Kako (i zašto) otvoriti paušalni obrt: Vodič kroz korake i obrasce

Krajem prošle godine odlučio sam krenuti u novom smjeru, a to je bilo pokretanje vlastitog posla. Ovako je tekao proces od otvaranja obrta do dobivanja potpore za samozapošljavanje.

U ponudi poduzetničkih pothvata koji postoje –  obrt ili tvrtke – odlučio sam se za obrt zato što je proces otvaranja daleko jednostavniji, a vezani troškovi su manji.

Dakle, otvorio sam obrt s paušalnim oporezivanjem i to izvan sustava PDV-a, jer je trenutni prag za ulazak u sustav PDV-a 300.000 kn prihoda godišnje. Naravno, ovo ne znači da mi je obrt oslobođen poreza, ali ga plaćam – paušalno (ovo nije dostupno tvrtkama) i ovisno o razini godišnjih prihoda, a plaća se kvartalno.

  • razred s primicima do 85.000 kn – 1.530 kn poreza godišnje
  • razred s primicima od 85.001 do 115.000 kn – 2.070 kn poreza godišnje
  • razred s primicima od 115.001 do 149.000 kn – 2.691 kn poreza godišnje
  • razred s primicima od 149.001 do 230.000 kn – 4.140 kn poreza godišnje
  • razred s primicima od 230.001 do 300.000 kn – 5.400 kn poreza godišnje

Dodatno, obrt za usluge koji posluje preko transakcijskog računa odnosno bez gotovine nema potrebu za fiskalnom blagajnom, a s računovodstvene strane potrebno  je samo voditi knjige prometa. Ovo je dosta jednostavnije od obveza  koje imaju druge pravne osobe, no ipak preporučujem konzultacije i/ili suradnju s knjigovodstvenim servisom.

S druge strane, napomenuo bih da iz iskustva kolega postoje oni poslovni subjekti koji obrt smatraju manje ozbiljnim za velike poslovne pothvate, a dodatna stvar koju treba imati na umu je da vlasnik obrta za poslovanje odgovara svojom cjelokupnom  imovinom.

Sve ovo dovelo me do razmišljanja o klijentima, ciljevima, nazivu i drugim stvarima vezanima za obrt pa sam se odlučio za komunikacijsko (PR, marketing) – prevoditeljski obrt za usluge i krstio ga Komunikator.

„Trust the process“

Slijedila je registracija koja se može obaviti na 2 načina: klasičnim obilascima šaltera ili online preko sustava e-građani i e-obrt. U vjeri da proces neće biti kompliciran, odlučio sam se za prvi pristup zato što se volim dodatno informirati, dobiti savjet i dodatno mišljenje. Vjera se isplatila i ovo iskustvo je bilo pozitivno.

Otprilike ovim redoslijedom došao sam do vlastite obrtnice:

– Potpisao sam ugovor sa suprugom o korištenju poslovnog prostora bez naknade (našeg stana, glasi na nju) i naravno ovjerio ga kod javnog bilježnika za cca 50 kn

– Izvadio originalni ZK izvadak zbog potvrde vlasništva za stan – potreban biljeg od 20 kn

– Došao s tim papirima (potrebna još i osobna) u Odsjek za gospodarstvo Ureda državne uprave, dao ime obrtu i odredio djelatnosti

– Dobio uplatnicu za upis u obrtni registar – 250 kn plaćeno u banci

– Naručio i preuzeo pečat – 200 kn

– Prijava na HZMO  – obrasci M-1P i M-11P (8 kn)

– Porezna uprava, prijava u registar poreznih obveznika – predao RPO obrazac (može se preuzeti online) za paušalno oporezivanje

Na Odsjeku za gospodarstvo s namjerom da se raspitam oko detalja otvaranja obrta, dobio sam prijedlog da se prvo prijavim za sredstva potpore za samozapošljavanje HZZ-a koja su od ove godine povećana s 35.000 na 55.000 kn. Ova sredstva dostupna su jedino nezaposlenim osobama, a svoj obrt ili tvrtku možete registrirati tek jedan dan nakon što je zahtjev za sredstva HZZ-u urudžbiran u „centrali“ u Zagrebu.

