Vuk Vuković i GONG detaljnije o prijedlozima za transparentnost privatnog, neprofitnog i javnog sektora

Vuk Vuković i GONG detaljnije o prijedlozima za transparentnost privatnog, neprofitnog i javnog sektora

Transparentnost državne uprave u Hrvatskoj zaista nije na zavidnoj razini, ali ako je ikad bio pravi trenutak da se to promijeni - sada je prilika, ističe Vuk Vuković, napominjući kako nas je kriza već natjerala da preko noći napravimo značajne promjene. Kako ih pogurati dalje?

Šale o javnim nabavama i raznim malverzacijama javnim novcem u Hrvatskoj gotovo su pa svakodnevica, a kriza koja nas je zatekla odlično je vrijeme za promjene. No, ako račune polažu poduzetnici, ne bi li trebala i država?

Naime, u jeku novonastale krize svima su više ili manje poznate mjere za očuvanje radnih mjesta koje stižu poduzetnicima od strane države, što je pozitivna stvar. No, iz GONG-a poručuju kako javnost ima pravo znati gdje je taj novac otišao, stoga su pokrenuli inicijativu kojom bi se navele sve tvrtke koje primaju ove mjere kako bi građani mogli na jednome mjestu vidjeti tko je točno dobio koliko novca.

Međutim, ako će se pokazivati računi poduzetnika, jedino je pošteno da se pokažu svi računi – odnosno i oni javnih službi, institucija i drugih ustanova. Tako ćemo svi znati koji je poduzetnik dobio novac, ali ćemo znati i gdje je otišla svaka kuna novca nekog grada ili županije. Oko ovoga se svakako slažu GONG i predstavnici poduzetnika.

S tim na umu, ova vijest potaknula je i mog sugovornika, analitičara i znanstvenika Vuka Vukovića da u Facebook grupi Glas Poduzetnika koja danas broji više od 50 tisuća članova iznese dodatnih sedam koraka prema potpunoj transparentnosti države kako ne bismo stali samo na transparentnim poduzetnicima, a s kojim sam dodatno prokomentirao njegove točke.

Sedam mjera za novi početak

Vukovi prijedlozi kreću od GONG-ovog da se objave podaci o tome koje tvrtke su dobile koliko sredstava kroz Vladin paket, što bi trebala implementirati Fina, ali važno je reći kako je to samo početak. Naime, Vuk navodi kako bi se za potpunu transparentnost trebali predstaviti i podaci koliko su banke izložene plasmanima prema dijelu ekonomije koji je zatvoren i građanima koji nemaju nikakve prihode kako bismo jasnije znali kako banke mogu podnijeti teret krize. Nadalje, Ministarstvo financija trebalo bi objaviti projekcije o proračunskim prihodima i rashodima tijekom 2020., skupa s očekivanim deficitom i planom zaduživanja, kao što radi primjerice Ujedinjeno Kraljevstvo.

Velik dio transparentnih mjera tiče se i transparentnosti proračuna svih jedinica lokalne samouprave, što bi po mojoj procjeni mogao biti i najveći izazov u ovom potencijalnom projektu. Vuk i poduzetnici zagovaraju transparentno pokazivanje svih računa: svih ručkova, dnevnica, plaća i svake javne nabave. Ista stvar bi se prenijela na središnji državni proračun – sva ministarstva, sve agencije i uredi trebali bi pokazati svaki račun javnosti, kao i sve javne tvrtke poput HEP-a, HŽ-a i drugih. Ovi podaci bi se potom objavili na službenim stranicama, te bi se pretragom mogla provjeriti svaka kuna koja odlazi iz proračuna.

Samo 4 lokalne jedinice u Hrvatskoj pristale su na projekt transparentnog proračuna

Vuk dodaje i kako primjeri poput Bjelovara pokazuju da se uvođenjem digitalizacije i transparentnosti postižu značajne uštede u proračunu i značajno se ubrzava rad lokalne samouprave. Primjerice, pretragom pojmova možete saznati koliko je koštao svaki ručak plaćen iz proračuna Bjelovara te kome je taj novac otišao i zašto. Vuk dodaje:

Javni sektor općenito treba biti sluga građana, a ne obrnuto kako je to često slučaj. Lokalne jedinice koje su implementirale transparentnost su jasan znak da se to može napraviti i da ne postoji realna prepreka u izvedivosti takvog jednog projekta.

Kao dobar primjer Vuk ističe Bjelovar čiji je proračun posve transparentan.

Neprofitne organizacije se ne isključuju?

