Web dizajn, razvoj i poslovi budućnosti: stvarnost i percepcije iz prošlosti

Web dizajn, razvoj i poslovi budućnosti: stvarnost i percepcije iz prošlosti

U svim poslovnim granama postoji razlika u znanju i shvaćanju između korisnika (klijenta) i ljudi koji rade u toj grani. Primjerice, što vi znate o kirurgiji? Izuzev nekoliko iznimaka, šanse su da je ono što znate ili bar mislite da znate o kirurgiji nekoliko godina iza stvarne situacije. Prije nekoliko mjeseci sam pao i slomio nogu te sam naivno mislio da se lom sanira gipsom. Iznenadilo me kada sam završio u kirurškoj sali pod narkozom, a tim kirurga i doktora je čekićem nabijao titansku štangu kroz moju kost kako bi spojili dva dijela. Imobilizacija slomljene kosti se mahom danas vrši iznutra, a ne gipsom izvana. Nisam pojma imao. Tu na scenu stupamo i mi: industrija razvoja web stranica te u širem smislu IT sektor. Recimo da je percepcija javnosti i klijenata od prilike 5 godina iza realnog stanja.

U svim poslovnim granama postoji razlika u znanju i shvaćanju između korisnika (klijenta) i ljudi koji rade u toj grani. Primjerice, što vi znate o kirurgiji? Izuzev nekoliko iznimaka, šanse su da je ono što znate ili bar mislite da znate o kirurgiji nekoliko godina iza stvarne situacije. Prije nekoliko mjeseci sam pao i slomio nogu te sam naivno mislio da se lom sanira gipsom.

Iznenadilo me kada sam završio u kirurškoj sali pod narkozom, a tim kirurga i doktora je čekićem nabijao titansku štangu kroz moju kost kako bi spojili dva dijela. Imobilizacija slomljene kosti se mahom danas vrši iznutra, a ne gipsom izvana. Nisam pojma imao.

Tu na scenu stupamo i mi: industrija razvoja web stranica te u širem smislu IT sektor. Recimo da je percepcija javnosti i klijenata od prilike 5 godina iza realnog stanja.

Takva situacija ima direktne paralele u bilo kojoj djelatnosti. Arhitektura, brodogradnja, građevina, agrikultura i mnogi drugi. Stvarno stanje u tim djelatnostima uvijek je nekoliko godina ispred percepcije javnosti. Kako nova saznanja stižu u javnost i postaju novi standard tako te djelatnosti napreduju i uvijek su korak ispred.

No u tehnološkom sektoru je ipak nešto drugačije. Dodatna otežavajuća okolnost je eksplozivni napredak sektora. Tih 5 godina danas znači daleko više nego prije desetak-dvadesetak godina. Od 1985. do 1990. u Hrvatskoj i regiji IT sektor doživio je promjene, no svi ćete se složiti da je taj pomak zanemariv usporedivši ga s pomakom od 2005. do 2010.

Na čemu ste tipkali prije 5 godina?

Ono što danas čini 70 posto prihoda današnjeg tehnološkog diva Applea prije 5 godina uopće nije postojalo. Sjećate li se svijeta bez smartphonea? Bez [masovno dostupnog i prihvaćenog] tablet računala? To je bilo prije samo 5 godina. Što će biti 2015., bolje da niti ne pokušavamo pogoditi.

Iz tih faktora kreće temelj problema web razvoja u Hrvatskoj danas. Ako klijent misli da se web stranica danas izrađuje identično kao i u 2006. godini otvara se cijela Pandorina kutija iz koje iskače niz teškoća. Dobar dio klijenata s kojima sam imao prilike raditi na početku suradnje zaista je mislio da web stranice proizvodi jedna osoba, stanoviti “webmaster”. Najčešća trenutna percepcija je da su potrebni dizajner i programer. Pogrešno, naravno. Kako opravdati takvom klijentu trošak od više desetaka (ponekad i stotina) tisuća kuna za izradu jednog profesionalnog projekta? Kako mu objasniti da se to ne može izvesti u 2 tjedna?

