Veliki pregled AI događaja koji su obilježili 2023. godinu
Izvor: DALL-E

Veliki pregled AI događaja koji su obilježili 2023. godinu

Ulazimo u eru kad više nitko sa sigurnošću ne može reći što nas čeka (na području umjetne inteligencije). Zato je bitno znati što smo prošli.

Godinu iza nas obilježila su neka od najznačajnijih događanja vezanih uz razvoj umjetne inteligencije. Značajnost je, doduše, relativna. Bilo je tu tehnoloških proboja, ali čini se i još više ljudskih drama. Na prvu bismo mogli reći da ovo drugo upitno doprinosi razvoju AI-ja. Međutim, kao što već postaje jasno, što su veće tehnološke prekretnice, AI sve više postaje pitanje društva, biznisa i prirode. A tu, na sreću ili nažalost najveću ulogu imamo mi – ljudi.

Evo pregled što se skuhalo za AI gozbu u 2023. godini…

Modeli koji su doveli AI masama

Za one koji nisu pratili, važno je napomenuti kako je pravi prekretnički GPT model – GPT 3, izašao u ljeto pandemijske 2020. Tada se već znalo da je u pitanju velika stvar, ali se i pretpostavljalo da nam stiže nešto veće. Tako je i bilo. Microsoft je svjestan spomenutih podviga još u rujnu 2020. zapečatio ekskluzivan pristup GPT obitelji.

Ako je GPT-3 bio treniran na do tad neviđenom setu od 175 milijardi parametara (za usporedbu, dvojka je trenirana s 1,5 milijardi parametara), možda se pitate što je bilo tako značajno s 3.5 verzijom?

GPT-3.5 zapravo ima manje parametara nego trojka (“samo” 1,3 milijarde) no njegova specifičnost je u tome što je prošao tzv. fino podešavanje odnosno učenje uz ljudsku pomoć – kako bi se pospješila točnost i učinkovitost algoritama. Osim toga, GPT-3.5 dodatno je ugođen da radi unutar smjernica koje su temeljene na etičkim ljudskim vrijednostima, osiguravajući da je sustav siguran i pouzdan za ljudsko korištenje.

I dok su se na početku ove priče i Google i OpenAI igrali u pješčaniku za znanstvenike i širu stručnu zajednicu, OpenAI je znao da se prava prekretnica od takvog sustava krije u primjeni za poslovnu zajednicu pa i širu javnost.

Nakon što je u studenom 2022. zabezeknuo čitav svijet s ChatGPT-om, OpenAI u ožujku 2023. izbacuje i GPT-4 model koji može rješavati kompleksne probleme s većom točnošću, zahvaljujući širem općem znanju i sposobnostima. Danas se na GPT 3 rijetko tko (van stručne zajednice) osvrće, a ono što trenutno koristite kao besplatnu verziju ChatGPT-ja oslanja se na model GPT-3.5, dok oni koji imaju privilegiju koristiti plaćenu verziju, uživaju u mogućnostima modela GPT-4.

The ChatGPT

Kako je ChatGPT pušten, početkom 2023. već se priča o novoj prekretnici koju donosi AI debelo rastezala po kuloarima. Hoće li nas sve zamijeniti, oteti nam poslove, stiže li Armagedon… nabadalo se po opcijama kao da su meni nekog fast-fooda, bez imalo promišljanja i uz 100% primatskog nagona.

Stigao je chatbot chatbotova. Ovaj svojevrsni frontend LLM-ova za mnoge je bio prvi doticaj s naprednim AI rješenjem pa i ne čudi hype. Zapravo, ChatGPT je vjerojatno postigao taj revolucijski moment baš zato što je bio pristupačan i otvoren za širu javnost. Isprobavali su ga klinci za sastave kao i bake za recepte.

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Princip – jednostavan. Iako ga mnogi nisu propitivali, kao ni Armagedon.

Veliki jezični modeli na kojima se temelje sustavi poput ChatGPT-a (u najosnovnijim crtama) funkcioniraju na temelju pogađanja sljedeće riječi, a to mogu jer su istrenirani na tonama i tonama sadržaja koje su kreirali ljudi. Open AI je sa svojim modelima doveo ChatGPT do te razine da to rade veoma dobro, toliko dobro da se čini prirodno. No, ubrzo je mnogima bilo jasno da takvim sustavima ne ide baš prenošenje činjenica.

