Kakav ugovor sklopiti s nezavisnim profesionalcem?

Broj nezavisnih profesionalaca u Hrvatskoj je u neprestanom porastu, što potvrđuju domaće platforme Kliker.co i Freelance.hr. U samo nekoliko mjeseci od lansiranja, Kliker.co je okupio više od 1500 stručnjaka koji u prosjeku imaju 16 godina radnog iskustva, dok Freelance.hr bilježi 5000 prijavljenih freelancera u sedam godina postojanja (službeno istraživanje do sada nije provedeno). Najzastupljeniji sektor kojim se nezavisni profesionalci bave odnosi se na dizajn i multimediju, prijevod, IT i marketing.

Suradnja s nezavisnim profesionalcima više nije rijetka, no rad na zaštiti prava nezavisnih profesionalaca svakako je stavka na kojoj se treba još raditi. Jedna od opcija su kvalitetnije raspisani uvjeti suradnje u ugovoru koji se potpisuje između naručitelja djela i nezavisnog profesionalca. Danas, nezavisne profesionalce s klijentom veže jedna od dvije vrste ugovora: 

1. Ugovor o djelu (bez potrebe registracije djelatnosti)
2. Ugovor o poslovnoj suradnji (u slučaju registracije djelatnosti kroz obrt ili trgovačko društvo).

U nastavku članka objasnit ćemo oblike rada i ugovore preko kojih nezavisni profesionalci kao izvršitelji djela surađuju s naručiteljima djela. Kako bismo prenijeli iskustvo ugovaranja poslova kroz razne ugovore, razgovarali smo s nezavisnim profesionalcima iz industrije dizajna i IT-a.  

Ugovor o djelu 

Riječ je o građanskopravnom ugovoru kojim se određuje obavljanje jednokratnog posla u određenom vremenskom roku i za određenu ugovorenu naknadu. Za njegovo sklapanje, izvršenje, raskidanje i drugo vrijede odredbe Zakona o obveznim odnosima. Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18): 

Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

Obilježja ugovora o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima su:  

• izvođač radi za naručitelja djela samostalno,
• izvođač obavlja dogovoreno posao prema svojoj organizaciji, a ne prema unaprijed određenom radnom vremenu,
• izvođač posao obavlja osobno, ali ga može povjeriti i trećim osobama ako ugovorom o djelu nije drugačije definirano (za koje izvođač djela snosi odgovornost prema naručitelju da će djelo biti isporučeno prema svim odrednicama sklopljenim ugovorom o djelu),
• izvođač posao obavlja u prostoru koji sam odredi,
• naručitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla i davati upute kada to odgovara naravi posla, a izvođač mu je to dužan omogućiti,
• izvođač je dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke
• ako naručitelj djela primijeti da će naručeno djelo imati nedostatke, naručitelj može upozoriti izvođača na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama, te ako rok ne bude ispoštovan, naručitelj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. 

Ako se ugovorom o djelu, izvođač radova obvezuje izraditi određenu materijalnu stvar za naručitelja djela, potrebno je ugovorom o djelu definirati stavke kao što su mjesto rada i materijal potreban za izradu djelu (izvršitelj djela može sam nabaviti potreban materijal ili potreban materijal osigurava i dostavlja naručitelj djela), a sve to podrazumijeva se pod trošak naknade za naručeno djelo. Ako prilikom predaje materijalna djela naručitelj primijeti nedostatak na djelu, izvršitelj djela dužan je ispraviti nedostatak te ponovno dostaviti djelo naručitelju. Ako se kasnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom, naručitelj se ipak može pozvati na njega, pod uvjetom da o njemu obavijesti izvršitelja djela što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od njegova otkrivanja. Istekom dvije godina od primitka obavljenog posla, naručitelj djela se više ne može pozvati na nedostatke.

Ako je riječ o ugovoru o djelu kojim se naručuje intelektualna usluga, ugovorom se dogovara naknada i radnje koje je izvršitelj dužan poduzeti za naručitelja djela kako bi se djelo isporučilo u dogovorenom vremenskom periodu. 

Naknada za izradu ugovorenog djela određuje se ugovorom o djelu. Naručitelj nije dužan isplatiti naknadu prije nego što je pregledao djelo i odobrio ga, osim ako je drukčije određeno ugovorom.

