Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih
Postindustria

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.

Prošla je godina dana od početka ruske invazije na Ukrajinu. Zbog rata je tu državu napustilo više od osam milijuna ljudi, koji su se razasuli po cijeloj Europi. Zbog izbjegličke krize Europska unija je u ožujku 2022. godine aktivirala Direktivu o privremenoj zaštiti, donesenu još 2001. godine. Prema podacima UNHCR-a, tu zaštitu u Europi koristi nešto više od 4,8 milijuna ukrajinskih državljana

Kao članica Unije, Hrvatska također primjenjuje odredbe te Direktive za ukrajinske izbjeglice koje su utočište potražile kod nas.

Span primio osam kolega iz povezane ukrajinske tvrtke

Za Evgenija Ziljakova, Solution Consulting Services Managera u Spanu, najveći izazov pri dolasku u Hrvatsku bila je neizvjesnost.

Prvi dani u Hrvatskoj bili su mi teški zbog novog okruženja, života u novoj zemlji i osjećaja nesigurnosti. Span nam je puno pomogao oko pronalaska stana, vrtića i škole za djecu.

Zbog sve te podrške nismo se susreli s puno problema koji nisu mogli biti rješivi. Kada imate kolege koji učine radni dan ugodnijim, lakše je promijeniti i lokaciju s koje radite.

Evgenij Ziljakov, Solution Consulting Services Manager u Spanu, kao najveći izazov pri dolasku u Hrvatsku izdvaja neizvjesnost.

Kako je Netokraciji rekla Vlasta Carević, HR Operations Team Leader u Spanu, ta je tvrtka primila osam kolega iz povezanog društva Span Ukrajina. Riječ je o zaposlenicima raznovrsnih profila i različitih pozicija – od prodajnih, konzultantskih, tehničkih pa sve do menadžerskih funkcija – koji u Hrvatskoj primarno rade na poslovnim zadacima vezanim uz ukrajinsko tržište.

S njima su došle i njihove obitelji, kao i obitelji zaposlenika koji su ostali u Ukrajini. Ukupno 27 osoba koje je trebalo zbrinuti i omogućiti im normalan život u Hrvatskoj. 

Susreli smo se s puno izazova, ali smo uz pomoć i angažman brojnih kolega iz Spana u Hrvatskoj uspjeli organizirati prijevoz, smještaj, liječničku i psihološku pomoć, i sve ostalo što je bilo potrebno za prilagodbu života u novoj sredini.

Čim je izbio rat u Ukrajini u Spanu su oformili krizni tim koji je koordinirao sve aktivnosti na dnevnoj bazi. U tome je sudjelovao veliki broj volontera iz Spana, koji su odlučili pomoći u prijevozu kolega i njihovih obitelji iz Ukrajine. Kako je rekla Carević:

Velik je izazov bila komunikacija i dogovaranje dolaska u Hrvatsku. Tada su svi pretežno boravili u skloništima pod stalnim napadima. 

U Spanu ne vjeruju kako će zapošljavanje ukrajinskih državljana u hrvatskim IT tvrtkama imati znatan utjecaj na stanje domaćeg tržišta rada jer je potražnja za radnom snagom velika.

Ista prava i obveze

Na taj zaključak upućuju i podaci HZZ-a o strukturi ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj.

U području zapošljavanja državljani Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Hrvatskoj – njih 20.796, prema dostupnim podacima – izjednačeni su u pravima i obvezama s hrvatskim državljanima kad je riječ o korištenju usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Tako se, recimo, mogu prijaviti u evidenciju nezaposlenih osoba HZZ-a, koristiti usluge posredovanja pri zapošljavanju, kao i mjere aktivne politike zapošljavanja.

Ni HZZ ni HZMO nemaju podatke o tome koliko ih je posao našlo u domaćem IT sektoru. No, prema našem istraživanju, rijetke su domaće tvrtke zaposlile IT radnike iz Ukrajine koji nisu prije radili za njih.

Zaključno s prosincem 2022. godine u evidenciju nezaposlenih prijavljeno je 665 osoba u statusu stranca pod privremenom zaštitom. Posredovanjem HZZ-a je od ožujka te godine zaposleno 855 osoba s tim statusom. Najviše ih je zaposleno je u pripremi i posluživanju hrane i pića (ugostiteljstvo i turizam), održavanju poslovnih (turističkih) objekata, prodaji, proizvodnim djelatnostima te administraciji.

Među njima je 81 posto žena i 19 posto muškaraca. Od ukupno prijavljenih 36 posto je bez škole ili sa završenom osnovnom školom, 40 posto osoba ima srednjoškolsko obrazovanje, a 24 posto osoba ima završen fakultet ili viši stupanj obrazovanja.

