Twitter zbunjuje one koji ga ne koriste, zato opaska ‘retweets ≠ endorsements’ nije dovoljna

Twitter zbunjuje one koji ga ne koriste, zato opaska ‘retweets ≠ endorsements’ nije dovoljna

Mnogi korisnici Twittera u svoju biografiju dodali su objašnjenje “retweets ≠ endorsements”. No, u pojedinim slučajevima, posebice ako je politika upletena, to neće biti dovoljno da se ogradite od sadržaja koji dijelite - posebice ako taj sadržaj dođe pred oči onih koji Twitter ne koriste.

Twitter možda nikad nije ispunio svoj puni potencijal, ali i dalje je vrlo relevantan i utjecajan medij za određene teme. Jedna od njih je, svakako, politika, a posljednji slučajevi u SAD-u pokazuju koliko daleko događaji povezani s politikom i ovom društvenom mrežom mogu ići – do vrha, do Kongresa.

No, ovdje nećemo pričati o shadow-banningu, širenju lažnih vijesti, ekstremizma, govora mržnje i ostalim aktualnim problemima s kojima se Twitter susreće, nego o vrlo jednostavnoj radnji koju korisnici ove društvene mreže rade svakodnevno – retvitanju.

Odnosno, dijeljenju tuđeg tvita.

Ako ste (bili) vjeran korisnik ove društvene mreže, često ste mogli naići na profile koji u biografijama drže opasku “retweets ≠ endorsements” te “views my own”. Riječ je o svojevrsnom ograđivanju – u potonjem slučaju, obično to na svojem profilu naglašavaju pojedinci koji su dio većih organizacija kako bi se upravo one ogradile od mišljenja i izjava svojih zaposlenika i suradnika, a u prvom slučaju se sami pojedinci ograđuju od onog što dijele.

Ograditi se od sadržaja koji dijelimo? To se možda može na prvi pogled činiti bizarno nekome tko ne zna na koji način Twitter funkcionira, odnosno jest funkcionirao.

Problematika seže u rane godine Twittera, kada smo bili poprilično ograničeni brojem znakova (samo 140!), a željeli smo brzo dijeliti informacije s drugima. Nije tad bilo ni algoritma koji je utjecao na prikazivanje objava – sve je bilo kronološki, informacije su se dijelile skoro u stvarnom vremenu. Dijelili smo zanimljivosti, aktualnosti i sve ostalo što smo mislili da bi bilo relevantno za naše followere, a ako bismo htjeli podijeliti nešto što je netko drugi već objavio na Twitteru, samo bismo kopirali taj tvit uz oznaku RT (retweet).

Kasnije je Twitter uveo gumb za retweetanje, a potom i mogućnost dodavanja vlastitog komentara uz postojeći tvit, ali problem je bio u tome što je sav taj sadržaj i dalje morao stati u samo 140 znakova. I to sve do 2015. godine.

Nije stoga ni čudno što smo dosta sadržaja samo automatski retvitali, u svrhu informiranja drugih, a od iznesenog mišljenja u retvitu ograđivali smo se opaskom u biografijama.

U Australiji upravo odlučuju o tome je li retvitanje = odobravanje

No, zanimljiv slučaj stiže ovih dana iz Australije. Naime, tamo se upravo odlučuje o tome je li retvitanje zapravo odobravanje, a u kaši se našao potpredsjednik Construction, Forestry, Maritime, Mining and Energy Uniona, koji je 2016. retvitao ministricu Michaeliu Cash, koja se osvrnula na donacije koje sindikat daje tamošnjoj Radničkoj stranci – i time, kako tvrdi sindikat, pokazao pristranost.

Zanimljivo je kako se u saslušanju moralo duboko ulaziti u mehaniku retvitanja te što taj čin zapravo znači – iz nekog razloga je postalo važno što su potrebne čak dvije radnje da bi se retweet objavio.

Ovakvo cjepkanje funkcija Twittera očito je nužno da bi se objasnilo što je korisnik htio postići određenom radnjom, posebice jer onima koji ovu društvenu mrežu ne koriste, nešto izvađeno iz konteksta može biti poprilično zbunjujuće – i kreirati dodatne napetosti.

Kako danas interpretirati (re)tvit star nekoliko godina?

Twitter zbunjuje one koji ga ne koriste, a danas je teško objasniti kontekst nekog davnog (re)tvita.

Nije rijetkost da se izvlače iz konteksta stari tvitovi, zbog čega su pojedini pribjegli, zlu ne trebalo, brisanju svojih starih objava. A nije rijetkost ni da takve, nekad davno nedužne i nebitne, objave polariziraju javnost. Jer, kako vrlo dobro primjećuje Vox:

Posljednjih mjeseci imali smo mnoga previranja vezana uz Twitter, a većina je nastala zbog sličnog problema: Ne znamo kako interpretirati ono što je napisano na Twitteru. No, to ne sprječava one koji to ne znaju interpretirati, da koriste taj sadržaj kao oružje.

Twitter je čudan. Dobar dio sadržaja napisan tamo zapravo je metetekstualni komentar drugih tvitova i namijenjen je specifičnoj publici u točno određenom vremenu. Riječ je o prolaznom, samoreferencijalnom diskursu koji, nažalost, ipak nije toliko prolazan i povezan s referencom na koju se sadržaj odnosi. Naprotiv! Dizajniran je da bude lako prenosiv dalje, arhiviran, pretraživan i ugrađen na druga internetska mjesta, u bilo kojem kontekstu, u bilo kojem trenutku u budućnosti.

Korisnicima Twittera, koji znaju kako on funkcioniram jasno je da iza tvita, pa i retvita, uvijek stoji kontekst, ali onima koji ovu društvenu mrežu ne koriste, nikad neće biti potpuno jasne njene specifičnosti. I zato imamo saslušanja o tome kakva je mehanika retvitanja, seciranja što je korisnik htio poručiti tom radnjom, a ponekad nas čak ni ona opaska u biografiji pojedince neće spasiti od neželjenih posljedica.

Iako je na prvi pogled Twitter uvijek bio jednostavan za korištenje, uvijek je postojala nešto viša ulazna barijera za one koje ova društvena mreža nije zahvatila dok je bila na usponu i vrhuncu. Twitter taj problem pokušava popraviti godinama, a dodavanjem sve većeg broja novih opcija zapravo je i zakomplicirao stvari – i doveo neke od korisnika u škripac jer sad moraju objašnjavati što su mislili reći jednim retvitom tamo nekad 2016. godine ili ranije.

Ako ništa drugo, ako ste imalo javna osoba (a danas to svatko tko dijeli sadržaj na društvenim mrežama jest) pazite da uz retvit uvijek date kontekst, odnosno komentar. Ako se i embeda taj sadržaj za nekoliko godina, vaš će komentar, nadajmo se, biti vidljiv.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Karijere

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...