5 načina kako Twitter unapređuje novinarstvo

5 načina kako Twitter unapređuje novinarstvo

Svi pamte tvit Janisa Krumsa s fotkom aviona u rijeci Hudson 2009. godine. Oni boljeg pamćenja sjećaju se i Jamesa Karla Bucka koji se tvitom “uhićen” izvukao iz egipatskog zatvora. Nekoliko mjeseci ranije, u magazinu PlanB objavljen je članak ‘Twitter novinarstvo’ u kojemu se prvi put u Hrvatskoj počinje ozbiljnije razmatrati taj fenomen. S razmakom od nekoliko godina, kada Twitter više nije “ono nešto na internetu”, već je u svakodnevnoj uporabi velikog broja ljudi te tvrtki (a posebice medija) možemo analizirati koliko se twitter uvukao u domaće novinarstvo, odnosno kojim metodama korištenja twittera jedan domaći novinar može ostvariti profesionalni napredak na dobrobit svojih čitatelja...

Svi pamte tvit Janisa Krumsa s fotkom aviona u rijeci Hudson 2009. godine. Oni boljeg pamćenja sjećaju se i Jamesa Karla Bucka koji se tvitom “uhićen” izvukao iz egipatskog zatvora.

Nekoliko mjeseci ranije, u magazinu PlanB objavljen je članak Twitter novinarstvo u kojemu se prvi put u Hrvatskoj počinje ozbiljnije razmatrati taj fenomen.

S razmakom od nekoliko godina, kada Twitter više nije “ono nešto na internetu”, već je u svakodnevnoj uporabi velikog broja ljudi te tvrtki (a posebice medija) možemo analizirati koliko se twitter uvukao u domaće novinarstvo, odnosno kojim metodama korištenja twittera jedan domaći novinar može ostvariti profesionalni napredak na dobrobit svojih čitatelja

Kako možete Twitter koristiti u novinarstvu?

Breaking news

Kako god okrenete, bilo da tviteraši ‘probiju’ breaking news na Twitteru ili to učine novinari prema tviterašima, Twitter je brži od svih klasičnih medija, uključujući I sve brže news portale. Zašto? Vrlo jednostavno. U klasičnom novinarstvu, informacije ne padaju s neba, kao što to neupućeni vole vjerovati, već se dobivaju s terena, u izravnom kontaktu s ljudima. Twitter su ljudi koji su ‘svaki na svom terenu’, pa kad se nešto dogodi u blizini, a od velikog je značaja, kao što to breaking news u pravilu bude, oni će o tome tvitati.

Praćenjem timelinea vrlo ćete vjerojatno naići na pregršt zanimljivih informacija, objavljenih u realnom vremenu. Drugim riječima, novinari bi na tviteraše, u najpozitivnijem mogućem smislu, trebali gledati kao na svoje produžene i dalekosežne ruke. Primjera radi, tviteraš @rjasmin za vrijeme poplave Save u Zagrebu postavio je fotku i video na twitter koju je Jutarnji prenio. S druge strane, novinarski breaking news će se najbrže proširiti Twitterom (izuzev TV-a i radiopostaja) pa bi novinari baš tu trebali tražiti svoju publiku.

Otkrijte trendove

Činjenica je da novine stvaraju trendove. Ali za stvaranje i promicanje trendova trebaju osnove. Njih je pak veoma lako naći na tviteru. Struktura aktivnih tviteraša je na veoma visokoj razini. Znamo da je riječ o u pravilu obrazovanim ljudima širokih interesa, a upravo od takvih osoba se trendovi i šire. Prateći komunikaciju i interes tviteraša, iskusniji novinar može na vrijeme ‘nanjušiti’ trend koji se pojavljuje.

Sjećate li se ovog tvita? (Snimio Janis Krums)

Bilo da je riječ o nekom zanimljivom sociološkom fenomenu ili trendu u poslovanju. Drugim riječima, twitter je neiscrpan izvor tema za novinare. Koji u pravilu trebaju samo dobro slušati. S druge strane, osim što ih primarno prate, novine ponekad, u kontekstu svoje društvene aktivnosti, stvaraju vlastite trendove. Twitter je odličan test poligon za promatranje feedbacka, odnosno uspješnosti i izvedivosti neke ideje.

Izjave? Imamo ih

Kraljicu novinarske forme – reportažu – nemoguće je napisati bez ljudi. Bez sugovornika, stvarnih osoba sa stvarnim iskustvima. Novinari se ponekad nađu u nezgodnoj situaciji kada na ulici trebaju pronaći pet osoba iz istog miljea, istog zaposlenja, istog problema… Twitter tu potragu olakšava.

Dat ću primjer vlastitog članka o uspješnim internetskim poduzetnicima koji rade za strance, objavljenog u tjedniku Globus. Trebalo mi je otprilike sat vremena da na Twitteru nađem desetak sugovornika. Istina, možda bi mi dulje trebalo da putem twittera pronađem deset umirovljenika ili poljoprivrednika, ali bi ih zasigurno našao. Networking, umreženost koju twitter nudi treba iskoristiti. Opet, kažem, na obostrano zadovoljstvo.

