EPH neće uzimati fotografije s Ptičice

EPH neće uzimati fotografije s Ptičice

Korisnici najvećeg domaćeg fotografskog servisa Ptičice zabrinuli su se nakon čitanja članka o navodnoj krađi fotografije Darka Krizmanića za korištenje u članku na Jutarnjem listu. Naime, autorica članka niti je pitala gospodina Krizmanića za dopuštenje, niti ga je potpisala. S obzirom da su Ptičica i vlasnik Jutarnjeg lista, EPH, najavili suradnju, situacija je utoliko kompliciranija. U članku gospodin Krizmanić navodi kako su mu u EPH (još nismo doznali s kime je bio u kontaktu) rekli kako s obzirom na preuzimanje Ptičice, EPH može raditi što god želi s fotografijama na servisu. Što se zapravo dogodilo?

Korisnici najvećeg domaćeg fotografskog servisa Ptičice zabrinuli su se nakon čitanja članka o navodnoj krađi fotografije Darka Krizmanića za korištenje u članku na Jutarnjem listu. Naime, autorica članka niti je pitala gospodina Krizmanića za dopuštenje, niti ga je potpisala. S obzirom da su Ptičica i vlasnik Jutarnjeg lista, EPH, najavili suradnju, situacija je utoliko kompliciranija.

U članku gospodin Krizmanić navodi kako su mu u EPH (još nismo doznali s kime je bio u kontaktu) rekli kako s obzirom na preuzimanje Ptičice, EPH može raditi što god želi s fotografijama na servisu. Što se zapravo dogodilo?

U uvjetima Ptičice piše kako korisnici daju neeksluzivna prava za korištenje svojih fotografija u promocije servisa, no dosad su vlasnici Ptičice pri korištenju fotografija uvijek autore pitali za dopuštenje.

Poštuju li se prava fotografa na Ptičici?

Na upit o nastaloj situaciji EPH-u te pokretačima Ptičice, tvrtki Pet minuta, dobili smo odgovor gospodina Viktora Marohnića, direktora Pet minuta:

Članak prije i nakon micanja spomenute fotografije (Screenshot pripremili Vinkovci.com.hr)

EPH neće uzimati i koristiti fotografije s Ptičice bez naknade u svojim člancima. To nije dio dogovora između Ptičice i EPH. Ova slika koja se pojavila na Jutarnjem greška je autora teksta. To se već i prije događalo i na drugim medijima. Po prijavi smo javili autoru članka da ne smije uzimati sliku bez dozvole, nakon čega ju je odmah maknuo.

Ptičica će i dalje poštovati autorska prava i neće dozovoljavati da se slike koriste bez dozvole autora. U pravilima upotrebe piše da smijemo koristiti fotografije samo u svrhu promocije Ptičice i autora i na to ćemo se ograničiti i ubuduće.

Naši korisnici su nam na prvom mjestu i uvijek ćemo voditi brigu o tome da oni budu najzadovoljniji.

Ukoliko pogledamo spomenuti članak na web stranicama Jutarnjeg lista, slika je zaista zamijenjena. Čini se da se radi o slučaju u kojemu je autorica uzela fotografiju bez dopuštenja s najdostupnijeg mjesta… Interneta!

Petar Pavić, direktor Europa digitala, EPH-ove tvrtke posvećene internetskom tržištu, na upit nam je odgovorio:

Gospodin Marohnić je objasnio nastalu zgodu sa preuzetom fotografijom sa Ptičice od autora članka na Jutarnjem. To je svakako bio propust koji se odmah ispravio. Nečija izjava da je netko iz EPH izjavio da je „Ptičica naše vlasništvo pa možemo raditi što hoćemo“ je totalna budalaština, to sigurno nitko iz EPH nije rekao.

