Airbnb od dodatne zarade prerasta u pravi biznis - i u Hrvatskoj

Airbnb od dodatne zarade prerasta u pravi biznis – i u Hrvatskoj

Gotovo polovica posjetitelja OMGcommercea koristila je Airbnb, Uber i druge usluge temeljene na ekonomiji dijeljenja. Međutim, ta vrsta ekonomije postoji daleko duže od spomenutih tehnoloških platformi, ali je s tehnološkim napretkom došlo do širenja koncepta u turizmu - smještaju, prijevozu, gastronomiji… No, kakav to zapravo utjecaj može imati i već ima na Hrvatsku? Uvid nam je dao Siniša Topalović, direktor hrvatskog Horwath HTL-a, na OMGcommerceu.

Slike: Luka Travaš
Slike: Luka Travaš

Ideja iza Airbnba bilo je čisto kopiranje B2B pristupa u P2P. No, ne bez razloga – platforma, kao što znamo, nudi gostima iskustvo lokalaca:

Hoteli su često unificirani. Sheraton je uvijek Sheraton i nemate osjećaj da se nalazite na određenoj destinaciji sve dok ne izađete iz hotela.

Bilo je tu i drugih faktora koji su pomogli razvoju ove platforme, poput cijene. U rano doba Airbnba i drugih platformi, kvalitetni smještaji postajali su rijetkost, a cijene su nabujale. Također, ponuda nije bila dovoljno transparentna – nisu postojale točne fotografije smještaja, komentari korisnika koji su ga koristili… A to je ono što su korisnici željeli.

Razlika između hotelskih gostiju i Airbnba

Airbnb danas ima preko 2 milijuna jedinica koje se iznajmljuju u 191 zemlji. I bilježi rast, baš kao i druge platforme slične njemu. No, nije samo u tome bit – utječe na to da se smještajne jedinice sele izvan uobičajenih turističkih centara.

Siniša je naveo primjer San Francisca u kojemu se tek 26% hotela nalazi izvan šest centralnih gradskih zona, dok se kod Airbnba 72% jedinica nalazi izvan njih. Airbnb povlači turizam u dijelove grada gdje do tada njega nije bilo – u rezidencijalni dio. To utječe i na, primjerice, pekarnice ili restorane koji se nalaze van turističkih zona koje sada dobivaju na važnosti.

Gosti žele vidjeti lokalnu kulturu i umjetnost, u lokalne objekte u koje ne dolaze svi turisti, ali i pronaći male skrivene trgovine.

Uz to, u pravilu se duže zadržavaju u smještaju od hotelskih gostiju.

Nije više samo za popunjavanje budžeta

Sinisa-Topalovic-airbnb

Koplja se lome oko toga je li Airbnb dodatna zarada ili profesionalni biznis. Ideja je bila da bude ono prvo, ali praksa pokazuje drugačije. Tako u jednom Parizu 89% objekata koji se iznajmljuju čine samostalne jedinice, apartmani ili stanovi, a ne sobe ili dodatni kreveti. Pogledamo li najjačeg iznajmljivača preko Airbnba u New Yorku, vidjet ćemo kako je u godinu dana iznajmio 272 jedinice te zaradio oko 6 milijuna eura. Daleko je to od popunjavanja kućnog budžeta iznajmljivanjem kreveta ili sobe viška.

Naravno, to ne prolazi bez utjecaja na tržište nekretnina – raste cijena najamnina jer se više zarađuje od kratkotrajnog najma.

Kako to regulirati?

Regulacija se razlikuje od zemlje do zemlje, od grada do grada, a sa Sinišom smo već razgovarali o primjeru Amsterdama, ali i Berlina. Između te dvije krajnosti stotine i stotine gradova vode pregovore s Airbnbom kako ga regulirati. Airbnb u međuvremenu ne miruje – aktivno naglašava prednosti za iznajmljivače, vodi PR kampanje (najzanimljiviji je primjer New York, kojemu ovaj servis radi veliku promociju, iako tamo ima i mnoštvo problema), surađuje s vlasti, informira iznajmljivače o regulacijama, tehnološki prilagođava platformu, ali tu su i – suđenja.

U nekim su destinacijama su integrirani i kooperativni, a u destinacijama koje nisu spremne za suradnju, nema drugog izbora nego ići na sud. Airbnb ne bježi od svojih obveza, samo ih je potrebno prilagoditi.

Gdje je tu Lijepa naša?

sinisa_topalovic_airbnb

Nije tu riječ samo o Parizima i Londonima, nego i o Lijepoj našoj, a kako bi pokazao da je jedna od glavnih prednosti Airbnba fleksibilnost, Siniša je usporedio aktivne smještajne jedinice u četiri Hrvatska grada u razmaku od tjedan dana. Tako je 24. svibnja Dubrovnik imao 2047 aktivnih jedinica, a 31. svibnja njih 2388. Splitu se broj aktivnih jedinica u istom razdoblju povećao s 1886 na 2340, u Zadru s 1181 na 1283, a u Zagrebu s 968 na 1014. Riječ je o razlici od oko tisuću smještajnih jedinica u samo četiri Hrvatska grada – u tjedan dana. Jednako se tako brojka može brzo i smanjiti, ovisno o potražnji i sezoni.

Airbnb – nastavak ‘cimer fraja’ u Hrvatskoj

Što zaključiti? Da je Airbnb fleksibilna platforma koja je nadišla zakonodavne forme te da je dio neizbježne evolucije turističkog sektora. Možemo zatvoriti oči i reći da se nas to ne tiče, ali to se događa s ili bez zakona. Hotelijeri i zakonodavci to ne smiju maknuti s uma, kaže Siniša, napominjući da nema potrebe za ekstremnim potezima – samo osigurati fer tržišnu utakmicu.

Hrvatska ima svojevrsni Airbnb još od sedamdesetih i osamdesetih godina – to je jednostavni natpis zimmer frei uz cestu. Nije tad bilo interneta, ali su se sobe i apartmani iznajmljivali strancima. To se samo preselilo u digitaliju, a dobra stvar je što su ti apartmani kategorizirani i postoje kao pravna lica te plaćaju porez, odnosno nisu u crnoj zoni. Oni mogu iskoristiti Airbnb kao dodatni kanal prodaje.

Sad je samo pitanje zakonske regulative kako kontrolirati digitalnu prodaju ne bi li se još više privukli gosti koji žele iskustvo lokalaca i koji će se vraćati iz godine u godinu.

airbnb-panel-2

Upravo su o lojalnosti gostiju, koja se postiže kvalitetnom segmentacijom, praćenjem navika i preciznim targetiranjem, nakon Sinišinog predavanja govorili Emanuel Tutek (Horwath HTL), Marko Mišulić (Rentlio), Damir Knežević (Hoteza) i Martina Rumin (Valamar). Glavni naglasak stavio se na personalizaciju pristupa korisnicima, što se danas uz pomoć digitalnih alata itekako može postići, bilo u hotelskim lancima, bilo u apartmanima i drugim manjim smještajima.

grafika_nova

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

DevDev

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.