5 načina kako Twitter unapređuje novinarstvo

5 načina kako Twitter unapređuje novinarstvo

Svi pamte tvit Janisa Krumsa s fotkom aviona u rijeci Hudson 2009. godine. Oni boljeg pamćenja sjećaju se i Jamesa Karla Bucka koji se tvitom “uhićen” izvukao iz egipatskog zatvora. Nekoliko mjeseci ranije, u magazinu PlanB objavljen je članak ‘Twitter novinarstvo’ u kojemu se prvi put u Hrvatskoj počinje ozbiljnije razmatrati taj fenomen. S razmakom od nekoliko godina, kada Twitter više nije “ono nešto na internetu”, već je u svakodnevnoj uporabi velikog broja ljudi te tvrtki (a posebice medija) možemo analizirati koliko se twitter uvukao u domaće novinarstvo, odnosno kojim metodama korištenja twittera jedan domaći novinar može ostvariti profesionalni napredak na dobrobit svojih čitatelja...

Svi pamte tvit Janisa Krumsa s fotkom aviona u rijeci Hudson 2009. godine. Oni boljeg pamćenja sjećaju se i Jamesa Karla Bucka koji se tvitom “uhićen” izvukao iz egipatskog zatvora.

Nekoliko mjeseci ranije, u magazinu PlanB objavljen je članak Twitter novinarstvo u kojemu se prvi put u Hrvatskoj počinje ozbiljnije razmatrati taj fenomen.

S razmakom od nekoliko godina, kada Twitter više nije “ono nešto na internetu”, već je u svakodnevnoj uporabi velikog broja ljudi te tvrtki (a posebice medija) možemo analizirati koliko se twitter uvukao u domaće novinarstvo, odnosno kojim metodama korištenja twittera jedan domaći novinar može ostvariti profesionalni napredak na dobrobit svojih čitatelja

Kako možete Twitter koristiti u novinarstvu?

Breaking news

Kako god okrenete, bilo da tviteraši ‘probiju’ breaking news na Twitteru ili to učine novinari prema tviterašima, Twitter je brži od svih klasičnih medija, uključujući I sve brže news portale. Zašto? Vrlo jednostavno. U klasičnom novinarstvu, informacije ne padaju s neba, kao što to neupućeni vole vjerovati, već se dobivaju s terena, u izravnom kontaktu s ljudima. Twitter su ljudi koji su ‘svaki na svom terenu’, pa kad se nešto dogodi u blizini, a od velikog je značaja, kao što to breaking news u pravilu bude, oni će o tome tvitati.

Praćenjem timelinea vrlo ćete vjerojatno naići na pregršt zanimljivih informacija, objavljenih u realnom vremenu. Drugim riječima, novinari bi na tviteraše, u najpozitivnijem mogućem smislu, trebali gledati kao na svoje produžene i dalekosežne ruke. Primjera radi, tviteraš @rjasmin za vrijeme poplave Save u Zagrebu postavio je fotku i video na twitter koju je Jutarnji prenio. S druge strane, novinarski breaking news će se najbrže proširiti Twitterom (izuzev TV-a i radiopostaja) pa bi novinari baš tu trebali tražiti svoju publiku.

Otkrijte trendove

Činjenica je da novine stvaraju trendove. Ali za stvaranje i promicanje trendova trebaju osnove. Njih je pak veoma lako naći na tviteru. Struktura aktivnih tviteraša je na veoma visokoj razini. Znamo da je riječ o u pravilu obrazovanim ljudima širokih interesa, a upravo od takvih osoba se trendovi i šire. Prateći komunikaciju i interes tviteraša, iskusniji novinar može na vrijeme ‘nanjušiti’ trend koji se pojavljuje.

Sjećate li se ovog tvita? (Snimio Janis Krums)

Bilo da je riječ o nekom zanimljivom sociološkom fenomenu ili trendu u poslovanju. Drugim riječima, twitter je neiscrpan izvor tema za novinare. Koji u pravilu trebaju samo dobro slušati. S druge strane, osim što ih primarno prate, novine ponekad, u kontekstu svoje društvene aktivnosti, stvaraju vlastite trendove. Twitter je odličan test poligon za promatranje feedbacka, odnosno uspješnosti i izvedivosti neke ideje.

