Airbnb od dodatne zarade prerasta u pravi biznis - i u Hrvatskoj

Airbnb od dodatne zarade prerasta u pravi biznis – i u Hrvatskoj

Gotovo polovica posjetitelja OMGcommercea koristila je Airbnb, Uber i druge usluge temeljene na ekonomiji dijeljenja. Međutim, ta vrsta ekonomije postoji daleko duže od spomenutih tehnoloških platformi, ali je s tehnološkim napretkom došlo do širenja koncepta u turizmu - smještaju, prijevozu, gastronomiji… No, kakav to zapravo utjecaj može imati i već ima na Hrvatsku? Uvid nam je dao Siniša Topalović, direktor hrvatskog Horwath HTL-a, na OMGcommerceu.

Slike: Luka Travaš
Slike: Luka Travaš

Ideja iza Airbnba bilo je čisto kopiranje B2B pristupa u P2P. No, ne bez razloga – platforma, kao što znamo, nudi gostima iskustvo lokalaca:

Hoteli su često unificirani. Sheraton je uvijek Sheraton i nemate osjećaj da se nalazite na određenoj destinaciji sve dok ne izađete iz hotela.

Bilo je tu i drugih faktora koji su pomogli razvoju ove platforme, poput cijene. U rano doba Airbnba i drugih platformi, kvalitetni smještaji postajali su rijetkost, a cijene su nabujale. Također, ponuda nije bila dovoljno transparentna – nisu postojale točne fotografije smještaja, komentari korisnika koji su ga koristili… A to je ono što su korisnici željeli.

Razlika između hotelskih gostiju i Airbnba

Airbnb danas ima preko 2 milijuna jedinica koje se iznajmljuju u 191 zemlji. I bilježi rast, baš kao i druge platforme slične njemu. No, nije samo u tome bit – utječe na to da se smještajne jedinice sele izvan uobičajenih turističkih centara.

Siniša je naveo primjer San Francisca u kojemu se tek 26% hotela nalazi izvan šest centralnih gradskih zona, dok se kod Airbnba 72% jedinica nalazi izvan njih. Airbnb povlači turizam u dijelove grada gdje do tada njega nije bilo – u rezidencijalni dio. To utječe i na, primjerice, pekarnice ili restorane koji se nalaze van turističkih zona koje sada dobivaju na važnosti.

Gosti žele vidjeti lokalnu kulturu i umjetnost, u lokalne objekte u koje ne dolaze svi turisti, ali i pronaći male skrivene trgovine.

Uz to, u pravilu se duže zadržavaju u smještaju od hotelskih gostiju.

Nije više samo za popunjavanje budžeta

Sinisa-Topalovic-airbnb

Koplja se lome oko toga je li Airbnb dodatna zarada ili profesionalni biznis. Ideja je bila da bude ono prvo, ali praksa pokazuje drugačije. Tako u jednom Parizu 89% objekata koji se iznajmljuju čine samostalne jedinice, apartmani ili stanovi, a ne sobe ili dodatni kreveti. Pogledamo li najjačeg iznajmljivača preko Airbnba u New Yorku, vidjet ćemo kako je u godinu dana iznajmio 272 jedinice te zaradio oko 6 milijuna eura. Daleko je to od popunjavanja kućnog budžeta iznajmljivanjem kreveta ili sobe viška.

Naravno, to ne prolazi bez utjecaja na tržište nekretnina – raste cijena najamnina jer se više zarađuje od kratkotrajnog najma.

Kako to regulirati?

Regulacija se razlikuje od zemlje do zemlje, od grada do grada, a sa Sinišom smo već razgovarali o primjeru Amsterdama, ali i Berlina. Između te dvije krajnosti stotine i stotine gradova vode pregovore s Airbnbom kako ga regulirati. Airbnb u međuvremenu ne miruje – aktivno naglašava prednosti za iznajmljivače, vodi PR kampanje (najzanimljiviji je primjer New York, kojemu ovaj servis radi veliku promociju, iako tamo ima i mnoštvo problema), surađuje s vlasti, informira iznajmljivače o regulacijama, tehnološki prilagođava platformu, ali tu su i – suđenja.

U nekim su destinacijama su integrirani i kooperativni, a u destinacijama koje nisu spremne za suradnju, nema drugog izbora nego ići na sud. Airbnb ne bježi od svojih obveza, samo ih je potrebno prilagoditi.