Korekcija informacija?

Nije grijeh prenijeti netočnu informaciju. Događa se svakodnevno. Riječ je o statističkoj, ljudskoj pogrešci. Grijeh je ignorirati ispravak. U klasičnom novinarstvu, u tiskanim medijima, ispravak se može objaviti naknadno, ali je šteta mnogo veća. U online medijima, greške se u pravilu mogu promijeniti u realnom vremenu. Tviteraši prate medije, čitaju, informiraju se i, najvažnije od svega, nastupaju kao snažna kolektivna inteligencija, odnosno pamet. Provedena anketa pokazala je kako su tviteraši fakultetski obrazovani te obožavaju svoje gadgete.

No, najbolje od svega, oni nisu pasivni promatrači. Ako im otvorite komunikacijski kanal prema sebi, oni će ga koristiti. Ako objavite netočnu informaciju, u kratkom će vas roku ispraviti. Greška u toj komunikaciji počiva samo na jednoj stvari – povrijeđenom egu. Što novinara – što tviteraša koji se postavlja kao ‘sveznalica’. Zabluda je da postojimo mi (novinari) i vi (publika). Mi smo samo dio vas.

Promoviraj se nježno

Latinska izreka da je ‘neukusno pričati o sebi samom’ možda je ‘držala vodu’ prije 300 godina. U današnjem svijetu biznisa i medija, samopromocija je elementarni modus operandi svakog brenda, pa tako i onog osobnog, novinarskog. Stvaranje vjerne publike misija je svakog novinara i medija. Poštivajući pravila komunikacije i odnosa na twitteru, svaki kvalitetan novinar može stvoriti svoju listu followera, odnosno publike na koju se može pouzdati. Ako se pravilno koristi, twitter je neobično snažna platforma za samopromociju.

Znate li još neke načine kako se Twitter može iskoristiti u novinarstvu? Što mislite o navedenima?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Stipe Dumančić

    Stipe Dumančić

    14. 10. 2010. u 11:30 am Odgovori

    Sve 5, samo je pitanje istinitosti i brzini širenja informacija.

    U novinama ipak pišu novinari koji primaju plaću, te neće im se lako gledati na to ukoliko pogriješe kod teme. No na twitteru svi su “novinari” i pitanje kakva se štete može učiniti krivo plasiranim informacijama.

    Twitter za novinarstvo je dvosjekli mač. Bar ja tako gledam na to.

    Da Twitter može donijeti flash vijesti to stoji, samo govorim da bi novinar trebao to provjeriti i plasirati dalje. A da mi tviteraši budemo produžena “nevidljiva” ruka 🙂

  2. Davor Čuvalo

    Davor Čuvalo

    14. 10. 2010. u 11:48 am Odgovori

    Većina navedenoga stoji no postoji jedan dosta velik problem, prisutan kod svih javnih izvora vijesti: mogućnost zloupotrebe. Relativno je lako plasirati lažnu vijest, netočnu vijest ili namjerno netočno intoniranu vijest. Istina je da demanti često stigne, no često to i nije slučaj već su gledatelji samo pasivni pormatrači. Na kraju, i demanti je podložan zloupotrebi, pa neutralni čitatelj nema mogućnost razaznati što je istina a što nije. Nije lako novinaru u žurbi koji se želi osloniti na neku vijest sa drugog kraja planete, a ne zna da li je vijest istinita, da li je demanti istinit itd. Objava lažne vijesti sa sobom nosi i pad ugleda medija koji je vijest objavio, pa i tužbe za odštetu radi povrede ugleda itd.

    To su ‘porođajni’ problemi novoga doba informiranja, početak kojega smo svjedoci svi mi. U radu našeg servisa http://www.Tvinx.com u kojem čitatelji šalju vijesti, suočili smo se sa sličnim problemima koji će vjerojatno postati sa vremenom još izraženiji. No to je cijena napretka a rješenje će se vjerojatno pronaći u hodu.

  3. Brzi

    Brzi

    14. 10. 2010. u 11:48 am Odgovori

    @rjasmin baš i nije samo “twitteraš” on je urednik magazina PC Chip. Problem je što je u hr Twitter još uvijek marginalan, bez obzira kako si ta zajednica voli tepati. Veliku većinu prometa generiraju twitteraši koji su već dosadili i nemaju ništa novo za reći, a vrlo su agresivni i dosadni. Nažalost oni oblikuju domaću twitter zajednicu i trebat će još dosta vremena da se izgubi njihov utjecaj.

  4. Barbara

    Barbara

    14. 10. 2010. u 12:01 pm Odgovori

    Prednost Twittera je što uzivo mozete pratiti sve bitne događaje, bilo gdje. Savršen primjer je nedavni gay pride u Beogradu s kojeg su deseci twitteraša uživo izvještavali o stanju u gradu te omogućili news portalima točnije i jasnije prenošenje događaja. U trenutku kad je s Hine stigla obavijesti o 3 ranjenih policajaca, Jutarnji je zahvaljujući twitterašima i hastgau #bgpride imao updejtanu i točnu informaciju o 37 ozlijeđenih policajaca. Fotografije s lica mjesta govorile su puno više od šturih vijesti agencija.

