Airbnb je pozitivna disruptivna promjena u hrvatskom turizmu

Airbnb je pozitivna disruptivna promjena u hrvatskom turizmu – ako se regulira!

Očekuje se da će se broj turističkih putovanja u idućih 15 godina udvostručiti. To, logično, za sobom povlači i veću potražnju za smještajem. Rješenja poput Airbnba tu se pokazuju kao vrlo fleksibilna i lakše odgovaraju na potrebe tržišta od klasičnog ugostiteljskog smještaja, no tu je i veliki problem koji donosi sa sobom ekonomija dijeljenja - siva ekonimija. Što mogu i moraju napraviti hrvatski ugostitelji kako bi bili konkurentniji i što bi trebalo napraviti sa zakonodavne strane sa servisima kao što je Airbnb, doznali smo u razgovoru sa Sinišom Topalovićem, direktorom konzultantske tvrtke Horwath HTL.

sinisa topalovic

Ekonomija dijeljenja danas utječe na razne usluge koje se desetljećima, a možda i dulje, nisu značajno mijenjale – od prijevoza, preko kuhanja pa sve do dostave paketa, čišćenja, pranja i peglanja rublja i drugih “sitnijih” poslova. Jedna od važnih grana na koju utječe sharing economy, posebice za Hrvatsku i druge zemlje u regiji, jest – turizam.

Airbnb i slične platforme dovele su do značajnog aktiviranja imovine u turističke svrhe, što ranije nije bio slučaj, kaže nam u razgovoru Siniša Topalović. Dovelo je to do novog vala “prokrvljavanja” postojećih turističkih destinacija novim, relativno sigurnim i jeftinijim opcijama za smještaj u odnosu na konvencionalne hotele, ali to, naravno, nije prošlo bez negativnog aspekta – iseljavanje stanovnika iz gradskih centara, više cijene najamnina i ono što ekonomija dijeljenja često donosi sa sobom – sivu ekonomiju. Ima li rješenja?

Ako se poslovni model Airbnba stavi unutar zakonskih okvira, onda se pojava ovih platformi može tumačiti više kao pozitivna disruptivna promjena u sektoru. Dakle, sofisticiranost zakonodavstva, odnosno nadležnih ministarstava ili gradskih vlasti će u velikoj mjeri odrediti koliko će ova i slične platforme biti lojalna ili nelojalna konkurencija postojećim konvencionalnim hotelima, hostelima i ostalim smještajnim kapacitetima unutar destinacija.

Neregistrirani kapaciteti predstavljaju velik problem

Problematika Airbnba većinom se odnosi na neregistrirane kapacitete koji predstavljaju nelojalnu konkurenciju ostalim vrstama smještaja.
Problematika Airbnba većinom se odnosi na neregistrirane kapacitete koji predstavljaju nelojalnu konkurenciju ostalim vrstama smještaja.

Ugostitelji u regiji se, pri odabiru digitalnih platformi, često obraćaju Bookingu i Airbnbu. Dok je prvi klasični posrednik u prodaji dominantno hotelskih kapaciteta (Siniša navodi podatak da privatni kapaciteti zauzimaju više od 30% svih objekata u njihovoj ponudi), Airbnb se sastoji isključivo od različitih oblika privatnog smještaja, što je i jedna od glavnih razlika iz tržišne perspektive. No, sa zakonodavne strane stvari stoje drugačije:

Ključna je razlika u tome plaćaju li se porezi i boravišne pristojbe na ostvarena noćenja. Činjenica je da se na ostvarena noćenja u privatnom smještaju preko Bookinga obračunava porez na dodanu vrijednost, a naknadno se plaća i boravišna pristojba s obzirom na to da je svaki privatni iznajmljivač koji ima registriran apartman dužan po dolasku gosta prijaviti ga pri čemu mora platiti boravišnu pristojbu. Tu su još i pitanje PDV-a na smještaj kao i poreza na dohodak (putem paušala).

U konačnici, ako iznajmljivači prijavljuju promet te iznajmljuju svoje registrirane kapacitete putem Airbnba i na to plaćaju sva zakonom propisana davanja, tada Airbnb uopće nije sporan kao model. Dapače, u tom slučaju služi kao dodatni kanal distribucije. S druge strane, ako se radi o neregistriranim kapacitetima, tada pitanje Airbnba postaje poprilično značajno.