Naime, kako bi se danas izradio profesionalni web projekt u proces je uključeno puno ljudi. Od administracije i računovodstva, do primarne produkcije koja uključuje više vrsta dizajnera, tekstopisaca, HTML i CSS kodera, programera, serverskih i database geekova, itd… Gdje su tu još testiranja, debugiranja, i mnoge sitne radnje koje obavljaju drugi ljudi?

Dobar dan, bavim se tražilicama

Ako na to sve dodate nove izume – razne tablete i ostale touch uređaje, uz sve te ljude potrebna je cijela nova vertikala koja se bavi samo tim dijelom posla. Da, tako je, zaista nije uputno da jedan te isti dizajner radi i web dio stranice, a potom i aplikaciju koja prati tu stranicu. Za kvalitetan projekt to moraju raditi dvije odvojene osobe. Uz sve to još kao gljive poslije kiše niču potpuno nova radna mjesta, cijele nove vertikale koje je potrebno uključiti u projekt ako želimo postići kvalitetniji rezultat. Specijalisti za društvene mreže? Stručnjaci za tražilice? To su samo neka od radnih mjesta koja nisu postojala do pred koju godinu.

Kao sol na ranu tu je i sveopće stajalište dobre većine “stare garde” prema intelektualnim djelatnostima. A to stajalište nije dobro. Užasno je. Uvriježeno je mišljenje da ako ne proizvodiš neki opipljivi proizvod – niš’ koristi si. Ako na kraju radnog dana nemaš za pokazati 100 kila potkova ili pola šlepera cigli, bolje da se nisi niti budio ujutro. Općenito stanje u regiji u IT sektoru, a pogotovo u web razvoju, je loše zbog toga što:

  • Znanje i percepcija javnosti uvijek kaska nekoliko godina za realnim stanjem unutar bilo koje industrije;
  • IT sektor eksplozivno napreduje, te se rupa u znanju između profesionalaca i klijenata povećava geometrijskom progresijom;
  • Intelektualne djelatnosti su neshvaćene.

Kako bih najbolje ilustrirao posljedice te situacije uzeti ću Kolektivu. Da, iz današnje perspektive to je super ideja i naravno da će svi danas govoriti kako je neminovno bilo da će takav projekt uspjeti. No kada bi se vratili malo više od godine dana u prošlost, i s konceptom internetske grupne kupovine koja garantira popuste održali prezentacije potencijalnim hrvatskim investitorima – projekt nikada ne bi zaživio: “Online kupnja? Restorani daju 50% popusta? Pa što će im to, imaju goste koji plaćaju 100 posto!

Zaboravite to dečki, neće vam to uspjeti.” Bila je potrebna vizija čovjeka odraslog i kvalitetno obrazovanog u Americi kako bi grupna kupovina krenula. Čovjeka koji nema 5 godišnju rupu u znanju i spreman je na nove situacije. Uz opasnost prevelike generalizacije reći ću: takvih (a da imaju novac) u Hrvatskoj nema.

Tko zna koliko je takvih ideja koje su mogle pokoriti barem mali dio Interneta otišlo u vjetar.  Što možemo učiniti?

Edukacija, edukacija, edukacija.

Ako ste profesionalac unutar IT-a prilikom svakog dodira s (potencijalnim) klijentima ubacite malo novih pojmova u razgovor, objasnite im što i kako se radi, uključite ih u proces. Najgore što možete učiniti kad dobijete projekt je da se zatvorite u sobu i radite dok niste gotovi. Klijent neće nikada shvatiti koji su sve koraci potrebni kako bi se web stranica pustila u pogon ako nije barem minimalno uključen u proces.

Ukoliko predajete na konferencijama i radionicama, pobrinite se da vaše predavanje ima edukativni karakter koji prenosi konkretnu poruku i znanje ljudima koji su par godina iza vas po znanju. Teme koje su jasne samo vama i ostalim visoko-profesionalnim ljudima će se odbiti od publike kao gumena loptica od zida.

