Airbnb je pozitivna disruptivna promjena u hrvatskom turizmu

Airbnb je pozitivna disruptivna promjena u hrvatskom turizmu – ako se regulira!

Očekuje se da će se broj turističkih putovanja u idućih 15 godina udvostručiti. To, logično, za sobom povlači i veću potražnju za smještajem. Rješenja poput Airbnba tu se pokazuju kao vrlo fleksibilna i lakše odgovaraju na potrebe tržišta od klasičnog ugostiteljskog smještaja, no tu je i veliki problem koji donosi sa sobom ekonomija dijeljenja - siva ekonimija. Što mogu i moraju napraviti hrvatski ugostitelji kako bi bili konkurentniji i što bi trebalo napraviti sa zakonodavne strane sa servisima kao što je Airbnb, doznali smo u razgovoru sa Sinišom Topalovićem, direktorom konzultantske tvrtke Horwath HTL.

sinisa topalovic

Ekonomija dijeljenja danas utječe na razne usluge koje se desetljećima, a možda i dulje, nisu značajno mijenjale – od prijevoza, preko kuhanja pa sve do dostave paketa, čišćenja, pranja i peglanja rublja i drugih “sitnijih” poslova. Jedna od važnih grana na koju utječe sharing economy, posebice za Hrvatsku i druge zemlje u regiji, jest – turizam.

Airbnb i slične platforme dovele su do značajnog aktiviranja imovine u turističke svrhe, što ranije nije bio slučaj, kaže nam u razgovoru Siniša Topalović. Dovelo je to do novog vala “prokrvljavanja” postojećih turističkih destinacija novim, relativno sigurnim i jeftinijim opcijama za smještaj u odnosu na konvencionalne hotele, ali to, naravno, nije prošlo bez negativnog aspekta – iseljavanje stanovnika iz gradskih centara, više cijene najamnina i ono što ekonomija dijeljenja često donosi sa sobom – sivu ekonomiju. Ima li rješenja?

Ako se poslovni model Airbnba stavi unutar zakonskih okvira, onda se pojava ovih platformi može tumačiti više kao pozitivna disruptivna promjena u sektoru. Dakle, sofisticiranost zakonodavstva, odnosno nadležnih ministarstava ili gradskih vlasti će u velikoj mjeri odrediti koliko će ova i slične platforme biti lojalna ili nelojalna konkurencija postojećim konvencionalnim hotelima, hostelima i ostalim smještajnim kapacitetima unutar destinacija.

Neregistrirani kapaciteti predstavljaju velik problem

Problematika Airbnba većinom se odnosi na neregistrirane kapacitete koji predstavljaju nelojalnu konkurenciju ostalim vrstama smještaja.
Problematika Airbnba većinom se odnosi na neregistrirane kapacitete koji predstavljaju nelojalnu konkurenciju ostalim vrstama smještaja.

Ugostitelji u regiji se, pri odabiru digitalnih platformi, često obraćaju Bookingu i Airbnbu. Dok je prvi klasični posrednik u prodaji dominantno hotelskih kapaciteta (Siniša navodi podatak da privatni kapaciteti zauzimaju više od 30% svih objekata u njihovoj ponudi), Airbnb se sastoji isključivo od različitih oblika privatnog smještaja, što je i jedna od glavnih razlika iz tržišne perspektive. No, sa zakonodavne strane stvari stoje drugačije:

Ključna je razlika u tome plaćaju li se porezi i boravišne pristojbe na ostvarena noćenja. Činjenica je da se na ostvarena noćenja u privatnom smještaju preko Bookinga obračunava porez na dodanu vrijednost, a naknadno se plaća i boravišna pristojba s obzirom na to da je svaki privatni iznajmljivač koji ima registriran apartman dužan po dolasku gosta prijaviti ga pri čemu mora platiti boravišnu pristojbu. Tu su još i pitanje PDV-a na smještaj kao i poreza na dohodak (putem paušala).

U konačnici, ako iznajmljivači prijavljuju promet te iznajmljuju svoje registrirane kapacitete putem Airbnba i na to plaćaju sva zakonom propisana davanja, tada Airbnb uopće nije sporan kao model. Dapače, u tom slučaju služi kao dodatni kanal distribucije. S druge strane, ako se radi o neregistriranim kapacitetima, tada pitanje Airbnba postaje poprilično značajno.