Kod isplate naknade prema ugovoru o djelu, uz neto naknadu obračunavaju sljedeća javna davanja:

• Porez za dohodak se obračunava po stopi od 24%,
• Doprinosi za zdravstveno osiguranje – 7,5%,
• Doprinosi za mirovinsko osiguranje – 10% (MIO 1. stup – 7,5%, MIO 2. stup – 2,5%).

Iskustvo profesionalaca s ugovorom o djelu

View this post on Instagram

#justmarried #klaszita 📷 @gasparija

A post shared by klasja&zita (@klasja.zita) on Nov 20, 2018 at 8:47am PST

Kakvo je iskustvo nezavisnih profesionalaca prilikom sklapanja ugovora o djelu s naručiteljima djela, mogu nešto više reći dizajnerice i vizualne umjetnice Klasja Habjan i Zita Novaković, koje se kriju iza imena design studija klasja&zita. U smjeru freelance poslova, krenule su na fakultetu kada su ostvarili prvu suradnju (vizualni identitet za Nagradu publike Teatar.hr). Trenutno su u procesu otvaranja paušalnog obrta te navode kako su do sada radile preko autorskog ugovora i ugovora o djelu. Do sada se nisu susrele s otporom naručitelja djela prilikom sklapanja suradnje, ali navode: 

Neki su naručitelji djela nesigurni oko suradnje s nezavisnim profesionalcima, pogotovo ako je riječ o prvoj suradnji, a oni ekstremniji skloni su na temelju predrasuda podcijeniti vrijednost i vještinu nezavisnog profesionalca samo na temelju toga što je nezavisan, što iza njega ne stoji određena struktura, “garancija kvalitete”

Jako su zadovoljne s činjenicom da poslovne ponude za sada pronalaze njih te imaju učestale upite za suradnju.

S poslovnim razvojem, voljele bismo se profilirati na način da jednog dana barem većinski biramo projekte koji nas vesele, u koje vjerujemo i za koje možemo ekspresivnije i  subjektivnije pristupiti radu, najčešće je to dizajn u kulturi.

Iako imaju nekoliko stalnih klijenata, puno se oslanjaju na nove projekte i mogućnosti koje oni otvaraju.

U nezavisnom obliku poslovanja vidimo razne prednosti i nedostatke. Kao nezavisne dizajnerice, svjesne smo širine te uloge (vodstvo projekta, komunikacija s klijentima, oglašavanje na društvenim mrežama, računovodstvo…) i ponekad propitujemo održivost iste te koliko nam ta širina autonomije pruža, a koliko oduzima od, na primjer, samog dizajniranja. No, ako je moguće pronaći način kvalitetnog djelovanja unutar vlastitih okvira, spremne smo pokušati.

Podvrsta ugovora o djelu: Autorski ugovor

S druge strane postoje tzv. autorski ugovori koji se sklapaju sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18). Autorska djela su originalna, duhovna (intelektualna) ostvarenja iz književnog, umjetničkog i znanstvenog područja, koja imaju individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu (prema: Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, članak 5). Autorskim djelom smatraju se, između ostaloga, jezična djela, računalni programi, glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela likovne umjetnost, arhitektonska djela, fotografska djela, i sl. Naručitelj djela s izvršiteljem djela, fizičkom osobom, potpisuje Ugovor o autorskom djelu u kojem mora biti jasno definiran naziv djela,  prava naručitelja djela na korištenje autorskog djela te način korištenja djela. 

Kod isplate naknade prema autorskom ugovoru, uz neto naknadu obračunavaju sljedeća javna davanja:

• mirovinsko osiguranje po stopi od 10% (MIO 1. stup – 7,5%, MIO 2. stup – 2,5%),
• zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%,
• porez na dohodak po stopi od 24%
• prirez na porez na dohodak ovisno o prebivalištu primatelja. 

Priznati troškovi (neoporezivi iznos primitka) koji umanjuju osnovicu prilikom obračuna za autorske naknade iznosi 30% i za autorski ugovor za umjetničko djelo iznosi 55%. Pod troškove paušalnog iznosa od 30% uračunati su svi troškovi koji bi mogli nastati prilikom stvaranja autorskog djela; to mogu biti i troškovi službenog putovanja i svi ostali mogući izdaci vezani za naručeno autorsko djelo. To znači da isplatitelj autorskog honorara ne može podmirivati troškove službenog putovanja za autora bez oporezivanja. Autorski honorari dogovaraju se u bruto iznosu, a isplata autorskih honorara vrši se isključivo na žiro-račun autora. 