Ako ste korisnik usluga IT sektora – slušajte što vam govore te se educirajte. Ako se već od vas traži da iskrcate mali zlatni rudnik kako bi platili svoj projekt educirajte se o raznim tipovima kadra koji će ga raditi i znanjima potrebnima da se to odradi. Shvatite da ti “kompjuteraši” žele da vi zaradite novac na svom projektu, i da će upotrijebiti sve svoje znanje kako bi to za vas postigli. Jedino tako svi zajedno možemo napredovati i biti konkurentni u nemilosrdnom svijetu globalnog tržišta koje se mijenja i evoluira zapanjujućom brzinom.

Mala opaska, tekst je primjenjiv na bilo koji IT sektor, ne nužno web niti ne nužno dizajn. Isto tako sam gotovo 100 posto siguran da sve intelektualne djelatnosti pate od toga. Napreduju geometrijski brže nego to javnost može prožvakati.

ponuda

Komentari

  1. Mvarga

    Mvarga

    17. 05. 2011. u 9:48 am Odgovori

    Nažalost, u mnogim elementima je članak točno opisao Hrvatske prilike. Mene osobno frustrira činjenica da mi je HZZ odbio sufinanciranje nekoliko stručnjaka (koje sam htio certificirati na jednoj platformi) s obrazloženjem da u proračunu još ima samo sredstava za obuku tesara.
    Ne potcjenjujem niti jedno zanimanje, ali neizmjerno mi je glupo plaćati porez u državi koja u školskom sustavu ne može školovati ‘običnog’ PHP programera. Školuje se stotine tekstilnih dizajnera godišnje – za koga? A istovremeno web dizajneri si uglavnom sami plaćaju školovanje ili sami uče.
    IT je sigurno jedna od perspektivnijih grana u Hrvatskoj. Nemam ništa protiv poljoprivrede ili brodogradnje, ali IT bi taj novac ustostručio ukoliko bi institucije koje plaćamo pokazale malo sluha za gospodarska kretanja. uopće mi je glupo načinjati temu developera na android ili iphone ili…. UFFFF, nek idu kvragu i ne daju novce za novo bojanje tunela.
    @gpeuc: Članak mi se sviđa.

    • Apartmani Hrvatska

      Apartmani Hrvatska

      17. 05. 2011. u 12:54 pm Odgovori

      Svi smo svjedoci razvijanja tehnologija, samo oni koji bi trebali nesto uciniti to ne rade. Ovo je tragicno, da se ne izrazim smjesno da HZZ ima novac za skolovanje tesara, a nema za programere. Isto tako situacija marketinga Lijepe nase koji basnoslovnu lovu na promociju u tiskanim medijima, televiziji, internetu…a da nisu provjerili svoje pozicije na trazilicama, i sto obicni ljudi pricaju o Hrvatskoj. Jedan banalan primjer- na google trazilici na svedskom jeziku, ukoliko se upise “odmor hrvatska” (semester kroatien) na trecem mjestu izlazi izjava jednog forumasa – Nikad vise Hrvatska!!. Zar pametne glave koje usipaju lovu ne mogu provjeriti svoj rejting na trazilicama, jer kad Svedanin vidi reklamu na televiziji.- prvo ce “proguglat” o Hrvatskoj ukoliko je nije posjetio.
      Nekoliko dobrih studenata sa dobrom optimizacijom bi izbacili taj sadrzaj sa prve stranice. Ali Boze moj …ovo je ipak Hrvatska. @Mvarga oprostite…krenila sa vasom temom pa malo prosirila 🙂

  2. @tpodmani

    @tpodmani

    17. 05. 2011. u 10:24 am Odgovori

    IMHO: Spona koja povezuje IT sektor s drugim djelatnostima i održava korak s njegovim “eksplozivnim napretkom” trebala bi biti marketing. Educirani marketing stručnjak mora biti uključen u proces.

    Bravo za članak.

  3. Dario Kreštalica

    Dario Kreštalica

    17. 05. 2011. u 1:25 pm Odgovori

    Super , članak.