Ni HZZ, niti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne posjeduju podatke o tome koliko ih je posao našlo u domaćem IT sektoru. Prema našem istraživanju, usprkos kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu rijetke su domaće tvrtke koje su zaposlile IT radnike iz Ukrajine koji nisu prije radili za njih

U Spanu kažu kako su otvoreni za zapošljavanje i djelatnika koji do sada nisu radili za tu tvrtku, ako raspolažu traženim kompetencijama i uklapaju se u potrebe tvrtke za određenim profilom zaposlenika. Do sada su tako zaposlili dvoje djelatnika: suprugu kolege koji je ostao u Ukrajini i kolegu koji se javio na redovni natječaj za posao.

Problemi s hrvatskim institucijama

Ukrajinska tvrtka Postindustria odluku o širenju poslovanja na Hrvatsku donijela je još prije ruskog napada u veljači 2022. Njihov glavni izvršni direktor Konstatin Mirin je nekih godinu dana prije toga došao u Split kako bi istražio tržište rada i prilike za poslovanje. Zbog toga je jedina promjena u poslovanju po početku ruske invazije bilo to što im se pridružilo šest kolega iz Ukrajine.

Kako je rekla Suzana Špika Šimera, Head of People Operations u tvrtci Postindustria, svi rade iz splitskog ureda. Različitih su profesionalnih profila. Pokrivaju vođenje i razvoj produkata te ljudske resurse.

Suzana Špika Šimera otkriva da su najveći izazovi za Postindustrijin odjel ljudskih resursa bili vezani za privatnu sferu: pronalaženje stana za dugoročni najam, mjesto u dječjem vrtiću i obiteljskog liječnika…

Kako je Postindustria registrirana u Hrvatskoj, iz perspektive radno-pravnih odnosa nije bilo većih izazova. Dio zaposlenika je zaposlen pri hrvatskom entitetu, a dio je ostao pri američkom te koristi prava iz privremene zaštite. Ipak, bilo je i problema.

Imali smo nekoliko nesretnih situacija s različitim hrvatskim institucijama jer smo dobivali kontradiktore ili nepotpune informacije pa su se određene radnje bespotrebno otegnule. Ali, nije to bilo ništa što malo upornosti ne može riješiti.

Najveći izazovi za njihov Odjel ljudskih resursa bili su vezani za privatnu sferu: pronalaženje stana za dugoročni najam, mjesto u dječjem vrtiću i obiteljskog liječnika

I Postindustria je otvorena za dodatno zapošljavanje svih kandidata koji imaju potrebne vještine, mindset i motivaciju. Ta tvrtka trenutno ima blizu 150 zaposlenika u 14 država, pa im rad na daljinu nije stran. I prema njihovoj procjeni, dolazak ukrajinskih radnika neće značajnije uzdrmati hrvatsko tržište rada u sektoru IT-ja. 

Kako prevazići nepovjerenje?

Za Tatjanu Kuljuš, koja u Postindustriji radi kao People Operation Specialist, najveći izazov po dolasku u Hrvatsku bio je isti kao i za ogromnu većinu izbjeglica diljem svijeta: kako izgraditi novi život od početka kad je budućnost neizvjesna.

Slijedila sam univerzalna pravila boravka u novoj državi: ne povlači se u sebe, proučavaj kako lokalci žive i uključi se u lokalni život. Treba naučiti ponešto o svakoj državi u kojoj se nađeš, njen jezik, i proširiti krug poznanika.

Bilo je prilično teško naći stan u turističkom gradu poput Splita, a i postojala je određena razina nepovjerenja prema Ukrajincima. No, prijatelji su joj pomogli ne samo oko stana, već i oko pronalaženja škole za njenu kći, kao i osobe koja će ju podučiti hrvatskom jeziku.  

Izazov je bila i papirologija potrebna kako bi mogla legalno živjeti i raditi u Hrvatskoj, u čemu joj je matična tvrtka priskočila u pomoć, financijski i angažmanom odvjetnika. Trenutno uči hrvatski kako bi se što lakše uklopila u novo radno okruženje.

Viktor se iz Ukrajine s obitelji preselio u Hrvatsku, a najveći izazov predstavljalo mu je prikupljanje dokumentacije.

Viktor Malitsky, Senior Software Developer, nije namjeravao napustiti svoj dom u Ukrajini, ali se našao u situaciji u kojoj je obitelj trebalo preseliti u Hrvatsku. Korisna su mu bila iskustva koje je stekao i podijelio njegov šef Mirin, zahvaljujući kojima je relokacija prošla glatko. Kao i Tatjani, najveći problem bili su stan i privremena dozvola za boravak. Posebno ga je frustriralo to što je morao sam prikupljati dokumentaciju. 

Za niz dokumenata morao je obaviti legalizaciju s raznim ukrajinskim ministarstvima, što je riješio uz pomoć odvjetnika iz te države. Kad bi sve skupa radio ponovno, pripremio bi sve ukrajinske dokumente unaprijed pa to preporučuje i drugima. Problem je bio i u tome što nije govorio ni engleski niti hrvatski. Zato sad uči oba jezika i redovno ih koristi, a počeo je i čitati knjige.

