WeAreDevelopers 2019: Što smo naučili od fintech unicorna s više od 40 autonomnih timova?
WeAreDevelopers

WeAreDevelopers 2019: Što smo naučili od fintech unicorna s više od 40 autonomnih timova?

Na ovogodišnjoj WeAreDevelopers konferenciji imali smo priliku saznati kako i s današnjih 1600 zaposlenika Transferwise, jedan od najpoznatijih svjetskih fintecha, uspijeva izbjeći korporativnu strukturu.

Ponekad volim igrati igru. Nazvao sam je “guess the developer”. Pravila su jednostavna. Po izgledu nasumične osobe pokušavate procijeniti pripada li ta osoba grupi developera i u kojem bi programskom jeziku mogao/la raditi.

Tog berlinskog jutra, baš svi u vlaku izgledali su kao developeri. Vlak staje, IT horda izlazi. Tu smo – WeAreDevelopers World Congress u City Cubeu u Berlinu. Na jednom mjestu okupilo se oko 10.000 developera, od kojih je barem trećina iz naše regije uz barem još toliko ukrajinskih outsourcing agencija. Svjetsko, a naše. Količina uzbuđenja proporcionalna je s nepripremljenošću organizatora za paklene uvjete koji vladaju. Scena je spremna, svatko prodaje svoje iskustvo. Svatko priča svoju priču.

Kako i sami razvijamo SaaS proizvod, priča koja je maloj ekspediciji Rentlija uzela najviše pozornosti priča je estonskog fintech unicorna – Transferwisea, o kojem smo imali priliku čuti od njihovog Engineering Leada, Alvara Lumberga.

Bili jednom Taavet i Kristo…

Transferwise

Priča počinje s dvojicom prijatelja iz Estonske IT dijaspore u Londonu koji su naišli na problem s konverzijama tečaja. Svaki je od njih primao plaću u valuti koju je trebao razmijeniti kako bi mogli plaćati kredite u Estoniji ili pak režije Londonu. Srećom, jedan je od osnivača primao plaću u eurima, a drugi u funtama, upravo obratno od onoga što im je trebalo. Stoga su ih odlučili međusobno razmijeniti!

Umjesto da novac primaju na vlastiti račun pa ga potom pretvaraju u valutu koja im je potrebna, svaki je od njih drugome uplaćivao novac u “pravoj” valuti direktno, domišljato izbjegavajući troškove tečajnih konverzija.

Iz tog jednostavnog hacka 2011. godine nastao je Transferwise koji danas broji 5 milijuna korisnika, 1600 zaposlenika u 12 ureda te 40+ autonomnih timova. Transferwise bankama godišnje uskrati milijardu funti lakog tečajnog plijena.

Zvuči kao recept za savršeni kaos no ako se sjetimo jednog od glavnih principa agilnog manifesta: Najbolja arhitektura, zahtjevi i dizajn nastaju iz samo-organizirajućih timova” – zaista vrijedi vidjeti što to oni rade drugačije.

Kako autonomnost timova dovodi do dugoročnog uspjeha?

Zlatno je pravilo da recept za izgradnju uspješnog startupa ne postoji. Svaka priča je jedinstvena, više ili manje uspješna, no sve imaju jednu zajedničku stvar – uči se u hodu, napominje Alvar. Ipak, rast je jedan od rijetkih indikatora koji se u svakom kontekstu može uzeti kao relevantan podatak – bio on iskazan u novcu, korisnicima ili članovima tima.

Postoji niz karika koje utječu na rast i prateći ih možemo otkriti uzročno-posljedičnu vezu koja će nam pomoći da bolje usmjerimo razvoj startupa. Jer kako je rast ograničen brzinom kojom se može poboljšavati proizvod kojeg nudite na tržištu, brzina razvoja proizvoda ograničena je brzinom učenja. Učenje se, pak, svodi na otkrivanje potencijala proizvoda kroz komunikaciju s korisnicima, otkrivanjem novih aspekata problema koje rješavate ili usvajanjem novih tehničkih rješenja odnosno inovacijama.

Razvoj svakog od tih faktora je uvjetovan, objašnjava Alvar dodajući kako je i brzina učenja limitirana brzinom donošenja odluka. Što je više karika u lancu donošenja odluka koje su bitne za proizvod, brzina učenja opada pa je stoga i sam rast sporiji, zaključuje. Upravo je zato Transferwise okrenuo paradigmu i stavio naglasak na autonomne timove koji u komunikaciji s korisnicima i središnjim principima donose samostalne odluke.

Alvar Lumberg - SlideShare

Timovi koji brže iteriraju, griješe i uče – dugoročno će uspjeti. Ovaj pristup, koji su svjesno odabrali, postao je ključan dio njihove developerske kulture. Developeri su u posjedu kvalitete proizvoda i oni odgovaraju za proizvod na svim razinama, od programskih rješenja do toga da ta rješenja ostvaruju poslovna očekivanja.