Ovo je popis potrebnih planova, zahtjeva i izjava:

  • Zahtjev (propisani obrazac)
  • Poslovni plan s Troškovnikom (propisani obrazac)
  • Izjava o korištenju potpora male vrijednosti
  • Izjava o nepodmirenim obvezama
  • Izjava o prihvaćanju posljedica ovrhe
  • Izjava o registraciji poslovnog subjekta prije odobrenja zahtjeva

Osim ovoga, potrebno je proći savjetodavni proces u područnom uredu HZZ-a gdje je naglasak na vaš poslovni plan i troškovnik (popis od njih odobrenih stvari na koje ćete eventualno dobiveni novac potrošiti) koji su zapravo ključni u dobivanju sredstava. Važno je istaknuti da se dobivena sredstva mogu iskoristiti za prihvatljive troškove definirane od HZZ-a, ali samo za iznos bez PDV-a. Drugim riječima, porez  morate platiti iz vlastitih sredstava ili, nadam se, prihoda.

U praksi to izgleda ovako: U troškovniku ste naveli npr. kombinirani printer/scanner/fax čija je cijena 1000 kuna + PDV i ta stavka vam je odobrena. To znači da možete kupiti ovo čudo tehnike koristeći odobrena sredstva, ali 250 kuna PDV-a je iznos kojeg HZZ ne pokriva.

Kome je HZZ ikad pomogao? Pa meni.

Za početak, gotovo sve službene informacije i dokumenti dostupni su online na respektabilno ažurnoj stranici mjere.hr. Posebna pohvala HZZ-u ide i za dvosmjernu komunikaciju – od prvih savjetovanja (područno), brze odgovore na Facebooku za neka kratka pitanja pa do referenta (regionalno) kod kojeg je predmet završio.

Konkretno, kontaktirali su me kad se utvrdilo da moj i plan i troškovnik imaju prostora za poboljšanje, a dodatni je plus što smo većinu tog procesa odradili telefonom i mailom.

Nakon što plan, odnosno zahtjev dobije pozitivnu ocjenu, a obavijest o tome stigne poštom, preostaje dostavljanje završne dokumentacije u roku od 30 dana, a ona uključuje:

  • Dokaz o registraciji djelatnosti (preslika rješenja izdanog od strane nadležnog tijela o upisu u odgovarajući registar)
  • Presliku Prijave za upis u registar poreznih obveznika za obrte i samostalne djelatnosti
  • Dokaz o prijavi u radni odnos na puno radno vrijeme Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (preslika potvrđene tiskanice M1-P ili obrazac eM1-P)
  • Dokaz o otvorenom žiro-računu poslovnog subjekta s jasno vidljivim brojem računa
  • Obrazac 1 i obrazac 2 HZZ-a (dobiva se poštom uz rješenje)
  • Bjanko zadužnicu s potpisom dužnika (poslovni subjekt) s fizičkom osobom u svojstvu jamca platca (ovlašteni zastupnik kod trgovačkih društava; druga fizička osoba kod obrta i samostalnih djelatnosti, a ne vlasnik obrta), solemniziranu kod javnog bilježnika, na iznos do 100.000,00 kn. Ako je iznos potpore jednak ili  manji od 35.000 kn može se dostaviti zadužnica s iznosom do 50.000 kn. (Trošak solemnizacije snosi korisnik potpore.)

Ovo je brzi pregled procedure koju sam prošao i nakon njihovog zelenog svijetla, potpisali smo ugovor o dodjeli potpora, a sad čekam da se cijeli proces odrazi na žiro računu mog obrta.

Treba imati na umu da se dobivena sredstva uračunavaju u ukupne godišnje prihode, što je važno zbog ranije navedene granice prije ulaska u sustav PDV-a. Također, kod navođenja troškova za koje se sredstva odobravaju ne navodi se PDV, odnosno dodijeljena potpora ga ne pokriva. U cijeloj priči ima još sličnih stvari na koje treba obratiti pozornost pa je najbolje detaljno proučiti sve dostupne materijale i maksimalno se informirati.

Ispravak: Nakon nekoliko oprečnih informacija s različitih izvora, konačni konsenzus je da doprinosi idu u prihode za subjekte koji vode poslovne knjige, a ne paušalistima.

Na kraju, ovisno o vrsti poduzetničkog pothvata ovaj postupak i koraci mogu varirati. Kao i sreća koju ćete imati na šalterima.

ponuda

Komentari

  1. maxus

    maxus

    21. 02. 2018. u 12:24 pm Odgovori

    Ako je ovo opis jednostavnog otvaranja obrta u HR, onda je naučit japanski jezik puno jednostavnije nego hodanje od šaltera do šaltera sa hrpom beznačajnih papira u rukama……

    • Andrija

      Andrija

      22. 02. 2018. u 11:07 pm Odgovori

      Ne slažem se.
      Najprije, ovo nije opis otvaranja obrta, nego još jednog postupka – ostvarivanja potpore za samozapošljavanje.
      Upravo prolazim kroz istu proceduru i na kraju sam zaključio da je bilo puno jednostavnije od očekivanog, a da je susretljivost HZZ-a bila sasvim kul. I da je u Uredu državne uprave, gdje se registira obrt sve prošlo ekstra brzo i u roku 2 dana sam dobio Obrtnicu.