U Zagrebu na 2 hotelska kreveta dolazi 1 iz Airbnba

Upravo ti neregistrirani kapaciteti postaju nelojalna konkurencija hotelima, hostelima i svim ostalim registriranim smještajima, uključujući i registrirani privatni smještaj. Siniša to opisuje kroz primjer Zagreba:

U Zagrebu je trenutno preko 1000 aktivnih objekata u sustavu Airbnba, od čega su preko 80% kompletne smještajne jedinice, odnosno stanovi ili apartmani. Broj aktivno raspoloživih kreveta na Airbnbu u Zagrebu može se procijeniti na 3000 do 4000. Istovremeno, službena statistika kaže da je u 2015. u Zagrebu bilo nešto više od 7500 hotelskih kreveta. Dakle, na dva hotelska kreveta dolazi jedan krevet u sustavu Airbnba (pritom se ne zna u kojoj su mjeri objekti na Airbnbu registrirani, odnosno neregistrirani), što utječe u konačnici i na ostvarene performanse hotela u Zagrebu, odnosno propuštenu priliku za jači rast zarade, zaposlenosti, veći porezni prihod, itd.

Hoćemo li biti Amsterdam ili Berlin po pitanju regulative?

Globalne destinacije već se godinama “bore” s ovom problematikom, a rješenja su različita. Možemo pogledati samo Europu kako bismo pronašli dvije krajnosti – U Amsterdamu postoji suradnja između Airbnba i grada kako bi se stalo na kraj ilegalnim iznajmljivačima, ali Berlin je unazad nekoliko tjedana zabranio iznajmljivanje stanova i apartmana na kratki rok. Siniša napominje da je tu ohrabrujuća činjenica što se i sam Airbnb prilagođava i postaje suradnički faktor, čime se stvaraju preduvjeti reguliranja ove pojave u destinacijama koje za to iskažu profesionalni stav.

Važno je, naime, prije zakonodavnih ili regulatornih izmjena raspolagati s relevantnim informacijama i procjenama, odnosno imati uvid u efekte i učinke – pozitivne i negativne – ove pojave kako bi se mogli stvoriti uvjeti koji neće biti kontra-poduzetnički ili previše restriktivni.

Na žalost, u Hrvatskoj, ili barem na razinama odabranih ključnih destinacija, nije provedena analiza utjecaja Airbnba, tako da je još uvijek teško jednoznačno procijeniti stvarni učinak. To je prvi i osnovni korak prema donošenju jasnih pravila i reguliranju ponude smještaja putem Airbnba i sličnih platformi. To je dug proces, ali se provodi u destinacijama koje drže do sebe i održivog razvoja turizma s jedne strane i gradova koji žele osigurati dugoročnu životnu perspektivu za svoje stanovnike s druge strane.

Regulacija ne znači gušenje poduzetničke računice!

Ne smije se “ugušiti” prilika za zaradu, odnosno poduzetnička računica, vrlo je jasan naš sugovornik, nego ju treba staviti u jednaki konkurentski kontekst s postojećim registriranim objektima.

U konačnici, Airbnb je počeo kao platforma kojom se trebao popunjavati kućni budžet, ali je u međuvremenu prerastao u platformu za profesionalno kratkoročno iznajmljivanje cijelih stanova i apartmana, zaključuje Siniša.

O digitalnoj disrupciji domaćeg turizma Siniša Topalović govorit će u srijedu, 1. lipnja, na OMGcommerceu. Pribavite svoju ulaznicu na vrijeme i prijavite se na newsletter kako biste prvi dobili sve novosti!

[yikes-mailchimp form=”1″ submit=”Želim prioritetni popust za OMGcommerce!”]

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.

Sponzorirano

5 najzanimljivih komentara hrvatskih stručnjaka o stanju Europske Unije!

Hrvatski stručnjaci na panel raspravi Digital Brunch jučer su komentirali stanje Europske unije: kako EU može dodatno pomoći poduzetnicima i demokratskim procesima te što može učiniti da ojača protok ljudi, dobara i kapitala, samo su neke od stavki kojih su se dotakli.

Tehnologija

Apple jučer nije najavio novi mobitel, ali njegovi proizvodi barem više nisu skupi kao prije

Novi rujan, novi Apple događaj. Ovoga puta, možda bez mobitela, ali i dalje zanimljiv.

Novost

Employer branding i marketing kroz esport: Naučite kako doći do novih talenata i kupaca uz drugi Good Game ebook!

Kao što smo prošlog tjedna najavili, Good Game ebook dolazi u dva dijela - danas je dostupan i drugi! Tvrtka ste koja brine kako pristupiti novim generacijama? Ovo je verzija za vas.