Nas u EPH posebno žulja problematika nedozvoljene krađa sadržaja! Usprkos pojedinačnim slučajevima propusta kada se i nama kao i svim medijskim kućama može dogoditi da preuzmemo nedozvoljeno autorsko dijelo (i u takvim slučajevimo promptno reagiramo kako bi ispravili pogrešku) upravo smo mi dnevne žrtve sustavne krađe sadržaja – problema koji ima destruktivne posljedice po cijelo medijsko tržište i novinarsku struku.

Ni prvi ni zadnji slučaj da se ovo dogodilo, a jasno je i da pokretači Ptičice nisu naivni da riskiraju zajednicu svojih korisnika.

Poštuju li se po vašem mišljenju prava fotografa na domaćim internetskim medijima?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Filip Višić

    Filip Višić

    30. 03. 2010. u 9:14 am Odgovori

    Ajde, ajde, nije sve tako crno… Nisu samo fotografije ili tekstovi… Pa koliko samo nas koristi Joomlu ili WordPress pa onda makne link na dnu stranice? Nismo ni mi svi nevini 🙂

  2. picek

    picek

    30. 03. 2010. u 4:53 pm Odgovori

    Ako je naveden izvor slike, i po mogućnosti ime fotografa (znam da neki portali nekad objavljuju slike, a da ne navedu njihove autore već samo foto agenciju), onda mislim da je u redu jer se time promovira sajt i autor, kako piše u ovom objašnjenju Viktora Marohnića, te mu se odaje priznanje za rad i ne pokušava se sebi pripisati zasluga za određenu fotku. Koliko samo portala uzima autorske vijesti ili slike s AP – a, Reutersa i sličnih servisa i onda uopće ne navede izvor, već se samo prevoditelji potpisuju inicijalima? Mislim da se u tim slučajevima mora navesti izvor agencije/publikacije, ali bi postavljanje upita baš za svaku vijest iz svijeta na mail te agencije bilo neproduktivno za novine koje žele prenijeti informaciju. Tome se, uglavnom, danas najviše pridaje pozornost – prenošenju informacije. Mislim da to danas drži primat nad autorskim pravima u smislu da se članak/fotka, tj. informacija koja se prenosi ne plaća od strane prenositelja informacije. Ali se izvoru, dakle onom tko je platio tu vijest, na neki način radi PR, odnosno druga publikacija daje svojim slušateljima/gledateljima/čitateljima do znanja da je taj izvor brz, točan, vjerodostojan; ne samo da mu se daje obična reklama, već priznanje za dobar rad. Mislim da se izvori koji se citiraju u vijestima ne bune protiv prenošenja svojih informacija ako je spomenuto njihovo ime u tom kontekstu. Mislim da Večernji nikad ne bi tužio Jutarnji kad bi oni objavili neku informaciju koju je Večernji iznio u javnost, s time da navedu izvor, tipa “javlja Večernji list”. Što se tiče privatnih osoba, to je pitanje malo delikatnije i mislim da bi svakako trebalo kontaktirati osobu za dopuštenje, a ne samo navoditi kao izvor google.com, facebook.com, flickr.com ili pticica.hr. To su ipak osobne slike privatnih osoba koje vjerovatno nisu napravljene u cilju postizanja materijalne dobiti niti prikazivanja široj javnosti.

  3. Krizmanić Darko

    Krizmanić Darko

    30. 03. 2010. u 11:40 pm Odgovori

    Evo da se i ja obratim, znam da je u Hrvatskoj Zakon o autorskim pravima mrtvo slovo na papiru, i to nije ono što mi je “diglo živac” već činjenica da su ju objavili u takvom kontekstu, da se baca mrlja na mene i moju obitelj… Zamislite da je netko napisao tekst kako je uhvaćen ubojica, i stavio nečiju sliku iznad…automatski pomislite da je to ubojica… i kad ga sljedeći put vidite, prijeći ćete na drugu stranu ulice… e pa upravo se to meni dogodilo, prijatelji i rodbina (vlastiti otac mi je prvi javio za fotografiju u Jutarnjem) sada razmišljaju što se to događa u mojoj obitelji. …

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.