    Samo mi dodao par razloga zasto je u nas (HR, BiH, Srbija.. regija) trnovit put za IT profesije:

    KLIJENTELA NIJE DOVOLJNO SAZRELA !!!

    NEMAJU STVARNIH POTREBA ZA TIM !!!

    NISU EDUCIRANI OD KOGA BI TREBALI BITI U NAJMANJU RUKU !!!

    i to su ukratko razlozi zašto klijent ne cijeni niti želi cijeniti IT uslugu.

    evo primjera:
    “Ivan ima 5000 € i želi da investira u nešto što ćemu donijet dugoročnu zaradu.
    Sticajem okolnosti čuo je od prijatelja da dobar web projekt može donosit dobru zaradu, i sad on krene da se malo više raspita o tome … pa krene od svojih prijatelja … (znaš li ti koga ??! … da znam moj rođak to rastura …) I tako Ivan se zagrije i misli da sa 5000 € će sve podmirit za neki profi web projekt i to sa činjenicom da je dao povjerenje nekom rođaku od svoga prijatelja koji skoro da i nema referencu takvog tipa nego možda obične web stranice.”

    Šta mislite u čemu je pogriješio Ivan?!

    Evo šta ja mislim:
    1. nije potražio na provjerenom tržištu ljude ili firmu koja ima reference takvog tipa
    2 nije potražio project managera koji se bavi vec neko vrijeme sličnim projektima (jer samo on može dati dobru procjenu a ne bilokoji lik koji poznaje rad na web stranicama)
    3. nije se educirao o stvarnoj potrebi za njegov projekt po pitanju broju ljudi i oblasti koje će sve biti uključene u projekt (grafičari, programeri, lektori, marketing stručnjak, …) nego je uvjeren da će taj “rođak” sve sam završit za 5000€ jer u sebi moli “boga” da mu taj sve završi kako bi rekao drugima da je jeftino prošao plativši jednog čovjeka ili mozda dvojicu. 🙂

    Prvo što zapažam kod ovakvih slučajeva sutuacije su sljedece:
    1. projekt će stati na pola jer će falit novca da dođe do faze koja će donosit zaradu vlasniku
    2. projekt će biti urađen toliko neprofesionalno da ga javnost neće shvatit ozbiljno
    3. projekt će totalno zakazati jer nije ostalo dovoljno novca za marketing a niti je izrađivan u odnosu na neophodne marketinške zahtjeve.
    4. projekt će se uspješno završiti a vlasnik će dobit nervni slom ili doživjeti lični bankrot sa dodatnim troškovima koji su se iznjedrili tijekom ispravljanja grešaka koje su posljedice odsustva projekt managera.

    PA NA KRAJU ZAKLJUČAK DAJEM DA JE IVAN klijnet bez osnovne edukacije o takvim poslovima i time ne zreo klijent.

    ps: mozda ce netko pomislit da je 5000 € dovoljno, hm… pa treba barem par tisuća eura za marketing ako već nemate svoju mrežu portala, tv i radio postaja (za lokalno tržište), ako ciljate na međunarodno tržište onda se varate ako će vas koštati google ads i facebook ads jeftino , pošto za takvo oglašavanje novac vam uzimalju nemilice za razliku od korištenja google-a i facebook-a na lokalnom tržištu (a lokano tržište za google i Fb nije baš zrelo pa ćete trebat koristit i TV i radio i novine što vas opet dođe poskupo).

  4. Damir

    Damir

    17. 05. 2011. u 7:26 pm Odgovori

    S dobrim dijelom rezona se slažem.

    Ipak!

    Kod susjeda je uvijek trava zelenija, a tržište pametnije i razvijenije. Gledamo USA i UK i čini nam se da smo smo miljama iza. A onda otkriješ da je ustvari sve isto. Da i tamo HIPPO’s (viši management) ne kuži digitaliju i pravi se pametan kao i kod nas, da im je glavna prepreka u usvajanju digitalnog marketinga nedostatak educiranih zaposlenika (EConsultancy, ne znam više koji report), da se muče objasnit (nekim) klijentima ROI na social media kao i mi i tako dalje.