    • Tena Šojer

      Tena Šojer

      21. 02. 2018. u 12:53 pm Odgovori

      Doslovce prva rečenica teksta nakon naslovne slike: “[…] odlučio sam se za obrt zato što je proces otvaranja daleko jednostavniji, a vezani troškovi su manji” 🙂

  2. Vlatka

    Vlatka

    21. 02. 2018. u 3:58 pm Odgovori

    Mene zanima ovo u vezi najma prostora. Ovo mi je prvi glas da se može sklopiti sporazum o korištenju prostora BEZ naknade. Do sada sam dolazila samo do informacija da se i s članom obitelji (pa i sa samim sobom kao fizičkom osobom) mora sklopiti ugovor o najmu – kolikom, tolikom – kako bi država mogla na to ubirati porez. Znači li to da se zaista ne mora članu obitelji (ili bilo kome drugome) plaćati najam, ako se tako definira u ugovoru?

    • Goran Žarinac

      Goran Žarinac

      27. 02. 2018. u 1:45 pm Odgovori

      Ne moraš ništa plaćati I ne treba ti ugovor. Potrebna ti je samo izjava vlasnika prostora o ustupanju prostora za rad obrta i to je to. Ovo vrijedi za paušalce, za ostale ne znam.

    • Vlatka Basioli

      Vlatka Basioli

      04. 05. 2018. u 11:15 am Odgovori

      Evo, uspješno otvorila paušalni obrt! Evo iskustva, pa možda nekome bude od pomoći.
      Što se tiče prostora, roditelji mog partnera, vlasnici kuće, potpisali su IZJAVU u kojoj mi dopuštaju registraciju obrta na toj adresi BEZ NAKNADE. Ali teta zadužena za registraciju obrta tražila je da tu izjavu ovjerimo kod javnog bilježnika i donesemo joj izvadak iz zemljišnoknjižnog, kao dokaz o vlasništvu. To smo i učinili.
      Obrtnicu i riješenje mi je napravila odmah. Predala papire u petak, bilo gotovo u utorak. Možda zato što papiri nisu išli u Zagreb, sve je riješeno u Samoboru.
      Na dan kad sam podigla obrtnicu, obrt mi je krenuo s poslom, pa sam imala 24 sata riješiti Mirovinsko i Zdravstveno. Napomena budućim obrtnicima – obrasce M-1P i M-11P NE POPUNJAVATE, nego ih prazne donesete tetama u Mirovinsko koje ih same ispune (napominjem jer sam ja izgubila živce pokušavajući ih sama ispuniti). Na HZZO nisam ni išla, jer su mi u HZMO rekli su HZMO i HZZO sada povezani i čim riješiš prvo, sustav povuče i zdravstveno. JEJ!
      I onda su mi ostali još banka i porezna. Kod uspunjavanja prijave za poreznu paziti da u pod Predviđeni dohodak stavite dohodak koji predviđate DO KRAJA GODINE. Znači predviđeni godišnji dohodak podijelite sa 12 (mjeseci) i pomnožite s preostalim mjesecima do kraja godine. Pazite da godišnji ne premaši 80 000 kn (ja sam ženi tvrdila da je 85, ona meni 80), da vas ne stave u drugi porezni razred.
      U poreznoj su me obavjestili da moram još napraviti INTERNI AKT, voditi KNJIGU RAČUNA, redovito plaćati doprinose, plaćati naknadu Turističkoj i do 15.01. svake godine dostaviti im ispunjeni POS-SD obrazac.
      To je to!

  3. Jelena

    Jelena

    21. 02. 2018. u 9:32 pm Odgovori

    Ne može biti ugovor bez naknade. Takav ugovor je pravno nevažeći – to su mi rekli u Odsjeku za gospodarstvo kad sam otvarala obrt prije 2 i pol mjeseca (i još su rekli da je dovoljna samo izjava člana obitelji o korištenju prostora, bez ovjere kod javnog bilježnike). Ako potpišete ugovor bez naknade i ovjerite ga kod javnog bilježnika, porezna će vam odrediti neki fiktivni mjesečni najam na koji svaki mjesec morate plaćate porez 🙂

  4. Domagoj Kulundžić

    Domagoj Kulundžić

    22. 02. 2018. u 9:39 am Odgovori

    Thanks na informativnom članku! Više manje su to i moja iskustva s otvaranjem paušalnog obrta.