Izjave? Imamo ih

Kraljicu novinarske forme – reportažu – nemoguće je napisati bez ljudi. Bez sugovornika, stvarnih osoba sa stvarnim iskustvima. Novinari se ponekad nađu u nezgodnoj situaciji kada na ulici trebaju pronaći pet osoba iz istog miljea, istog zaposlenja, istog problema… Twitter tu potragu olakšava.

Dat ću primjer vlastitog članka o uspješnim internetskim poduzetnicima koji rade za strance, objavljenog u tjedniku Globus. Trebalo mi je otprilike sat vremena da na Twitteru nađem desetak sugovornika. Istina, možda bi mi dulje trebalo da putem twittera pronađem deset umirovljenika ili poljoprivrednika, ali bi ih zasigurno našao. Networking, umreženost koju twitter nudi treba iskoristiti. Opet, kažem, na obostrano zadovoljstvo.

Korekcija informacija?

Nije grijeh prenijeti netočnu informaciju. Događa se svakodnevno. Riječ je o statističkoj, ljudskoj pogrešci. Grijeh je ignorirati ispravak. U klasičnom novinarstvu, u tiskanim medijima, ispravak se može objaviti naknadno, ali je šteta mnogo veća. U online medijima, greške se u pravilu mogu promijeniti u realnom vremenu. Tviteraši prate medije, čitaju, informiraju se i, najvažnije od svega, nastupaju kao snažna kolektivna inteligencija, odnosno pamet. Provedena anketa pokazala je kako su tviteraši fakultetski obrazovani te obožavaju svoje gadgete.

No, najbolje od svega, oni nisu pasivni promatrači. Ako im otvorite komunikacijski kanal prema sebi, oni će ga koristiti. Ako objavite netočnu informaciju, u kratkom će vas roku ispraviti. Greška u toj komunikaciji počiva samo na jednoj stvari – povrijeđenom egu. Što novinara – što tviteraša koji se postavlja kao ‘sveznalica’. Zabluda je da postojimo mi (novinari) i vi (publika). Mi smo samo dio vas.

Promoviraj se nježno

Latinska izreka da je ‘neukusno pričati o sebi samom’ možda je ‘držala vodu’ prije 300 godina. U današnjem svijetu biznisa i medija, samopromocija je elementarni modus operandi svakog brenda, pa tako i onog osobnog, novinarskog. Stvaranje vjerne publike misija je svakog novinara i medija. Poštivajući pravila komunikacije i odnosa na twitteru, svaki kvalitetan novinar može stvoriti svoju listu followera, odnosno publike na koju se može pouzdati. Ako se pravilno koristi, twitter je neobično snažna platforma za samopromociju.

Znate li još neke načine kako se Twitter može iskoristiti u novinarstvu? Što mislite o navedenima?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Stipe Dumančić

    Stipe Dumančić

    14. 10. 2010. u 11:30 am Odgovori

    Sve 5, samo je pitanje istinitosti i brzini širenja informacija.

    U novinama ipak pišu novinari koji primaju plaću, te neće im se lako gledati na to ukoliko pogriješe kod teme. No na twitteru svi su “novinari” i pitanje kakva se štete može učiniti krivo plasiranim informacijama.

    Twitter za novinarstvo je dvosjekli mač. Bar ja tako gledam na to.

    Da Twitter može donijeti flash vijesti to stoji, samo govorim da bi novinar trebao to provjeriti i plasirati dalje. A da mi tviteraši budemo produžena “nevidljiva” ruka 🙂

  2. Davor Čuvalo

    Davor Čuvalo

    14. 10. 2010. u 11:48 am Odgovori

    Većina navedenoga stoji no postoji jedan dosta velik problem, prisutan kod svih javnih izvora vijesti: mogućnost zloupotrebe. Relativno je lako plasirati lažnu vijest, netočnu vijest ili namjerno netočno intoniranu vijest. Istina je da demanti često stigne, no često to i nije slučaj već su gledatelji samo pasivni pormatrači. Na kraju, i demanti je podložan zloupotrebi, pa neutralni čitatelj nema mogućnost razaznati što je istina a što nije. Nije lako novinaru u žurbi koji se želi osloniti na neku vijest sa drugog kraja planete, a ne zna da li je vijest istinita, da li je demanti istinit itd. Objava lažne vijesti sa sobom nosi i pad ugleda medija koji je vijest objavio, pa i tužbe za odštetu radi povrede ugleda itd.