Za kraj svojih prijedloga, Vuk predlaže da svoje račune polože i sve nevladine udruge koje se financiraju iz proračuna, kako bi se u svakome trenutku znalo gdje je otišla koja kuna i za što. Iz Gonga kažu kako podržavaju ove ideje, ali kako bi se u dijelu o udrugama moglo još razgovarati:

Udruge nisu tijela javne vlasti već djeluju kao subjekti privatnog prava prema Zakonu o udrugama. Što se tiče financijskog poslovanja, djeluju prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i pratećem Pravilniku. Financijski izvještaji neprofitne organizacije koja je u prethodnoj godini imala ukupan prihod od tri do uključivo deset milijuna kuna podliježu revizijskom uvidu koji se obavlja sukladno revizijskim propisima, a za prihod iznad deset milijuna kuna podliježu reviziji.

Nadalje, iz GONG-a pojašnjavaju kako svakako podržavaju javnu objavu računa kao obavezu i pristaju na Vukove zahtjeve, a također snažno drže do toga da to nikako ne smije stati samo na udrugama, nego bi ista obaveza trebala vrijediti i za sve ostale pravne subjekte za poslove koje ostvaruju s državom, odnosno javnim sektorom. Vrlo je važno tako reći da su GONG i poduzetnici zapravo na istoj strani.

“Projekt ide ako postoji volja od strane vlasti”

Ako se pitate što stoji na putu potpune transparentnosti ne samo poduzetništva, već i državne uprave, odgovor je vrlo direktan i jednostavan: politika i birokracija koje koče promjene kako bi održali status quo. Vuk pojašnjava:

Oni (politika i birokracija) uporno se opiru ovakvoj ideji već godinama. No, iz našeg iskustva implementacije u Bjelovaru i Omišalju, kao i u još nekim drugim gradovima s kojima razgovaramo, projekt ide ako postoji volja od strane vlasti da se gura. Pošto jako malo gradonačelnika i načelnika ima tu volju, pritisak se radi odozdo – putem javnosti i medija, ili odozgo – preko zakonskih odluka Vlade.

Izvjesno je kako će se načelnik općine koji “tjera vodu na svoj mlin” opirati mjerama koje bi ga prisilile da to prestane raditi, ali uz pritisak od javnosti i Vlade većina takvih “šerifa” bi se vrlo brzo prokazala. Od toga bi posljedično imali koristi svi mi, bili mi poduzetnici, javni službenici ili netko drugi. Opiranje mjerama bilo bi čak i najbolji način za pronalazak osoba nad kojima se treba odraditi istraga, zar ne?

Transparentnija državna uprava značila bi velike pomake u borbi protiv korupcije.

“Dokaz da se može je upravo ova kriza”

Kada govorimo o koracima prema transparentnosti, kao prvi logičan nameće se veća digitaliziranost javnih službi. Vuk kaže kako digitalizacija i transparentnost jednostavno idu ruku pod ruku, jer se sve baze automatski objavljuju javnosti koja ima pravo znati sve detalje trošenja novca.

Ne treba ni spominjati koliko se u samo kratko vrijeme poradilo na digitalizaciji ne samo službi, nego i građana. Vuk dodaje:

Dokaz da se to može je upravo ova kriza kada smo vidjeli da se sve može dobiti online bez pečata, isprintanih papira, biljega i slično. Formulari za iskorištavanje potpora iz Vladinog paketa mjera bili su iznimno jednostavni. Tako trebaju biti i inače.

Iz Gonga dodaju i kako svi podaci koji eventualno budu objavljeni trebaju biti u otvorenim formatima, razumljivi baš svima i uz napomene o tome što se prikazuje.

Sve činjenice i primjeri ukazuju kako je Vuk u pravu i očito je da je moguće u kratkom vremenu postati digitaliziran i transparentan. Najbolji primjer za to je čitava inicijativa Glas Poduzetnika koja je pokrenuta u nekoliko dana da bi se potom vrlo brzo i uspješno izborila za mjere i naknade koje danas spašavaju mnoga poslovanja i radna mjesta u Hrvatskoj. Nadamo se da će inicijativa GONG-a odjeknuti pozitivno kod nadležnih institucija i postati prvi korak prema potpunoj transparentnosti.

16.04.2020. Dodano pojašnjenje citata GONG-a kako bi se istaknulo da GONG nije protiv inicijative poduzetnika, već istu uvelike podržava. 

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Mobilno

Zašto aplikacije za praćenje COVID-19 ne uspijevaju? Najbolji primjer nalazi se i u našoj regiji

Od Sjeverne Makedonije i Mađarske, do Norveške, Velike Britanije i Irske vidimo različite aplikacije, različite implementacije i prakse korištenja. Koliko uspjeh aplikacije ovisi o angažiranosti ključnih aktera, koliko o dobroj volji korisnika, a koliko o nadležnim institucijama?

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.