Međutim, dok god smo toga svjesni i koristimo ga kao pomoćnika, a ne savjetnika, ChatGPT se ispostavlja kao više nego dobrodošao (i poželjan) alat svakog digitalca. Za mene, ChatGPT je sve ono što sam se nadala da će Clippy iz Worda biti…

Bing, Bard, boom…

Gledajući sve ove događaje, Googleovom vodstvu nije bilo baš svejedno. Vjerojatno su se osjećali kao da ih je netko nasamario i pretekao u vlastitoj igri. Njihova LAMda, konverzacijski veliki jezični model objavljen 2021. godine bio je odgovor na OpenAI-ev GPT-3… ali već su kaskali. Što je najtragičnije, LAMda, poput BERT-a i GPT-3 modela, izgrađen je na Transformeru, arhitekturi neuronske mreže koju je sam Google Research izumio i open-sourcao 2017. godine.

I tako je ChatGPT pušten krajem 2022., a Google zatečen odgovara rješenjem temeljenim na LAMdi tek u ožujku 2023. Istina, Bard je bio lijepo integriran u Googleovu tražilicu i nije bio vremenski ograničen – i jučerašnje vijesti s interneta bile su mu na dometu. No, nažalost, nije se proslavio. Znali smo da ChatGPT nekada halucinira, ali Bard je bio pravi kindersurprise kojeg se definitivno moglo okarakterizirati kao patološkog lažljivca.

Osim što su sami halucinirali, AI modeli su ciljano iskorištavani i za generiranje obmanjujućih i lažnih informacija i fotografija.

Svjestan pak da Google u integriranju s tražilicom ima prednost, u svibnju 2023. Microsoft (kao većinski dioničar OpenAI-a) ugrađuje ChatGPT u Bing, dajući tražilici u sjeni Googlea pozamašnu prednost. Taj korak bio je posebno značajan jer njime ChatGPT više nije limitiran na informacije do 2021. godine (na kojima je treniran).

Uz pomoć Binga, i ChatGPT sad na raspolaganju ima indeksiran čitav internet te putem Microsoftove tražilice trenutno možete poznati AI sustav pitati i u vezi najfriškijih događaja – kao primjerice, hoće li ih Gemini pokopati…

Profitno neprofitni

Iako nije kronološka stavka 2023. godine, jedna stvar je postala itekako bitna za razvoj i opstanak OpenAI-a u godini iza nas te zaslužuje mjesto u ovom pregledu. Prelazak OpenAI-a iz neprofitne organizacije u profitnu.

Sada već davne 2015. OpenAI pokrenut je kao organizacija koja bi trebala biti kontra big techu kad je u pitanju razvoj umjetne inteligencije. Neopterećena zahtjevima tržišta i investitora, s čistim fokusom na inoviranje i istraživanje, na dostizanje AGI-ja. Između ostalog, sam naziv OpenAI trebao je implicirati da će organizacija prakticirati open-source u, odnosno da će svoja dostignuća podijeliti sa stručnom javnosti da se napredak množi.

Međutim…upravo osoba koja je pokrstila OpenAI tim imenom, jedan od 12 pokretača – Elon Musk, nakon prvih velikih uspjeha OpenAI zaključio je da usmjeravanje organizacije u daljnjem radu treba čvrstu ruku. Njegovu ruku. Naravno, ostatak ekipe se nije s tim složio, Elon Musk se pokupio i sa sobom zatvorio pipu vrijednu 100 milijuna dolara.

I što sad, kad na plećima imate desetke plaća, najtraženijih stručnjaka nadaleko, koje ionako potplaćujete jer ste neprofitni i ovisite o donacijama koje jedva pokrivaju troškove treniranja modela (skup hardver, a još skuplja struja…)? Ideje o neprofitnom uređenju nisu više održive.

Tako se OpenAI 2019. godine raščlanio u dva entiteta – neprofitni i profitnu tvrtku s ograničenjem profita (granica je kad dosegnu 100x veći profit od dotadašnjih ulaganja). Takav model ograničenog profita omogućuje OpenAI-u kao kompaniji da legalno privuče ulaganja iz rizičnih fondova i, dodatno, da zaposlenicima dodijeli udjele u tvrtki. Tvrtka je nakon toga podijelila udjele svojim zaposlenicima i sklopila partnerstvo s Microsoftom, koji im je pripremio investicijski paket od 1 milijarde dolara. Tri godine kasnije, ukupne investicije Microsofta u OpenAI dosegle su 13 milijardi dolara!

Osim što je na kraju zbog nedostatka novca opet došao pod okrilje Big Techa, OpenAI je iza sebe ostavio i open-source principe. Netom nakon mijenjanja strukture, OpenAI je komercijalno licencirao svoje tehnologije što im je u 2023. donijelo prihod od nevjerojatnih milijardu dolara.

No, važno je ponoviti, OpenAI je zadržao svoj neprofitni dio odnosno nezavisnu Upravu koja upravlja profitnim dijelom i osigurava da se razvoj i istraživanje nastave u službi boljitka čovječanstva, a ne profita. Što je lakše reći, nego odraditi…

Otvoreno pismo

…a toga su se pribojali mnogi stručnjaci u svijetu.

