Twitter zbunjuje one koji ga ne koriste, zato opaska ‘retweets ≠ endorsements’ nije dovoljna

Twitter zbunjuje one koji ga ne koriste, zato opaska ‘retweets ≠ endorsements’ nije dovoljna

Mnogi korisnici Twittera u svoju biografiju dodali su objašnjenje “retweets ≠ endorsements”. No, u pojedinim slučajevima, posebice ako je politika upletena, to neće biti dovoljno da se ogradite od sadržaja koji dijelite - posebice ako taj sadržaj dođe pred oči onih koji Twitter ne koriste.

Twitter možda nikad nije ispunio svoj puni potencijal, ali i dalje je vrlo relevantan i utjecajan medij za određene teme. Jedna od njih je, svakako, politika, a posljednji slučajevi u SAD-u pokazuju koliko daleko događaji povezani s politikom i ovom društvenom mrežom mogu ići – do vrha, do Kongresa.

No, ovdje nećemo pričati o shadow-banningu, širenju lažnih vijesti, ekstremizma, govora mržnje i ostalim aktualnim problemima s kojima se Twitter susreće, nego o vrlo jednostavnoj radnji koju korisnici ove društvene mreže rade svakodnevno – retvitanju.

Odnosno, dijeljenju tuđeg tvita.

Ako ste (bili) vjeran korisnik ove društvene mreže, često ste mogli naići na profile koji u biografijama drže opasku “retweets ≠ endorsements” te “views my own”. Riječ je o svojevrsnom ograđivanju – u potonjem slučaju, obično to na svojem profilu naglašavaju pojedinci koji su dio većih organizacija kako bi se upravo one ogradile od mišljenja i izjava svojih zaposlenika i suradnika, a u prvom slučaju se sami pojedinci ograđuju od onog što dijele.

Ograditi se od sadržaja koji dijelimo? To se možda može na prvi pogled činiti bizarno nekome tko ne zna na koji način Twitter funkcionira, odnosno jest funkcionirao.

Problematika seže u rane godine Twittera, kada smo bili poprilično ograničeni brojem znakova (samo 140!), a željeli smo brzo dijeliti informacije s drugima. Nije tad bilo ni algoritma koji je utjecao na prikazivanje objava – sve je bilo kronološki, informacije su se dijelile skoro u stvarnom vremenu. Dijelili smo zanimljivosti, aktualnosti i sve ostalo što smo mislili da bi bilo relevantno za naše followere, a ako bismo htjeli podijeliti nešto što je netko drugi već objavio na Twitteru, samo bismo kopirali taj tvit uz oznaku RT (retweet).

Kasnije je Twitter uveo gumb za retweetanje, a potom i mogućnost dodavanja vlastitog komentara uz postojeći tvit, ali problem je bio u tome što je sav taj sadržaj i dalje morao stati u samo 140 znakova. I to sve do 2015. godine.

Nije stoga ni čudno što smo dosta sadržaja samo automatski retvitali, u svrhu informiranja drugih, a od iznesenog mišljenja u retvitu ograđivali smo se opaskom u biografijama.

U Australiji upravo odlučuju o tome je li retvitanje = odobravanje

No, zanimljiv slučaj stiže ovih dana iz Australije. Naime, tamo se upravo odlučuje o tome je li retvitanje zapravo odobravanje, a u kaši se našao potpredsjednik Construction, Forestry, Maritime, Mining and Energy Uniona, koji je 2016. retvitao ministricu Michaeliu Cash, koja se osvrnula na donacije koje sindikat daje tamošnjoj Radničkoj stranci – i time, kako tvrdi sindikat, pokazao pristranost.

Zanimljivo je kako se u saslušanju moralo duboko ulaziti u mehaniku retvitanja te što taj čin zapravo znači – iz nekog razloga je postalo važno što su potrebne čak dvije radnje da bi se retweet objavio.

Ovakvo cjepkanje funkcija Twittera očito je nužno da bi se objasnilo što je korisnik htio postići određenom radnjom, posebice jer onima koji ovu društvenu mrežu ne koriste, nešto izvađeno iz konteksta može biti poprilično zbunjujuće – i kreirati dodatne napetosti.

Kako danas interpretirati (re)tvit star nekoliko godina?

Twitter zbunjuje one koji ga ne koriste, a danas je teško objasniti kontekst nekog davnog (re)tvita.

Nije rijetkost da se izvlače iz konteksta stari tvitovi, zbog čega su pojedini pribjegli, zlu ne trebalo, brisanju svojih starih objava. A nije rijetkost ni da takve, nekad davno nedužne i nebitne, objave polariziraju javnost. Jer, kako vrlo dobro primjećuje Vox:

Posljednjih mjeseci imali smo mnoga previranja vezana uz Twitter, a većina je nastala zbog sličnog problema: Ne znamo kako interpretirati ono što je napisano na Twitteru. No, to ne sprječava one koji to ne znaju interpretirati, da koriste taj sadržaj kao oružje.

Twitter je čudan. Dobar dio sadržaja napisan tamo zapravo je metetekstualni komentar drugih tvitova i namijenjen je specifičnoj publici u točno određenom vremenu. Riječ je o prolaznom, samoreferencijalnom diskursu koji, nažalost, ipak nije toliko prolazan i povezan s referencom na koju se sadržaj odnosi. Naprotiv! Dizajniran je da bude lako prenosiv dalje, arhiviran, pretraživan i ugrađen na druga internetska mjesta, u bilo kojem kontekstu, u bilo kojem trenutku u budućnosti.

Korisnicima Twittera, koji znaju kako on funkcioniram jasno je da iza tvita, pa i retvita, uvijek stoji kontekst, ali onima koji ovu društvenu mrežu ne koriste, nikad neće biti potpuno jasne njene specifičnosti. I zato imamo saslušanja o tome kakva je mehanika retvitanja, seciranja što je korisnik htio poručiti tom radnjom, a ponekad nas čak ni ona opaska u biografiji pojedince neće spasiti od neželjenih posljedica.

Iako je na prvi pogled Twitter uvijek bio jednostavan za korištenje, uvijek je postojala nešto viša ulazna barijera za one koje ova društvena mreža nije zahvatila dok je bila na usponu i vrhuncu. Twitter taj problem pokušava popraviti godinama, a dodavanjem sve većeg broja novih opcija zapravo je i zakomplicirao stvari – i doveo neke od korisnika u škripac jer sad moraju objašnjavati što su mislili reći jednim retvitom tamo nekad 2016. godine ili ranije.

Ako ništa drugo, ako ste imalo javna osoba (a danas to svatko tko dijeli sadržaj na društvenim mrežama jest) pazite da uz retvit uvijek date kontekst, odnosno komentar. Ako se i embeda taj sadržaj za nekoliko godina, vaš će komentar, nadajmo se, biti vidljiv.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Poznati su finalisti šestog izdanja programa Moj Zaba Start

Trideset finalsita šeste godine natječaja Moj Zaba Start poznato je javnosti, a neki od njih će podijeliti gotovo milijun kuna financijskih potpora u tri područja.

Tehnologija

Manje kupujemo aute, ali više romobile. Rješenje? Mercedes električni romobil!

Mercedes je potiho ušao na tržište električnih romobila, a uskoro ćemo na njima možda vidjeti i lokalne "igrače" koji čim sjednu az stol u kafiću bacaju ključ Mercedesa na stol.

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.