    Jedna stvar though, upravo sam zvao obrtničku komoru i oni tvrde da 100% sredstva potpore za samozapošljavanje ne ulaze u godišnju zaradu. Gdje si dobio informaciju da ulaze?

  5. Ivan

    Ivan

    22. 02. 2018. u 12:44 pm Odgovori

    Ovdje mi nešto nije jasno.
    Zašto ja ne bi otvorio obrt, dogovorio se sa poslodavcem da me “unajmi” i tako svaki mjesec dobijem svoju bruto plaću.
    Gdje je kvaka, zašto to ne rade poslodavci/radnici?

      • rolanje

        rolanje

        23. 02. 2018. u 11:16 pm Odgovori

        Bolji bi odgovor bio kad bi pisalo konkretno zašto se to ne smije.

        Evo npr. imam svoj doo i jedini sam zaposlenik njemu… Postoji li neki pravilnik, članak zakona ili nešto slično koji bi mi branio da otvorim u isto vrijeme i paušalni obrt kojim bih obavljao dio poslova (npr. prema manjim klijentima), a da sam i dalje zaposlenik svog doo-a (u kojem primam plaću, plaćam sve doprinose i pomoću njega i dalje obavljam poslove za npr. veće klijente).

        Nije da mi to nije dosad palo na pamet, ali nisam se još konkretnije raspitivao o takvoj mogućnosti.

        Vezano za post iznad – nije čak nužno da mene, radnika paušalnog obrta “unajmi” moj doo, već bi mi odgovaralo da za neke klijente radim preko obrta, a za neke preko doo-a… znači, čisto razdvajanje klijenata – ujutro sam zaposlen u doo-u, a navečer kad dođem kući, onda radi samo obrt… doo plaća svoje troškove, dobit, poreze… a obrt svoje… i ne fakturiram ništa između doo-a i obrta…

        Unaprijed zahvaljujem ako netko ima više informacija o ovakvoj kombinaciji koju tu gore opisujem..

    • Antonija

      Antonija

      23. 02. 2018. u 4:09 pm Odgovori

      Ivane, u slučaju da izdaješ samo jednu fakturu, na isti iznos i samo jednom klijentu, porezna će to vrlo lako skužiti i to se onda zove prikrivanje radnog odnosa.

  6. Jelena

    Jelena

    22. 02. 2018. u 5:37 pm Odgovori

    Ljudi, nemojte sklapati ni nositi kod javnog biljeznika taj ugovor o koristenju prostora bez naknade!!!

    To sam ja napravila kad sam prije 2 i pol mjeseca otvarala obrt preko E-obrta, a porezna mi je nakon toga poslala rjesenje u koje mi je odredila mjesecni najam i porez, pa sam morala raskidati taj ugovor (na savjet Plavog ureda i Odsjeka za gospodarstvo).

    Ako je vlasnik stana clan vase obitelji, treba vam samo njihova izjava, bez ovjere javnog biljeznika. Osim ako vam se ne placa porez na zrak svaki mjesec, plus javnom biljezniku ovjeru i raskidanje, a ne morate, onda slobodno nosite okolo taj ugovor! 😉

  7. Ivan

    Ivan

    26. 02. 2018. u 1:36 pm Odgovori

    Pozdrav,
    ako sam zaposlen u firmi i želim otvoriti svoj paušalni obrt, je li moguće dobiti potpore ili ne ? Također, što se tiče plaćanja doprinosa, koji su minimalni iznosi koji se moraju ispoštovati ?

      • Ivan

        Ivan

        02. 03. 2018. u 1:35 pm Odgovori

        Vidim da piše da su poticaji za samozapošljavanje, znači ako sam zaposlen, nema mogućnost potpora, šteta 🙁

        Ali nigdje ne vidim informaciju za plaćanje doprinosa (mirovinsko, zdravstveno) ako već imam radni odnos negdje dalje…

        • rolanje

          rolanje

          02. 03. 2018. u 8:27 pm Odgovori

          Koliko sam čuo, ako plaćaš doprinose kao zaposlenik u firmi, onda u paušalnom obrtu ne plaćaš doprinose, već samo paušalni porez/namet (ili kako se već zove)…

          a mene zanima, a nema još odgovora, ima li zapreka da ako sam zaposlen u svojoj doo firmi, da još otvorim i paušalni obrt (kao što sam gore u jednom od postova opisao)?