Struktura OpenAI otvorila je tako pitanje: hoće li trčanje za profitom i ispunjavanje gramzivih želja investitora kompromitirati brigu o sigurnosti i kontroliranom razvoju modela? Jer, kako se već tada znalo – razvoj AI modela koliko god je u ljudskim rukama, toliko postoji slijepih kuteva, a pitanje je stignemo li ih sve pogledati prije nego skrenemo.

Naime, ovdje je bitno spomenuti da, kao i s mnogim neuronskim mrežama, mnoga ponašanja LLM-ova proizlaze iz procesa treniranja modela, a ne zato što su ih programeri definirali. Kao rezultat toga, u mnogim slučajevima točni razlozi zašto se LLM ponašaju na način na koji se ponašaju, kao ni mehanizmi koji podržavaju njihovo ponašanje, nisu poznati — čak ni njihovim kreatorima.

Očito razvoj takve tehnologije sa sobom donosi određenu vrstu neizvjesnosti i rizika. Dodatno, u pitanju je umjetna inteligencija koja će biti ugrađena u razna poslovna rješenja te posljedično utjecati na ljudske živote. Ako ne znamo kako donosi odluke niti kako je usmjeriti da donosi odluke u skladu s ljudskim vrijednostima i etičkim načelima…jesmo li mi zbija u kontroli, pitaju se mnogi stručnjaci, a sad već i šira javnost.

Tako je više od 1100 potpisnika, uključujući Elona Muska i Stevea Wozniaka krajem ožujka 2023. potpisalo otvoreno pismo u kojem se pozivaju “svi laboratoriji umjetne inteligencije da odmah prekinu treniranje modela moćnijih od GPT-4 na najmanje 6 mjeseci.” U pismu se posebno naglašava problematika toga da ne postoji nužna “razina planiranja i upravljanja” razvoja AI sustava.

Prva AI regulacija

Srećom, EU uskače regulirati ono što se nikome ne da. Šalu na stranu, istina je daleko od toga da su regulatori drugih velesila lijeni… Dapače, neki bi rekli da su pametni: ni Kina ni SAD ne žele kočiti razvoj tehnologije koja će krojiti sudbinu svijeta. Očigledno je da Europa kaska za njima upravo zbog svog nastojanja da taj nekontrolirani razvoj – kontrolira. No, neki bi čak rekli da će titula prve AI regulative biti i nešto s čime se EU može ponositi.

Uostalom, stvar nije tako crno-bijela kako se nekad čini. AI akt koji je EU izglasala početkom prosinca 2023. nije zamišljen da bude sveograničavajući propis koji će sabotirati razvoj AI-ja za vijeke vjekova. Ideja akta je staviti u ravnotežu dvije težnje – s jedne strane pružiti AI developerima, implementatorima i korisnicima jasne zahtjeve i obveze kada govorimo o upotrebi umjetne inteligencije, a s druge strane ojačati primjenu, ulaganja i inovacije vezane uz umjetnu inteligenciju diljem Unije.

Još jedna zadaća koju neće biti lako ispuniti, ali mnogi su mirniji kad znaju da se već postavljaju neke regule kad je u pitanju tehnologija koja označava prekretnicu za cijelo društvo. Da se tako razmišljalo na početku rasta Big Techa možda ne bismo tek danas rješavali velika pitanja vezana uz monopolske, manipulativne prakse te privatnost i sigurnost korisnika online.

Tko pije, a tko plaća?

Kad smo se uhvatili regulacije, neizostavno je spomenuti niz pitanja o autorskim pravima koja su ove godine otvorena novim naprecima AI modela. Neki od vas su već isprobali AI generatore slika poput Midjourneyja, DALL-Eja ili Stable Diffusiona. Sigurna sam da ste se dobro zabavili i iznenadili u izvrsnost pojedinih rezultata. Istina, nekada zeznu koji prst, ali ne možemo osporiti koliko su već dobri u interpretaciji naših upita.

Generirao DALL-E.

Osim toga, neki od vas su koristili kreativna rješenja i samih tekstualnih generatora – da li za generiranje prijedloga teme reklame, prezentacije, weba, eseja ili običnog posta za društvene mreže – digitalci su već polovicom 2023. godine imali na raspolaganju niz AI alata ili integracija s istima.