  5. Berislav Lopac

    Berislav Lopac

    17. 05. 2011. u 10:53 pm Odgovori

    Evo da se i ja ubacim svojim mudrim mislima…

    Kod nas informatičari razmišljaju samo o jednoj stvari a to su usluge. Na prste jedne ruke se mogu nabrojati domaće IT tvrtke koje su uspjele plasirati proizvode i zaraditi na njima. A kad pogledamo najuspješnije svjetske tvrtke, one sve rade proizvode, a ne usluge: Microsoft, Apple, Oracle, Google, pa i Facebook i Twitter…

    • Dario Kreštalica

      Dario Kreštalica

      18. 05. 2011. u 12:10 am Odgovori

      FB je izbacio proizvod: facebook servis nazvan društvena mreža, tako slično i Twitter.

      I web stranice su proizvod samo što klijenti na balkanu to ne kontaju.

      Dakle, izrada web sajta, web aplikacije, web servisa, skripte, web grafike …. sve su to proizvodi samo što ponavljam klijneti ne kontaju ga kao takvog jer ga ne mogu opipat 🙂

      • Berislav Lopac

        Berislav Lopac

        18. 05. 2011. u 7:55 am Odgovori

        Dario, to da je Facebook izbacio proizvod i jest poanta mog komentara.

        A izrada Web stranice nije proizvod, već usluga. U teoriji, Web stranica jest proizvod kojeg tvoj klijent nudi svojim klijentima.

        • Dario Kreštalica

          Dario Kreštalica

          18. 05. 2011. u 11:53 am Odgovori

          Shvaćam, možda sam se krivo izrazio.
          Izrada web stranica jeste usluga, ali kad se web stranica napravi onda je to gotovo proizvod koji služi u promotivne, edukativne ili neke druge svrhe. A činjenica tko je vlasnik te stranice kad se izradi to nije bitno.

          evo primjera: svjedoci smo da neki ljudi kupuju portale koji su dokazali svoju uspješnost.
          Pa ne možemo reći da ti ljudi kupuju portal u obliku usluge jer taj portal se prodaje u kompletu bez nekih dorada.

          Ali u svakom slučaju ti si upravu kad se misli na samu izradu web stranice tj. kao npr. kad neki majstor radi u tvornici alata, on putem svojih usluga uz pomoć sirovine i mašina pravi alate.

          Pozdrav 😉

  6. Branko Šprljan

    Branko Šprljan

    18. 05. 2011. u 11:54 am Odgovori

    IT industrija u Hr ima iste ili gotovo iste probleme kao i sve druge “nove” industrije i struke u Hrvatskoj:
    nerazumijevanje i neznanje. Kada sam naručivao svoju prvu web stranicu (kreativnifotografi.hr), angažirao sam Magic*Marinac (magicmarinac.hr), i očekivao posao gotov u nekih 2-3 dana. A oni mene svaki dan traže neke nove materijale! I tako 2 tjedna ili više! Nisu me baš uvodili u problematiku ali sam shvatio koliko je njihov rad zapravo kompleksan.
    Npr., ja prodajem fotografe i njihove usluge i svi misle da je to nešto (fotografija) što je gotovo u 2-3 sata.
    Čemu tolika cijena, pitaju se?
    Moja je supruga krajobrazna arhitektica (kreativnikrajobrazi.hr) i stalno se bori sa neznanjem da ona zapravo nije “hortikulturistica”.
    Mogao bih sada navoditi puno primjera, ali ovi su mi bliski.
    Zapravo je nevjerojatno koliko smo, kao sredina, zaostali. A ljudi na pozicijama su uglavnom staroga kova, svaka čast iznimkama.
    Srećom, ja sam to shvatio i uočio kod sebe, pa se pokušavam popraviti.
    Dok se kolektivni um ne promjeni, IT stručnjaci, programeri, SEO, SEM i ini inžinjeri biti će samo “kompjuteraši”.
    @MVarga: super predavanje na web::strategiji (Smanjite ulaganja, povećajte prihod).
    Meni izuzetno korisno, iako mi fali znanja da i primjenim. Bar znam malo više o tome.
    Svaka čast na priznavanju greške!

