EPH neće uzimati fotografije s Ptičice

EPH neće uzimati fotografije s Ptičice

Korisnici najvećeg domaćeg fotografskog servisa Ptičice zabrinuli su se nakon čitanja članka o navodnoj krađi fotografije Darka Krizmanića za korištenje u članku na Jutarnjem listu. Naime, autorica članka niti je pitala gospodina Krizmanića za dopuštenje, niti ga je potpisala. S obzirom da su Ptičica i vlasnik Jutarnjeg lista, EPH, najavili suradnju, situacija je utoliko kompliciranija. U članku gospodin Krizmanić navodi kako su mu u EPH (još nismo doznali s kime je bio u kontaktu) rekli kako s obzirom na preuzimanje Ptičice, EPH može raditi što god želi s fotografijama na servisu. Što se zapravo dogodilo?

Korisnici najvećeg domaćeg fotografskog servisa Ptičice zabrinuli su se nakon čitanja članka o navodnoj krađi fotografije Darka Krizmanića za korištenje u članku na Jutarnjem listu. Naime, autorica članka niti je pitala gospodina Krizmanića za dopuštenje, niti ga je potpisala. S obzirom da su Ptičica i vlasnik Jutarnjeg lista, EPH, najavili suradnju, situacija je utoliko kompliciranija.

U članku gospodin Krizmanić navodi kako su mu u EPH (još nismo doznali s kime je bio u kontaktu) rekli kako s obzirom na preuzimanje Ptičice, EPH može raditi što god želi s fotografijama na servisu. Što se zapravo dogodilo?

U uvjetima Ptičice piše kako korisnici daju neeksluzivna prava za korištenje svojih fotografija u promocije servisa, no dosad su vlasnici Ptičice pri korištenju fotografija uvijek autore pitali za dopuštenje.

Poštuju li se prava fotografa na Ptičici?

Na upit o nastaloj situaciji EPH-u te pokretačima Ptičice, tvrtki Pet minuta, dobili smo odgovor gospodina Viktora Marohnića, direktora Pet minuta:

Članak prije i nakon micanja spomenute fotografije (Screenshot pripremili Vinkovci.com.hr)

EPH neće uzimati i koristiti fotografije s Ptičice bez naknade u svojim člancima. To nije dio dogovora između Ptičice i EPH. Ova slika koja se pojavila na Jutarnjem greška je autora teksta. To se već i prije događalo i na drugim medijima. Po prijavi smo javili autoru članka da ne smije uzimati sliku bez dozvole, nakon čega ju je odmah maknuo.

Ptičica će i dalje poštovati autorska prava i neće dozovoljavati da se slike koriste bez dozvole autora. U pravilima upotrebe piše da smijemo koristiti fotografije samo u svrhu promocije Ptičice i autora i na to ćemo se ograničiti i ubuduće.

Naši korisnici su nam na prvom mjestu i uvijek ćemo voditi brigu o tome da oni budu najzadovoljniji.

Ukoliko pogledamo spomenuti članak na web stranicama Jutarnjeg lista, slika je zaista zamijenjena. Čini se da se radi o slučaju u kojemu je autorica uzela fotografiju bez dopuštenja s najdostupnijeg mjesta… Interneta!

Petar Pavić, direktor Europa digitala, EPH-ove tvrtke posvećene internetskom tržištu, na upit nam je odgovorio:

Gospodin Marohnić je objasnio nastalu zgodu sa preuzetom fotografijom sa Ptičice od autora članka na Jutarnjem. To je svakako bio propust koji se odmah ispravio. Nečija izjava da je netko iz EPH izjavio da je „Ptičica naše vlasništvo pa možemo raditi što hoćemo“ je totalna budalaština, to sigurno nitko iz EPH nije rekao.

Nas u EPH posebno žulja problematika nedozvoljene krađa sadržaja! Usprkos pojedinačnim slučajevima propusta kada se i nama kao i svim medijskim kućama može dogoditi da preuzmemo nedozvoljeno autorsko dijelo (i u takvim slučajevimo promptno reagiramo kako bi ispravili pogrešku) upravo smo mi dnevne žrtve sustavne krađe sadržaja – problema koji ima destruktivne posljedice po cijelo medijsko tržište i novinarsku struku.

