenju, poprilično originalan na ovim prostorima jer se trudimo od slučaja do slučaja da isti uspije i da se koristi. To činimo putem društvenih mreža i u suradnji sa samim gradskim upravama putem promocije i promidžbe. Isto tako konstantno pratimo gradske službe u radu sustava te eventualno interveniramo da bi sustav unaprijedili i da ga sve veći broj građana koristi.

…dok Flaster ima drugačije iskustvo

Flaster je u međuvremenu prerastao u globalnu platformu PatchUp, a njeni se osnivači prisjećaju pregovora s gradovima u Hrvatskoj... Koji nisu tekli toliko glatko.
Flaster je u međuvremenu prerastao u globalnu platformu PatchUp, a njeni se osnivači prisjećaju pregovora s gradovima u Hrvatskoj… Koji nisu tekli toliko glatko.

Aleksandar i Josip nisu imali problema s dogovorima s gradskim vlastima, no Martina Nemčić, iz Flastera, koji je u međuvremenu prerastao u globalnu platformu PatchUp, ne može reći isto. Štoviše, sada kada se sjeti početaka s Flasterom, smatra da su dosta naivno pristupili pregovorima.

Vidjeli smo samo stranu koju smo htjeli vidjeti, da radimo projekt od društvenog značaja, koji će pomoći građanima, a koji će gradovi jednostavno i jeftino implementirati. Zapravo, svaki grad ima svoju dinamiku, ali ono što im je svima zajedničko je da je politika uvijek ispred interesa građana. Primjerice, razgovarali smo s dvoje poznatih političara koji su bili izuzetno zainteresirani za implementaciju Flastera u njihovoj gradskoj četvrti, ali ustvari moraju čekati izbore i eventualnu promjenu vlasti da bi se to stvarno dogodilo.

Neugodno iskustvo su imali i s jednim od najvećih hrvatskih gradova koji Martina nije željela imenovati, a koji im se javio s vlastitom ideju o investiranju u projekt. No, nakon mnogo sastančenja, u trenutku kad su već bili pred implementacijom, prestali su se javljati i odgovarati na mailove.

Naknadno smo, preko nekih privatnih kanala, saznali da su za isti projekt odlučili angažirati neku tvrtku iz grada, s čijim su vlasnicima privatno povezani. Nakon toga sam se još više razočarala u to kako stvari funkcioniraju u Hrvatskoj i cijeli projekt smo stavili na led do nekih boljih vremena.

‘Ni najbolje veze ne garantiraju uspjeh, ako zajednica ne prihvati rješenje’

FixMyStreet otvorena je platforma koja se može lokalizirati, a već se koristi u Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Švedskoj...
FixMyStreet otvorena je platforma koja se može lokalizirati, a već se koristi u Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Švedskoj…

Čini se da je, dakle, lakše kao “lokalac” dogovoriti suradnju s gradskim vlastima, ili je, u svakom slučaju, potrebna izgradnja dobrog odnosa. Kako je Flaster naišao na nerazumijevanje, a dio tima se preselio u SAD, danas rade na globalnom rješenju. Tu platformu za javne diskusije, koja je istovremeno i mehanizam za suradnju i zajedničko donošenje odluka, ponudit će gradovima koji žele biti “pametniji”, ali za to nemaju resurse.

Ipak, uspjeh ne garantiraju ni kvaliteta rješenja ni političke veze, naglašava Jelena. Građani su ti koji “stavljaju točku na i”, no nužna je i upornost.

Ni najbolje rješenje ne garantira uspjeh ako nije dobro promovirano, kao što ni najbolje veze ne garantiraju uspjeh, ako zajednica ne prihvati napravljeno rješenje. Za konačni uspjeh najbitnija je upornost koja dolazi do izražaja u onim fazama rada na projektu kad se čini da su sve lađe potonule – nekad je to zastoj na tehnološkom planu, nekad u komunikaciji s nadležnim tijelima, nekad u totalnom nedostatku resursa poput vremena i novca. U takvim trenucima ne pomaže ništa ako nema upornosti.

No, šteta je što u tako maloj zemlji ekipe ne vide više prostora za međusobnu suradnju koja bi na kraju dovela do unificiranog, prepoznatljivog rješenja tako da se svaki građanin može snaći na svakoj aplikaciji i da više ne moramo brinuti oko nesrazmjera u cijenama. Ako se ovako nastavi, vrlo brzo bismo mogli doći i do 100 aplikacija s različitim izgledom i funkcionalnostima. Neke će se koristiti, a neke ne, što će za pojedine timove značiti gubitak vremena, a za gradove i nepotreban trošak.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Miro

    Miro

    01. 03. 2017. u 12:56 pm Odgovori

    odgovor je neznanje, nezainteresiranost da se istraži područje i želja za lovom na brzaka. Ne ide to tako gospodo, za uspjeh treba puno više faktora

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Što ste propustili

Tehnologija

DiscussIT: Možda bismo sigurnije poslovali da se više bojimo mailova, nego kriptovaluta

Bilo da je u pitanju sigurnost jednog servera ili cijelog računalnog centra, plaćanje kriptovalutama ili mobilnim bankarstvom - prijetnje uvijek postoje. Pitanje je samo koliko smo spremni ako se one ostvare, a upravo je to bila jedna od ključnih tema Combisovog DiscussIT panela.

Sponzorirano

U tijeku je pandemija online videa. Jeste li joj se prilagodili?

Potražnja za online videom veća je no ikada, ali rijetki su se uspjeli snaći u tome. Oni koji jesu, sad profitiraju. Uključujući i brendove.

Startupi i poslovanje

Event management platforma suosnivača iz BiH pivotirala pa osigurala 5,5 milijuna dolara

Još u 2018. smo govorili o zanimljivoj karijeri Jasenka Hadžića koji je od BiH došao do Danske i ondje pokrenuo startup Tame. Tijekom COVID pandemije zabilježili su rast prihoda od 700 posto.

Startupi i poslovanje

Hrvatska na mapi jednoroga svijeta: Danska, Finska i Italija imaju 0, a mi odnedavno čak 2!

Od preko 500 "jednoroga" rasprostranjenih po svijetu, Hrvatska se na svjetskoj listi odlično drži! Dva jednoroga (ako niste pratili, Rimac je jednorog!) nisu malo za tako malu zemlju - pogotovo kad se stave u kontekst okruženja, ekonomskih pokazatelja i infrastrukture.

Novost

Igor Kranjčec, donedavno Product Marketing Lead u Lemaxu, preuzeo je ulogu Head of Marketinga

Donedavno Product Marketing Lead u Lemaxu, Igor Kranjčec u objedinjenom odjelu nastavlja krojiti proizvodno-marketinšku strategiju na novoj poziciji.

Intervju

IT stručnjacima ne treba “soliti pamet”, već smanjiti frikcije u komunikaciji

Usto, tražimo ljude koji misle svojom glavom i koji se ne boje preuzeti inicijativu. Ljude koji znaju reći ne i to argumentirano zastupati. Posljednje i ne manje važno, tražimo ljude koji nastoje vidjeti i širu sliku, koji nastoje kroz svoj dio posla olakšati i poboljšati posao sljedećeg koji će raditi na proizvodu, koji znaju dobro „čitati” poslovne procese klijenata za koje pišu softver, kaže Luka Ferlež iz Amplexora.