  7. Matija Božičević

    Matija Božičević

    26. 05. 2011. u 5:35 pm Odgovori

    Upravo to što je Branko Š. rekao.

    Po meni čak i nisu krivi kupci, klijenti i naši korisnici, već u najveću ruku mi sami… Jer mi (programeri, dizajneri) smo 24 sata dnevno na sasvim drugim valnim duljinama, nivou razmišljanja o Internetu (tu ne mislim na inteligenciju!!) i ponekad očekujemo nemoguće, a to je da klijenti shvate naše pojmove opise i sugestije. Oni to ne mogu, jer jednostavno se bore sa onim glavnim pojmovima i “definicijama”.

    Taj problem će postojati i dalje dok god MI ne promjenimo percepciju, i ne spustimo se na nivo njihove komunikacije, potreba i što oni zapravo traže. Naravno to je nekada jako teško i frustirajuče ali po meni jedini moguči način. Treba njih shvatiti i staviti se u njihovu poziciju: nešto im treba, ne znaju niti sami što točno, jer niti znaju sve pojmove, mogučnosti a i prednosti odeđenih tehnologija.

    Mi možemo pričati o “analizi poslovnih procesa i sustava i implementaciji”, a zapravo korisnik treba “aplikaciju da si on svaki dan nešto tipka u nju, i da si prati ono šta njemu treba”. Tko je ovu rečenicu shvatio, mislim da mu je sve jasno. Naravno da onda neće dati 8k kuna za nešto, što oni uopće ne razumiju, a i nije im za zamjeriti. Razumjet će i htjet će kupiti ono što oni VIDE i što osjete (auto, mobitel, laptop, gitaru….) ali našu uslugu oni vide samo u jednom “front-end” smislu, a za ovo ostalo, niti će znati, a niti ih zanima…

    Dobar opis te situacije je jedna karikatura koja je kružila Internetom pa su za primjer uzeli izradu ljuljačke… na kraju završava “ovo je ono što je klijent tražio”… Mislim da je se svi sjećate.

    Poslao sam danas jednu svoju ideju na par emailova, ali mislim da uopće nije shvaćena, možda je ispred svog vremena, možda je i bezvezna… ali to je to, što mi razmišljamo u jednoj percepciji i glorificiramo stvari (s pravom) ali to ljudima NE PRO LA ZI! Ideja je zapravo bila jedna web stranica, sa definiranih par univerzalnih procesa u izradi projekata (branding, web dizajn, izrada web stranica, web aplikacija, sustava), i nekih osnovnih pitanja odgovora sa kojima se susrećemo sa svakim klijentom… i kao da sve tvrtke (mi) koje to žele, istaknu na svojoj stranici link ili logo u footeru u smislu “Mi radimo po ovim procesima”… Naravno, sada nama (pa i meni) to izgleda smješno… ali posjetitelju koji dođe na moj, tvoj, vaš site… i vidi jedan te isti link, veća je mogućnost da ljudi shvate da je ovo branša u kojoj postoje PROCESI! Jer pravilno planiranje projekata je 50% odrađenog posla.

    Sutra će mi možda ideja biti bzv, jer ću se opet probuditi u svojem programerskom svijetu… ali to nije svijet naših klijenata… 😉

    • Dario Kreštalica

      Dario Kreštalica

      26. 05. 2011. u 6:27 pm Odgovori

      Dobro je da nas ima sve više koji shvaćamo da klijnet taj koji treba našu edukaciju adekvatnom omjeru.
      Dobra ti je ideja što si je ovdje naveo, mi nešto planiramo slično ali na mnogo obimnijem i sistematičnijem nivou pa ako si za suradnju javi se 🙂

      U globalu evo primjera za sve one koji se kolebaju kako pristupiti klijentu:

      Uzmite primjer raznih telekoma, kako su oni navikli i najneeduciranije korisnike da pređu sa jednog paketa na drugi neke svoje usluge ?!
      Pa i u njih je usluga koja se ne može opipati: “prodaju zrak” kako bi neki rekli ali ipak imaju pakete koje imaju svoje kupce i ti su kupci ni više ni manje nego samo obični user-i.