U Zagrebu na 2 hotelska kreveta dolazi 1 iz Airbnba

Upravo ti neregistrirani kapaciteti postaju nelojalna konkurencija hotelima, hostelima i svim ostalim registriranim smještajima, uključujući i registrirani privatni smještaj. Siniša to opisuje kroz primjer Zagreba:

U Zagrebu je trenutno preko 1000 aktivnih objekata u sustavu Airbnba, od čega su preko 80% kompletne smještajne jedinice, odnosno stanovi ili apartmani. Broj aktivno raspoloživih kreveta na Airbnbu u Zagrebu može se procijeniti na 3000 do 4000. Istovremeno, službena statistika kaže da je u 2015. u Zagrebu bilo nešto više od 7500 hotelskih kreveta. Dakle, na dva hotelska kreveta dolazi jedan krevet u sustavu Airbnba (pritom se ne zna u kojoj su mjeri objekti na Airbnbu registrirani, odnosno neregistrirani), što utječe u konačnici i na ostvarene performanse hotela u Zagrebu, odnosno propuštenu priliku za jači rast zarade, zaposlenosti, veći porezni prihod, itd.

Hoćemo li biti Amsterdam ili Berlin po pitanju regulative?

Globalne destinacije već se godinama “bore” s ovom problematikom, a rješenja su različita. Možemo pogledati samo Europu kako bismo pronašli dvije krajnosti – U Amsterdamu postoji suradnja između Airbnba i grada kako bi se stalo na kraj ilegalnim iznajmljivačima, ali Berlin je unazad nekoliko tjedana zabranio iznajmljivanje stanova i apartmana na kratki rok. Siniša napominje da je tu ohrabrujuća činjenica što se i sam Airbnb prilagođava i postaje suradnički faktor, čime se stvaraju preduvjeti reguliranja ove pojave u destinacijama koje za to iskažu profesionalni stav.

Važno je, naime, prije zakonodavnih ili regulatornih izmjena raspolagati s relevantnim informacijama i procjenama, odnosno imati uvid u efekte i učinke – pozitivne i negativne – ove pojave kako bi se mogli stvoriti uvjeti koji neće biti kontra-poduzetnički ili previše restriktivni.

Na žalost, u Hrvatskoj, ili barem na razinama odabranih ključnih destinacija, nije provedena analiza utjecaja Airbnba, tako da je još uvijek teško jednoznačno procijeniti stvarni učinak. To je prvi i osnovni korak prema donošenju jasnih pravila i reguliranju ponude smještaja putem Airbnba i sličnih platformi. To je dug proces, ali se provodi u destinacijama koje drže do sebe i održivog razvoja turizma s jedne strane i gradova koji žele osigurati dugoročnu životnu perspektivu za svoje stanovnike s druge strane.

Regulacija ne znači gušenje poduzetničke računice!

Ne smije se “ugušiti” prilika za zaradu, odnosno poduzetnička računica, vrlo je jasan naš sugovornik, nego ju treba staviti u jednaki konkurentski kontekst s postojećim registriranim objektima.

U konačnici, Airbnb je počeo kao platforma kojom se trebao popunjavati kućni budžet, ali je u međuvremenu prerastao u platformu za profesionalno kratkoročno iznajmljivanje cijelih stanova i apartmana, zaključuje Siniša.

O digitalnoj disrupciji domaćeg turizma Siniša Topalović govorit će u srijedu, 1. lipnja, na OMGcommerceu. Pribavite svoju ulaznicu na vrijeme i prijavite se na newsletter kako biste prvi dobili sve novosti!

[yikes-mailchimp form=”1″ submit=”Želim prioritetni popust za OMGcommerce!”]

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Digitalni proizvodi

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Startupi

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...

Tvrtke i poslovanje

Volontiranje zaposlenika donosi dugoročne benefite i njima samima i poslodavcima i zajednici

Kada danas pričamo o volontiranju, unutar kompanije postoji sve više ljudi koji su upoznati s tim pojmom ili su se čak i sami okušali u volontiranju koje je bilo organizirano kroz tvrtku. To pokazuje da napredujemo, ali ima prostora za rast i uključivanje još većeg broja ljudi. 

Tvrtke i poslovanje

Poljski konzultant poručuje: Bez daljnjih odgoda, prilagodite propise i prakse gig ekonomiji

Radite kada želite, koliko želite, s kime želite. Ovo su pogodnosti rada na kojima se gig ekonomija proslavila, ali to ne znači da u praksi uvijek cvate cvijeće...