Gdje je tu Lijepa naša?

sinisa_topalovic_airbnb

Nije tu riječ samo o Parizima i Londonima, nego i o Lijepoj našoj, a kako bi pokazao da je jedna od glavnih prednosti Airbnba fleksibilnost, Siniša je usporedio aktivne smještajne jedinice u četiri Hrvatska grada u razmaku od tjedan dana. Tako je 24. svibnja Dubrovnik imao 2047 aktivnih jedinica, a 31. svibnja njih 2388. Splitu se broj aktivnih jedinica u istom razdoblju povećao s 1886 na 2340, u Zadru s 1181 na 1283, a u Zagrebu s 968 na 1014. Riječ je o razlici od oko tisuću smještajnih jedinica u samo četiri Hrvatska grada – u tjedan dana. Jednako se tako brojka može brzo i smanjiti, ovisno o potražnji i sezoni.

Airbnb – nastavak ‘cimer fraja’ u Hrvatskoj

Što zaključiti? Da je Airbnb fleksibilna platforma koja je nadišla zakonodavne forme te da je dio neizbježne evolucije turističkog sektora. Možemo zatvoriti oči i reći da se nas to ne tiče, ali to se događa s ili bez zakona. Hotelijeri i zakonodavci to ne smiju maknuti s uma, kaže Siniša, napominjući da nema potrebe za ekstremnim potezima – samo osigurati fer tržišnu utakmicu.

Hrvatska ima svojevrsni Airbnb još od sedamdesetih i osamdesetih godina – to je jednostavni natpis zimmer frei uz cestu. Nije tad bilo interneta, ali su se sobe i apartmani iznajmljivali strancima. To se samo preselilo u digitaliju, a dobra stvar je što su ti apartmani kategorizirani i postoje kao pravna lica te plaćaju porez, odnosno nisu u crnoj zoni. Oni mogu iskoristiti Airbnb kao dodatni kanal prodaje.

Sad je samo pitanje zakonske regulative kako kontrolirati digitalnu prodaju ne bi li se još više privukli gosti koji žele iskustvo lokalaca i koji će se vraćati iz godine u godinu.

airbnb-panel-2

Upravo su o lojalnosti gostiju, koja se postiže kvalitetnom segmentacijom, praćenjem navika i preciznim targetiranjem, nakon Sinišinog predavanja govorili Emanuel Tutek (Horwath HTL), Marko Mišulić (Rentlio), Damir Knežević (Hoteza) i Martina Rumin (Valamar). Glavni naglasak stavio se na personalizaciju pristupa korisnicima, što se danas uz pomoć digitalnih alata itekako može postići, bilo u hotelskim lancima, bilo u apartmanima i drugim manjim smještajima.

grafika_nova

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

LAUNCHub je već investirao u hrvatske startupe, a sad su zatvorili fond od minimalno 44 milijuna eura!

LAUNCHub, bugarski VC koji je svojevremeno uz Eleven bio jedini early stage fond u Hrvatskoj i Srbiji, vraća se s podebljanim fondom za startupe u SEE i široj CEE regiji.

Kultura 2.0

Staro računalo i oprema vam skupljaju prašinu? Donirajte ih učenicima iz potresom pogođenih područja

Imate starije računalo koje još uvijek radi, ali baš pikirate nabaviti novo? Donirajte staro za školarce koji su zbog potresa ostali bez svojih školskih računala!

Startupi i poslovanje

Nakon 6 godina rada u Bufferu skupila sam glavne lekcije za tvrtke i zaposlenike o radu na daljinu

Nakon što sam već neko vrijeme koristila Buffer kao alat u online marketingu za svoja rješenja, zaintrigiralo me saznati više o njihovom načinu rada i jedinstvenoj kulturi. Danas već šest godina radim za njih, stoga sam odlučila podijeliti kako je ova tvrtka izgradila kulturu rada na daljinu.

Tehnologija

Od cijene avionskih karata do dobrih kamatnih stopa – kako koristimo matematiku u IT-u

Svaka industrijska revolucija imala je svoje heroje. Što su bili kemičari i fizičari danas su matematičari. Dvije vrste programiranja – matematičko i računalno, polagano mijenjaju svijet bankarstva, a u pozadini cijele priče stoji objašnjenje onog plakata u trgovinama, bankama i pošti: jedan red za sve blagajne.

Mobilno

Tele 2 u Hrvatskoj postaje povijest, prodajna mjesta rebrendiraju se kao Telemach Hrvatska

Tele 2 brendirana prodajna mjesta polako nestaju, a od danas će ih polako mijenjati ona novog brenda Telemach Hrvatska.

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…