      Mogli ste zamijetit da telekomi promociju i strategiju same promocije prate jedni druge i ne odstupaju mnogo a to nije razlog jer možda ne bih mogli ponudit nešto dosta bolje !!! nego ne bih mogli ispravno shvatit bit nove ponude njihovi potencijalni i stalni korisnici beze dužeg i obimnijeg marketinga općenito što nije uvijek najrentabilnija opcija.

      A firme i freenaceri koji su iz IT branše pretežito iz web oblasti vole se razmećati raznim ponudama i načinima koji se razlikuju kao nebo i zemlja !!!
      Pa sam imao priliku da me jedan klijent upita: zašto sam za isti zahtjev dobio tri ponude koje su bile različite u velikoj mjeri?!
      Razlozi mogu biti mnogi ali taj moj klijnet je zbunjen i ima osjećaj da ga svi mi koji smo dali svoje ponude želimo možda prevariti na bilokoji način npr. netko će mu zakinuti na kvaliteti, netko uzeti prevelik novac, ili nešto slično.

      Zato savjetujem da malo svi razmislite tko su vaši kupci i spustite se na njihov nivo ali ne omalovažavajte svoj rad a također ne zakidajte klijenta.
      Pa

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Tehnologija

iPhone 11 – je li dovoljno dobar da me otjera s Androida?

Želite li dobiti autentično Apple iskustvo ne morate dati 15 tisuća kuna za iPhone 11 Pro Max, velike su šanse da će za veliku većinu ljudi i iPhone 11 biti vrlo dobar odabir.

Što ste propustili

Gaming

Razumjeti gamere, game dev i esport – otkud početi?

Pa možda najbolje od osnova: što je to tako dobro u igrama, ne potiču li one nasilje; zar razvoj video igara nije super zabavan posao i zašto esport još muku muči da postane punopravni sport? Kao dežurni gameri Netokracije, Ivan i ja preuzeli smo ovotjednu epizodu ne bi li vam odgovorima na ta pitanja približili svijet gaminga.

Izvještaj

Znate li otkud vam dolaze najbolji kandidati i kako se prijavljuju na vaše oglase?

O kandidatima, načinu kako se prijavljuju na poslove i kako uspješno doći do onih najkvalificiranijih otkrili smo više na Employer Branding konferenciji uz domaći regrutacijski alat TalentLyft.

Startupi i poslovanje

Toni Trivković, Split Tech City: Nismo htjeli slušati da se ne može, već pokazati da se može

“U Splitu je uvijek izazovno okupiti mlade na neko događanje. Njih dvjestotinjak na kišno subotnje jutro može značiti samo jedno - zaista su željeli motivaciju”.

Kolumna

Što vrh ima s time?

Kad te pozovu na panel s naslovom “Promjene dolaze s vrha (i kako do njega doći)?”, počneš opsesivno razmišljati o toj riječi - vrh.

Startupi i poslovanje

TransferWise: Klijentima štedimo više od milijardu funti bankarskih naknada godišnje, ali preostaje nam još 199 milijardi

Svojim jedinstvenim rješenjem za plaćanje u stranim valutama diljem svijeta, TransferWise bio je sreća za mnoge potrošače, ali godinama trn u oku mnogih banaka. Danas su upravo banke i druge velike korporacije poslovanja kojima se okreću u želji da do 2025. postanu vodeće infrastrukturno rješenje za međunarodna plaćanja. Kako planiraju u tome uspjeti, saznala sam od njihovog Alastaira Thompsona.

Nesortirano

Kako razviti aplikaciju koja će od “strašnog” e-Računa učiniti bezopasnog psića?

Poduzetnike oblijeva hladan znoj kada se sjete e-Računa, ali zamislite kako je onima koji stvaraju aplikacije za njegovo izdavanje? Čini se, ne tako strašno.