Manjak kvalitetnih ljudi je kroničan hrvatski problem

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) aktivno pomaže svojim članicama iz IT sektora s podružnicama i uredima u Ukrajini. Kako je rekla Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga u HUP-u: 

Prvenstveno se nastojalo pomoći u sigurnosnom smislu i dolasku radnika u Hrvatsku. Većinom su to bile žene i djeca, pošto su muškarci ostali u Ukrajini radi vojne, ali i radne obveze.

Martinović je uvjerena kako mogućnosti za zapošljavanje Ukrajinaca i njihov ostanak u Hrvatskoj svakako ima. Podsjetila je na istraživanje HUP-ICT-a prema kojem je u 2021. godini Hrvatska bila jedna od samo tri EU članice koja je doživjela pad u broju ICT stručnjaka, za 2,8 posto.

Nikada se na hrvatskom ICT terenu nije vodila takva globalna bitka za kvalitetnim zaposlenicima. Posljedica te borbe je eskalacija kroničnih problema hrvatskih poslodavaca; nedostatak kvalitetnih ljudi te pitanje zadržavanja postojeće i privlačenja nove radne snage na zajedničkom EU tržištu rada, a i šire.

Izbjeglice često rade ispod svoje razine kvalifikacija i da su izložene riziku od loših radnih uvjeta. To se posebno odnosi na žene, čiji je udio među izbjeglicama velik. Osiguravanjem jednostavnog i brzog mehanizma za priznavanje kvalifikacija to se u velikoj mjeri može spriječiti. 

Predstavnici HUP-ICT-a trenutno sudjeluju u procesu izmjena Zakona o strancima i ubrzanju procesa implementacije europske Direktive o plavoj karti i priznavanja radnog iskustva. Nova Direktiva je posebno bitna poslodavcima iz ICT sektora jer omogućava zapošljavanja osoba koje umjesto formalnog obrazovanja imaju relevantno stručno iskustvo unutar ICT sektora.  

Među državnim programima pomoći koje bi Ukrajinci mogli iskoristiti Martinović izdvaja vaučere za obrazovanje odraslih, inicijativi koju se provodi u sklopu Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO). Uz to, korisne bi mogle biti i već spomenute mjere aktivne politike zapošljavanja, usmjerene ka poticanju otvaranja novih radnih mjesta u zelenoj i digitalnoj industriji. 

S obzirom na značajan nedostatak kvalificirane radne snage u domaćem ICT sektoru, relativno mali postotak ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj i atraktivnost Hrvatske kao trajne destinacije za ICT stručnjake, možete pogoditi zaključak koji je izrekla Martinović, kao i svi ostali sugovornici – malo je vjerojatno kako će dolazak ukrajinskih IT radnika značajno promijeniti situaciju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Programiranje

Zbog prvog AI programera i “Shrimp Jesusa” AI sustavi se čine sve manje inteligentnima

U ovoj epizodi donosimo vam primjere loše primjene umjetne inteligencije: od smotanih AI programera i (ne)nosive tehnologije do nevjerojatnih religijskih ikona.

Društvene mreže

Dodala sam HTZ kao suradnika na Instagramu i dobila preko 2000 lajkova – no, što osim toga?

Opcija "Invite collaborator" dostupna je svim Instagram profilima od kraja 2021. godine. Testirala sam je na svojoj objavi kako bih vam pomogla u odluci trebate li je koristiti, kako je možete iskoristiti te što biste time mogli dobiti.

Digitalni marketing

Gen Z ima pažnju od 8 sekundi, kako ih zainteresirati?

Odrasli su uz internet i igre, važna im je održivost i transparentnost, zanima ih umjetna inteligencija, o ulaganju i financijama znaju više nego ijedna generacija te žele poruke skrojene samo za njih...

Tvrtke i poslovanje

Nagrađeni su najbolji domaći web trgovci – najbolji webshop Volim Ljuto

Ukupno 92 hrvatska web trgovca prijavili su se na šesto natjecanje eCommAwards powered by FAVI, a natjecali su se u šest kategorija: korisničkoj podršci, analitici, SEO optimizaciji, putovanju kupca, pravnoj usklađenosti i sadržaju.

Tvrtke i poslovanje

Otvorene prijave za Europsko natjecanje u društevnoj inovaciji: Glavna nagrada 75.000 eura

Nagrada promiče društvene inovacije koje pružaju rješenja za društvene izazove i potiču održivi i inkluzivni rast u Europi.

Tvrtke i poslovanje

Pomozite nam doznati tko su, kako rade i što muči hrvatske SaaS tvrtke

Netokracija i SaaStanak udružili su se u istraživanju kako bismo prvi put u Hrvatskoj dobili pregled domaćeg "Software as a Service" ekosustava.