    To su ‘porođajni’ problemi novoga doba informiranja, početak kojega smo svjedoci svi mi. U radu našeg servisa http://www.Tvinx.com u kojem čitatelji šalju vijesti, suočili smo se sa sličnim problemima koji će vjerojatno postati sa vremenom još izraženiji. No to je cijena napretka a rješenje će se vjerojatno pronaći u hodu.

  3. Brzi

    Brzi

    14. 10. 2010. u 11:48 am Odgovori

    @rjasmin baš i nije samo “twitteraš” on je urednik magazina PC Chip. Problem je što je u hr Twitter još uvijek marginalan, bez obzira kako si ta zajednica voli tepati. Veliku većinu prometa generiraju twitteraši koji su već dosadili i nemaju ništa novo za reći, a vrlo su agresivni i dosadni. Nažalost oni oblikuju domaću twitter zajednicu i trebat će još dosta vremena da se izgubi njihov utjecaj.

  4. Barbara

    Barbara

    14. 10. 2010. u 12:01 pm Odgovori

    Prednost Twittera je što uzivo mozete pratiti sve bitne događaje, bilo gdje. Savršen primjer je nedavni gay pride u Beogradu s kojeg su deseci twitteraša uživo izvještavali o stanju u gradu te omogućili news portalima točnije i jasnije prenošenje događaja. U trenutku kad je s Hine stigla obavijesti o 3 ranjenih policajaca, Jutarnji je zahvaljujući twitterašima i hastgau #bgpride imao updejtanu i točnu informaciju o 37 ozlijeđenih policajaca. Fotografije s lica mjesta govorile su puno više od šturih vijesti agencija.

    Drugi primjer je ovaj koji je naveo Nebojša- pri izvještavanju o nabujaloj Savi, fotografije spašavanja čovjeka na brodu stigle su upravo od twitteraša koji se našao na licu mjesta.

    Ukratko, twitter za online novinarstvo radi čuda. Pomaže i ispravlja.

  5. Ante Primorac

    Ante Primorac

    14. 10. 2010. u 12:32 pm Odgovori

    Ovo bi bio dobar članak za one koji počinju koristiti twitter jer će im dokazati ozbiljnost ovog servisa.

    Jedan primjer širenja informacija:
    ne davno kad se dogodio pad facebooka na twitteru je nastala ludnica svi su se raspisali o mogućem problemu zbog čega je ne dostupna ova poznata društvena mreža i onda se oglasio i sam facebook preko svog twitter profila i u roku od 10 minuta net.hr (nisam gledao ostale news portale) piše o padu facebooka sa svim informacijama

  6. Damir 2

    Damir 2

    15. 10. 2010. u 1:33 pm Odgovori

    imam jedno pitanjce za ove Twitter entuzijaste koji misle da je Twitter rješenje svih problema.

    Ja sam npr svjedok nekog važnog događaja u nekom udaljenom kraju (npr Iran) i pošaljem tvit, a vi ste novinari. Recimo da nisam poznati tviteraš, da li ćete uvažiti moj tvit pošto nemam reputaciju kao poznati tviteraš, ali ipak javio sam interesantnu vijest. Kako znate da vijest nije fake? Mala je šansa da će se neki poznati tviteraš naći na baš na pravom mjestu u pravo vrijeme. Poanta i je na masovnosti tvitanja neprovjerenih anonimaca a ne na ekskluzivnosti poznatih tviteraša.