    Drugi primjer je ovaj koji je naveo Nebojša- pri izvještavanju o nabujaloj Savi, fotografije spašavanja čovjeka na brodu stigle su upravo od twitteraša koji se našao na licu mjesta.

    Ukratko, twitter za online novinarstvo radi čuda. Pomaže i ispravlja.

  5. Ante Primorac

    Ante Primorac

    14. 10. 2010. u 12:32 pm Odgovori

    Ovo bi bio dobar članak za one koji počinju koristiti twitter jer će im dokazati ozbiljnost ovog servisa.

    Jedan primjer širenja informacija:
    ne davno kad se dogodio pad facebooka na twitteru je nastala ludnica svi su se raspisali o mogućem problemu zbog čega je ne dostupna ova poznata društvena mreža i onda se oglasio i sam facebook preko svog twitter profila i u roku od 10 minuta net.hr (nisam gledao ostale news portale) piše o padu facebooka sa svim informacijama

  6. Damir 2

    Damir 2

    15. 10. 2010. u 1:33 pm Odgovori

    imam jedno pitanjce za ove Twitter entuzijaste koji misle da je Twitter rješenje svih problema.

    Ja sam npr svjedok nekog važnog događaja u nekom udaljenom kraju (npr Iran) i pošaljem tvit, a vi ste novinari. Recimo da nisam poznati tviteraš, da li ćete uvažiti moj tvit pošto nemam reputaciju kao poznati tviteraš, ali ipak javio sam interesantnu vijest. Kako znate da vijest nije fake? Mala je šansa da će se neki poznati tviteraš naći na baš na pravom mjestu u pravo vrijeme. Poanta i je na masovnosti tvitanja neprovjerenih anonimaca a ne na ekskluzivnosti poznatih tviteraša.

    I šta sad da se radi. Javim fake vijest o državnom udaru ili nekoj katastrofi u nekoj udaljenoj zemlji. I sad se javi netko drugi i kaže da je tvit lažan. I onda se namjerno javi moj frend (ili ja sa drugog accounta) i kažem da nema pojma, da je vijest istinita. Kome ćete vjerovati?

    Ako ne vjerujete u ovaj scenarij sjetite se koliko ima spama i koliko se novih virusa generira. Takvih ljudi uvijek je bilo i biti će.

    Da ne govorim da sam se pretplatio na neke strane tviteraše koji su mi poslovno interesantni i njihovi tvitovi su toliko dosadni da ih uopće više ne čitam. Imaju li ti ljudi zaštitu od spama u vlastitoj glavi.

    Koje je vaše rješenje?

  7. Danijel Šivinjski

    Danijel Šivinjski

    15. 10. 2010. u 2:01 pm Odgovori

    @Damir Uvijek postoji krug povjerenja, a sve ostalo se prepušta individualnoj procjeni. Istina je da će Tweeteraši s manje pratioca biti teže zapaženi iako imaju super vijest. Možda netko od pratioca ima veći utjecaj pa će proslijediti. Sve ovisi o situaciji i mnogim parametrima.

  8. Ante Primorac

    Ante Primorac

    20. 10. 2010. u 9:07 pm Odgovori

    Malo mi je ne jasno kako novinar na osnovu jednog kratkog tvita napiše neku vjest s normalnim sadržajem znači da vjest bude potpuna a ne samo naslov. Oni vjerovatno šalju svoje ekipe na teren ako je riječ o našoj i susjednim zemljama ili se informiraju preko svojih kolega iz inozemstva itd.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Hakirali su vam Gmail račun? Ne paničarite, ovo su koraci koje trebate napraviti

Ako čitate ovaj tekst, vjerojatno vam se nešto dogodilo s Facebookom, Gmailom ili nekim drugim računom. Pomoć je tu!

Startupi i poslovanje

Budućnost razvoja AI-ja u Hrvatskoj komentirat će stručnjaci iz Poslovne inteligencije, Airta, A1, Includea i Nets CEE-a!

Do kud je danas dogurala svjetska AI industrija i kako ju možemo pratiti u Hrvatskoj, razgovaramo s domaćim stručnjacima iz područja IT-a i umjetne inteligencije.

Intervju

Novim Zakonom o radu konačno će se regulirati rad na daljinu – povremeno, stalno…

Novi Zakon o radu trebao bi donijeti prijeko potrebne izmjene da bi se regulirao rad na daljinu. Rad koji mnogi od nas prakticiraju, ako ne već godinama, onda barem od ove godine.

Intervju

Marijana Šarolić Robić: Nijedno dijete ne smije biti izostavljeno jer nema računalo, internet i digitalne vještine

Evo kako udruga Professional Women's and Men's Network Zagreb želi pomoći riješiti taj problem te kako se IT zajednica može priključiti.

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...