No…svi ti sustavi morali su biti na nečemu istrenirani da bi mogli dostaviti koliko-toliko suvisle prijedloge. I tu dolazimo do jednog od gorućih pitanja vezanih uz AI u ovoj godini, a čije materijale AI koristi za učenje? I da li za to ima dopuštenje autora: novinara, pisaca, slikara, grafičara, skladatelja…

Ne čudi stoga što je još početkom godine podignuta zajednička tužba protiv tvrtki Stability AI i Midjourney te DeviantArta jer su njihovi sustavi, tumače tužitelji, svoj “zanat” naučili na ogromnoj količini autorskim pravima zaštićenih radova, za što autori i drugi nositelji prava ne samo što nisu dobili naknadu, već nisu na to ni pristali, niti su navedeni kao autori.

Slična situacija odvija se trenutno i na razini medijskih tekstova, New York Times krajem godine tužio je OpenAI zbog krađe intelektualnog vlasništva.

Razrješenje takvih tužbi postavit će presedan za buduća pitanja o autorskim pravima vezanih uz AI sustave tako da su svima oči uprte u ishod.

Open AI drama

Najslađe za kraj? Ako već niste čuli za sapunicu koja se odigrala u OpenAI-ju sredinom studenog ne znate što ste propustili. O detaljima smo već pričali – i razgovarali s domaćim stručnjacima, tako da ćemo ovdje samo ukratko.

Hoće li odnos OpenAI-ja i Microsofta utjecati i na hrvatske AI tvrtke? Analiziraju domaći stručnjaci

Vjerujem da svi koji čitate ovaj tekst znate tko je frontmen grupe OpenAI – faca Silicijske doline, Sam Altman. Međutim, kao što to obično biva i u mnogim bendovima, frontmen iako je dobar showman, ne mora biti uopće zaslužan za briljantne melodije i riječi koje su bend proslavile. Štoviše, često i nisu.

U slučaju ovog benda briljantnost se može pripisati nekolicini inženjera, a ako baš idemo pokazivati prstom, to su vjerojatno umovi Ilye Sutskevera, etabliranog stručnjaka koji je značajno utjecao na razvoj AI-a i prije OpenAI-ja te Alec Radford, mladi genijalac koji je izgradio temelje GPT-ja.

Međutim, upravo Ilya, koji je bio ključna osoba u pokretanju OpenAI, postao je u konačnici i osoba koja je najpoznatiji AI startup skoro pokopala. Jednog studenog dana, Uprava je obznanila Samu da je izgubila povjerenje u njegovo vodstvo, zbog navodne “neiskrenosti” prema njima, nakon čega mu je i uručen otkaz. Nakon nekoliko dana makinacija (smjena, novih namještenja, prijetnja otkazima i sl.) Sam se ipak vratio na svoje mjesto, a troje članova Uprave su odstupili, među njima i sam Ilya. Iako ni danas nije lako povezati je li otpuštanju Sama Altmana kumovao i Ilyin ego, činjenica jest da se između ostatka benda i Sama Altmana dogodio sraz – želja, vrijednosti i principa…

GPT-5, Gemini, Mixtral… što je sljedeće?

Još u prvoj polovici godine smo čuli naklapanja o GPT-5. Međutim, ono što je za kraj važno istaknuti su i ograničenja postojećih generativnih modela odnosno trenutnog načina njihovog treniranja. GPT-5 ne mora nužno biti nevjerojatno bolji model od ičega do sada…

Alas, Google je na redu da napravi potez i donese nešto novo. I tako smo dobili početkom prosinca – Gemini. AI model koji možemo proglasiti i novom generacijom zbog svoje mogućnosti da prima multimedijalan input: znači ne samo tekst, nego i sliku i zvuk. Objava modela bila je željno iščekivana, a sam video prikaz Geminijevih mogućnosti vjerujem da je zaintrigirao mnoge, no nije i oduševio. Dojam je bio da se servira nešto nedovršeno, upakirano da bi izgledalo brzo, pristupačno i jednostavno.

Današnji “AI” razumije tekst, Matko u Google DeepMindu radi na modelima koji će razumjeti stvarni svijet

Vjerujem da si Google kupuje vrijeme s ovim izlaskom i možda Gemini stvarno jest dragulj koji će nas osupnuti kad ga se ispolira, ali OpenAI nije jedini trkač kojeg se oni moraju u ovoj utrci paziti… Francuski startup Mistral AI predstavio je u prosincu Mixtral 8X7B, veliki jezični model za koji se govori da nadmašuje Llama 2 i GPT-3.5 modele.

Ta informacija vam na prvu možda ne otkriva značajnost tog uspjeha, ali dozvolite da podsjetim da je u pitanju startup koji nema ni godinu dana. Mistral su u travnju 2023. osnovali dvojica inženjera (ex Google i Meta), a koji su par tjedana od pokretanja – bez ikakvog proizvoda ili prihoda, dobili 105 milijuna eura investicije za ono što će objaviti par tjedana kasnije.

Zamislite što nas tek čeka u 2024. godini…

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.