Ni prvi ni zadnji slučaj da se ovo dogodilo, a jasno je i da pokretači Ptičice nisu naivni da riskiraju zajednicu svojih korisnika.

Poštuju li se po vašem mišljenju prava fotografa na domaćim internetskim medijima?

Komentari

  1. Filip Višić

    Filip Višić

    30. 03. 2010. u 9:14 am Odgovori

    Ajde, ajde, nije sve tako crno… Nisu samo fotografije ili tekstovi… Pa koliko samo nas koristi Joomlu ili WordPress pa onda makne link na dnu stranice? Nismo ni mi svi nevini 🙂

  2. picek

    picek

    30. 03. 2010. u 4:53 pm Odgovori

    Ako je naveden izvor slike, i po mogućnosti ime fotografa (znam da neki portali nekad objavljuju slike, a da ne navedu njihove autore već samo foto agenciju), onda mislim da je u redu jer se time promovira sajt i autor, kako piše u ovom objašnjenju Viktora Marohnića, te mu se odaje priznanje za rad i ne pokušava se sebi pripisati zasluga za određenu fotku. Koliko samo portala uzima autorske vijesti ili slike s AP – a, Reutersa i sličnih servisa i onda uopće ne navede izvor, već se samo prevoditelji potpisuju inicijalima? Mislim da se u tim slučajevima mora navesti izvor agencije/publikacije, ali bi postavljanje upita baš za svaku vijest iz svijeta na mail te agencije bilo neproduktivno za novine koje žele prenijeti informaciju. Tome se, uglavnom, danas najviše pridaje pozornost – prenošenju informacije. Mislim da to danas drži primat nad autorskim pravima u smislu da se članak/fotka, tj. informacija koja se prenosi ne plaća od strane prenositelja informacije. Ali se izvoru, dakle onom tko je platio tu vijest, na neki način radi PR, odnosno druga publikacija daje svojim slušateljima/gledateljima/čitateljima do znanja da je taj izvor brz, točan, vjerodostojan; ne samo da mu se daje obična reklama, već priznanje za dobar rad. Mislim da se izvori koji se citiraju u vijestima ne bune protiv prenošenja svojih informacija ako je spomenuto njihovo ime u tom kontekstu. Mislim da Večernji nikad ne bi tužio Jutarnji kad bi oni objavili neku informaciju koju je Večernji iznio u javnost, s time da navedu izvor, tipa “javlja Večernji list”. Što se tiče privatnih osoba, to je pitanje malo delikatnije i mislim da bi svakako trebalo kontaktirati osobu za dopuštenje, a ne samo navoditi kao izvor google.com, facebook.com, flickr.com ili pticica.hr. To su ipak osobne slike privatnih osoba koje vjerovatno nisu napravljene u cilju postizanja materijalne dobiti niti prikazivanja široj javnosti.

  3. Krizmanić Darko

    Krizmanić Darko

    30. 03. 2010. u 11:40 pm Odgovori

    Evo da se i ja obratim, znam da je u Hrvatskoj Zakon o autorskim pravima mrtvo slovo na papiru, i to nije ono što mi je “diglo živac” već činjenica da su ju objavili u takvom kontekstu, da se baca mrlja na mene i moju obitelj… Zamislite da je netko napisao tekst kako je uhvaćen ubojica, i stavio nečiju sliku iznad…automatski pomislite da je to ubojica… i kad ga sljedeći put vidite, prijeći ćete na drugu stranu ulice… e pa upravo se to meni dogodilo, prijatelji i rodbina (vlastiti otac mi je prvi javio za fotografiju u Jutarnjem) sada razmišljaju što se to događa u mojoj obitelji. …

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Startupi i poslovanje

Je li Hrvatska nacija jeftine IT radne snage ili prepoznajemo vlastite (proizvodne) potencijale?

Ne treba nam da budemo jeftina tehnološka radna snaga, pa ni radna snaga za 8000 eura! Možemo više - i to smo već dokazali...

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.