  8. vino

    vino

    17. 03. 2018. u 11:57 am Odgovori

    rolanje, jel si što saznao u vezi svog pitanja ? i mene odgovor zanima, zajedno s varijantom da nisam zaposlen u svojoj firmi odnosno da nitko nije zaposlen a u obrtu sam zaposlen i izdajem fakturu svojoj firmi.

    • rolanje

      rolanje

      09. 04. 2018. u 9:59 am Odgovori

      nisam se nešto posebno raspitivao jer mi nije bila nužna potreba, ali sam čuo da je tako nešto moguće napraviti… vjerojatno će nešto više znati knjigovođa pa ću njega gnjaviti kad dođe vrijeme.
      Možda bi i netko drugi odgovorio na pitanje, ali članak je već pao duboko dolje pa vjerojatno nitko više ni ne (ili samo mali broj ljudi) dolazi ovamo 🙂

  9. ivot

    ivot

    20. 03. 2018. u 7:54 pm Odgovori

    Ivane, mislim da postoji kategorija “obrtnik zaposlen kod drugog poslodavca” i da si kao takav svejedno obveznik plaćanja doprinosa (makar su ti oni na tvom radnom mjestu već plaćeni!). Riječ je o iznosu od nekih 2i nešto tisuće kuna godišnje za najmanji razred, do 85.000kn

  10. ivan

    ivan

    21. 09. 2018. u 7:43 am Odgovori

    Ovo NIJE točno:
    “Treba imati na umu da se dobivena sredstva uračunavaju u ukupne godišnje prihode, što je važno zbog ranije navedene granice prije ulaska u sustav PDV-a. ”

    Misljenje porezne:
    https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19400

    Slijedom iznijetog, a sukladno navedenim odredbama propisa o porezu na dohodak, na potporu isplaćenu od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dodijeljenu radi samozapošljavanja sukladno posebnim propisima na osnovi izrađenog poslovnog plana za zapošljavanje putem otvaranja obrta ne plaća se porez na dohodak prema članku 7. stavku 2. Pravilnika te se stoga ista niti ne uključuje u primitke iz članka 24. Pravilnika kao niti u Obrazac PO-SD.

    Predlažem ispraviti u članku.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Vodič za e-Vozačku da ne čekaš (kao mi) u redu u MUP-u

Sustav e-Vozačka, za predaju zahtjeva za novu vozačku dozvolu putem interneta, radi pristojno, ali i pokazuje da korisničko iskustvo i komunikacija mogu i moraju biti bolji. U suprotnom - šalter!

Tehnologija

Apple je pokazao kako više nema ništa za pokazati – čeka li ga Nokijin scenarij?

Sjednite, djeco, da vam ispričam priču o vremenu prije mog vremena. Bijaše to godina 1998., četvrtaste kutije protetičkih boja vrtjele su Windowse 95 ili 98, bilo je to vrijeme disketa, telefonskih slušalica koje se dižu i dial-up interneta koji puca kada se to dogodi.

Internet marketing

Ella Dvornik i Charles Pearce pokreću platformu za europske influencere – Manijak

Porazgovarala sam s Ellom Dvornik i Charlesom Pearceom o njihovom zajedničkom projektu, platformi za influencere i brendove koji s njima žele surađivati - Manijak.

Što ste propustili

Internet marketing

Poznati su dobitnici najvećeg SoMo Borca do sada

Weekend Media Festival jučer je završio dodjelom SoMo nagrada za najbolje digitalne projekte i kampanje.

Nesortirano

Može li igranje igara od nas napraviti bolje kolege, partnere i prijatelje?

Developer, filmaš i umjetnik Onat Hekimoglu na Weekend Media Festivalu govorio je o temi o kojoj ne slušamo često - ozbiljnim igrama.

Mobilno

Zašto zaključavate kućna vrata, ako nećete zaštititi svoje podatke online?

Na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu od Alana Delića iz Diverta dobili smo pet savjeta o tome kako se zaštititi online.

Startupi i poslovanje

Poznati timovi koji će se na Idea Knockoutu natjecati za mjesto na CES-u

Sve je spremno za ovogodišnji Idea Knockout, a za put u Vegas borit će se 20 timova.

Startupi i poslovanje

Domaća aplikacija Beyond Seen Screen postala ExRey i stigla na Android uređaje

Nakon rebrandinga, Beyond Seen Screen postaje ExRey, a beta verzija aplikacije koja pretvara pasivno gledanje videa u aktivno dostupna je na Google Playu.

Intervju

Splitski Locastic otvoreno o povratku u esport nakon pauze (i naučenih lekcija)

Locastic je mrtav, živio Locastic? Splitska tvrtka iz drugog pokušaja nastoji postati regionalna sila u igri CS:GO.