U skladu sa Zakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva te Pravilnikom o porezu na dohodak, fizičkim osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetničko djelo može se priznati dodatnih 25% paušalnih izdataka, a paušalni izdaci se priznaju na temelju potvrde koju izdaje nadležna udruga. 

Nije potrebno računati doprinos, nego samo porez na dohodak i prirez, na autorske honorare umjetnika kojima doprinose plaća nadležno ministarstvo (odluka donesena Pravilnikom o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske). 

Ugovor o poslovnoj suradnji s nezavisnim profesionalcem

Ugovor o poslovnoj suradnji zaključuje se između pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju neku registriranu djelatnost, a uređuje obavljanje usluge ili određenih poslova za naručitelja. Kao primjer možemo uzeti ugovore koji se sklapaju u poslovanju kao što su IT usluge, marketing, dizajn, usluge prevođenja, usluge lektoriranja i slično. Ako nezavisni profesionalac ima otvoreno svoje poduzeće, naručitelj djela je dužan isplatiti iznos koji je dogovoren ugovorom koji je potpisan s nezavisnim profesionalcem preko toga poduzeća. Davanja koja naručitelj djela inače plaća za stalne zaposlenike (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, pripadajuće poreze), sve troškove snosi nezavisni profesionalac kroz svoje poduzeće.

Kada govorimo o vrstama obrta, oblika poslovanja koji je poprilično popularan kod nezavisnih profesionalaca, njihove djelatnosti određene su Zakonom o obrtu, a one mogu biti: 

• Slobodni: obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema;
• Vezani: obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit;
• Povlašteni: obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o djelatnosti.

Način obračuna obveznih poreza i doprinosa za obvezna osiguranja obrtnici se mogu opredijeliti na jedan od sljedećih načina obračuna:

• Porez na dohodak
  • Dohodak od samostalne djelatnosti što se utvrđuje kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi vođenja poslovnih knjiga
  • Paušalno oporezivanje obrtničke djelatnost

• Porez na dobit. 

Iskustvo s paušalnim obrtom

Još se jedan naš sugovornik okrenuo samoupravljanju, nakon što su mu rekli da je težak za upravljanje. Riječ je o developeru Berislavu Grgičaku, koji je samostalni posao vidio kao priliku za kontrolu prihoda i smjera profesionalnog razvoja. Svoj prvi freelance posao dogovorio je preko autorskog ugovora, nakon čega je otvorio paušalni obrt. Nije se susretao s neslaganjem naručitelja djela kada je riječ o suradnji s freelance suradnikom, ali navodi kako:

Povremeno kod ugovaranja većih projekata potencijalni naručitelji znaju izraziti strah vezan uz moju poziciju. Najčešće ih brine maksimalan broj radnih sati koje mogu posvetiti njihovom projektu u jednom tjednu/mjesecu. Mogu li računati dugoročno na mene ili nakon što završimo projekt, a ja pređem na sljedeći projekt više neću htjeti raditi s njima? Nakon kratkog objašnjenja mog procesa rada i modela dugoročne suradnje, shvate kako nema nedostataka u ovakvom odnos u usporedbi sa suradnjom s agencijom. 

Poslove dogovara putem digitalnih platformi ili preko preporuke od naručitelja djela s kojima je već završio projekt. Rado nastavlja suradnju sa starim i postojećim naručiteljima djela, ali kod prihvaćanja novih projekata uzima one koji odgovaraju njegovim dugoročnim planovima. Trenutno ima podjednak broj stalnih i privremenih naručitelja djela te navodi kako je s vremenom “složio kvalitetnu bazu stalnih naručitelja djela koji mi mjesečno osiguravaju potrebne prihode za pokrivanje mjesečnih troškova (ured, plaća, porez, doprinosi), a povremeni naručitelji djela mu omogućuju stvaranje zalihe za situacije kada ima manje posla ili ode na godišnji odmor.”

Iako ova vrsta poslovanja zahtjeva i dodatne manje zabavne poslove, kao što je sređivanje dokumentacije, Berislav smatra da je otvaranjem paušalnog obrta donio najbolju poslovnu odluku do sada.

Mislim da, ako se radi pametno i odgovorno, ovaj način rada može biti jednako siguran kao i svaki drugi posao. Važno je samo biti svjestan da postoje bolji i lošiji periodi pa treba biti spreman kada dođu loše faze i smireno raditi na vraćanju na bolje.

Nadajmo se da posljednja previranja oko ovog oblika poslovanja neće imati negativne posljedice na nezavisne profesionalce kojima je on poprilično olakšao rad.