Kroz 1000 zašto do pravog odgovora

Kada priča o postavkama autonomnih timova u Transferwiseu, Alvar ističe kako je svaki product tim neovisan o drugima i sam za sebe donosi odluke, postavlja ciljeve te se obvezuje na ostvarivanje rezultata. Jedine smjernice su im misija, vizija i temeljne developerske vrijednosti dok je odluka što i kako će se nešto graditi isključivo njihova. Svi se trebaju pitati “zašto?” i upravo je u tome snaga ovog pristupa.

Stavljanjem odgovornosti na članove tima razbija se korporativna struktura. Tako timovi stvaraju profit, a ne CEO ili menadžment jer se odluke ne donose na vrhu već pri direktnoj interakciji kupca i proizvoda.

Zanimljivo je i to da svi članovi product timova u Transferwiseu, osim voditelja, imaju iste titule product inženjera jer smatraju da vrijednost nije u tituli. Uz to svaki član tima direktno komunicira s krajnjim klijentima, rješava njihove probleme i razmatra sugestije koje njegov tim može pretvarati u konkretna rješenja.

Prvi među jednakima je voditelj tima koji komunicira s voditeljima drugih timova kako bi se spriječila situacija da dva tima rade na istom problemu. Čak i u tim slučajevima timovi mogu surađivati kako bi zajedno došli do rješenja.

Alvar Lumberg - SlideShare

Bez posebnih odjela za testiranje do kvalitetnijeg proizvoda

Svaki tim posjeduje određeni dio sustava – od osmišljavanja, stavljanja u produkciju pa sve do njegovog korištenja. Zbog toga članovi tima imaju u najboljem interesu producirati pouzdano i kvalitetno rješenje. Ako sustav ne funkcionira kako treba, zna se čija je odgovornost i tko će ga popravljati. Ne postoje posebni odjeli za testiranje ni operacije jer smatraju da se tako smanjuje briga o kvaliteti proizvoda prebacivanjem odgovornosti na druge, čime se uništava koncept vlasništva.

Svaki tim može mijenjati bilo koji dio sustava, ali u tom se slučaju treba konzultirati s timom koji je vlasnik tog dijela sustava koji potom nadgleda i odobrava izmjene. Ovakav pristup efikasno rješava problem “bus factora” jer su komponente u vlasništvu timova, a ne pojedinaca.

I autonomija zahtijeva snažno vodstvo

Timovi se mijenjaju, problemi zaboravljaju i javljaju se pojedinačni interesi kao i opasnost od sindroma razbijenog prozora. Ako postoji veći broj ljudi koji rade na komponenti bez vlasnika, dizajn i kvaliteta značajnije opadaju. Upravo zato svaka komponenta treba vlasnika.

Svi rado prihvaćaju promjene, no netko ih zaista treba kontinuirano promovirati, napominje Alvar te dodaje kako je za velike promjene na razini više timova potrebno puno vremena te dosta redundantne komunikacije kako bi se ta promjena u konačnici privela kraju.

Konačno, efikasna autonomija zahtijeva snažno vodstvo od strane svojih voditelja čija je odgovornost da se tehnički zadaci izvršavaju. Ako snažno vodstvo izostaje, cijeli tim pati. Voditelji moraju definirati prioritete i treba se raditi ono što daje pravu vrijednost proizvodu. Osim toga, snažno vlasništvo (ownership) potrebno je za dugoročne arhitekturalne promjene. Ako tim zapne, voditelji su ti od kojih se očekuje da povuku cijeli tim.

Središnji timovi su ipak potrebni kako bi sustav mogao funkcionirati. U nekim kontekstima poput sigurnosti, platforme i developerskog iskustva potrebno je imati pogled na čitav sustav, stoga se neki dijelovi ipak ne mogu prepustiti krajnjim timovima.

Razmišljaj, pitaj zašto i pokaži svoj utjecaj

Na kraju, kako zaključuje Alvar, razvoj autonomnih timova dugotrajan je proces u kojem se treba posložiti jasna vizija proizvoda s odgovornim članovima tima i snažnim vodstvom. Jasnoća i direktnost interne i vanjske komunikacije ključ su brzog iteriranja i stjecanja novih znanja u Transferwiseu. Ideal samo-organizirajućeg tima je recept koji Transferwise već godinama uspješno kuha, a snažan ownership zasigurno je tajni sastojak njihovog uspjeha koji ćemo posuditi i mi hraneći našeg, nadamo se, budućeg unicorna u Rentliju.

Rentlio

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.

Intervju

Nakon investicije od više od 50.000 eura, najveća regionalna CS:GO zajednica, CSadria, postala Esport Adria

Ovaj novi brend okupit će gamere i fanove ne samo esport igara, već i mobilnih i drugih igara koje igra mnogo veći broj ljudi.