    I šta sad da se radi. Javim fake vijest o državnom udaru ili nekoj katastrofi u nekoj udaljenoj zemlji. I sad se javi netko drugi i kaže da je tvit lažan. I onda se namjerno javi moj frend (ili ja sa drugog accounta) i kažem da nema pojma, da je vijest istinita. Kome ćete vjerovati?

    Ako ne vjerujete u ovaj scenarij sjetite se koliko ima spama i koliko se novih virusa generira. Takvih ljudi uvijek je bilo i biti će.

    Da ne govorim da sam se pretplatio na neke strane tviteraše koji su mi poslovno interesantni i njihovi tvitovi su toliko dosadni da ih uopće više ne čitam. Imaju li ti ljudi zaštitu od spama u vlastitoj glavi.

    Koje je vaše rješenje?

  7. Danijel Šivinjski

    Danijel Šivinjski

    15. 10. 2010. u 2:01 pm Odgovori

    @Damir Uvijek postoji krug povjerenja, a sve ostalo se prepušta individualnoj procjeni. Istina je da će Tweeteraši s manje pratioca biti teže zapaženi iako imaju super vijest. Možda netko od pratioca ima veći utjecaj pa će proslijediti. Sve ovisi o situaciji i mnogim parametrima.

  8. Ante Primorac

    Ante Primorac

    20. 10. 2010. u 9:07 pm Odgovori

    Malo mi je ne jasno kako novinar na osnovu jednog kratkog tvita napiše neku vjest s normalnim sadržajem znači da vjest bude potpuna a ne samo naslov. Oni vjerovatno šalju svoje ekipe na teren ako je riječ o našoj i susjednim zemljama ili se informiraju preko svojih kolega iz inozemstva itd.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Ovo je nova generacija ZICER-ovog Startup Factoryja! 12 timova natječe se za 800.000 kuna

Oni stvaraju ekološki prihvatljive supstitute pesticidima, omogućuju efikasnije 3D printanje, unapređuju edukacijski sustav i poboljšavaju zdravlje stanovništva... upoznajte novu generaciju Startup Factoryja.

Startupi i poslovanje

Vodič kroz PR i medije za startupe, IT profesionalce i poduzetnike

Zaboravite generične savjete s Interneta i što vam PR agencije prodaju - ne trebate prvo, a često ni drugo, posebno ako svoj posao rade loše. Tena, Ana Marija i Ivan objašnjavaju što se zapravo događa u pozadini odnosa s (IT) medijima i zašto trebate znati pojmove kao ekskluziva i embargo!

Intervju

“Biti umjetnik u IT industriji znači isto što i biti tradicionalni umjetnik, samo je alat koji koristimo drugačiji”

Danas se digitalne umjetnike više doživljava kao dio IT industrije, nego umjetničke zajednice. Ipak, mlade to ne brine, sve više ih se zaljubljuje u video igre te sami žele stvarati nove svjetove i likove... Evo kako su im Nanobitovi "3D/2D artisti" prenijeli svoja znanja kako bi im u tome pomogli.

Vodič

Gledaj i uči! Najbolji edukativni kanali na YouTubeu

Donosimo vodič kroz edukativne kanale na YouTubeu od kojih ćete sigurno nešto naučiti i nikad više nećete reći da je YouTube carstvo gluposti za klince i influensera koji se krevelje.

Intervju

Gamechuck u suradnji s udrugom Roda razvio ČUDOvišnu igru koja djecu uči – društvenom aktivizmu!

Kao što su Šegrt Hlapić i družina dosadašnje generacije učili prometnim znakovima, tako će možda i čudovišta Gamechuckove Avanture koje je ilustrirao Zlatko Druško, poznat po radu na Letećim medvjedićima, odgojiti neke nove.

Startupi i poslovanje

Nakon rada u Amazonu i Memgraphu, Marin i Matej osigurali 3 milijuna kuna za “tražilicu video i audio sadržaja”

Jedan je za vrijeme studiranja na FER-u bio drugom mentor u srednjoj školi, ali tek ih je Marinovo iskustvo u Amazonu i problem na koji je naletio potaknulo da pokrenu zajednički startup na relaciji Zagreb-Vancouver.