Što sam naučio o Twitteru nakon 30.000 tvitova i 3.200 pratitelja

Što sam naučio o Twitteru nakon 30.000 tvitova i 3.200 pratitelja

Prošli tjedan sam poslao svoj tridesetisućiti tvit odnosno poruku od 140 znakova na društvenoj mreži Twitter. Nakon više od 3 godine korištenja najbrže društvene mreže na svijetu, zajedno s mnogim tviterašima proživio sam stvaranje @replya i #prvasmjena. Twitter se razlikuje od drugih društvenih mreža po mnogim svojim mogućnostima, prednostima, ali i ograničenjima. Što možete naučiti nakon 3 godine korištenja o hejterima, praćenju i kvalitetnom korištenju Twittera koja vam dopušta samo 140 znakova komunikacije?

Prošli tjedan sam poslao svoj tridesetisućiti tvit odnosno poruku od 140 znakova na društvenoj mreži Twitter. Nakon više od 3 godine korištenja najbrže društvene mreže na svijetu, zajedno s mnogim tviterašima proživio sam stvaranje @replya i #prvasmjena.

Twitter se razlikuje od drugih društvenih mreža po mnogim svojim mogućnostima, prednostima, ali i ograničenjima.

Što možete naučiti nakon 3 godine korištenja o hejterima, praćenju i kvalitetnom korištenju Twittera koja vam dopušta samo 140 znakova komunikacije?

Tviteraške tradicije se poštuju

Hashtagovi poput #prvasmjena, #trecasmjena, #vankonteksta i #ff  oznake kojima korisnici Twittera označavaju temu odnosno kontekst svojih tvitova. Ukoliko želite sudjelovati u raspravi o nekoj temi koja nosi vlastiti #hashtag, skratite svoju pametnu misao i ubacite ga.

Osim replyanja i više followera, to je jedini način da se vaš tvit istakne u moru drugih. Osim toga, hashtagovi pokazuju kako “kužite” Twitter. Primjerice #prvasmjena ponosno koriste ranoranioci, a #trecasmjena noćne ptice.

Prešutna pravila #prvasmjena...

Popularni hashtagovi pojavljuju se i u Twitterovom službenom popisu trending tema. Nadajmo da će se uskoro predstaviti lokalni trendovi za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju itd.

Followajte mnogo, ali pratite jos više

Ne govorim o spam-followanju. Smiješno je kad se neki tviteraši hvale kako ih prati velik broj korisnika, a oni prate isti ili veći. Praćenje radi povratnog praćenja je rijetko učinkovito i najčešće smiješno.

Pratiti ipak morate kako biste upoznali nove tviteraše i popunili timeline. Budite strogi prema praćenim tviterašima kao prema e-mailovima u svom inboxu. Spam? Dosadan? Naporna? Bezobrazan? Nepotrebna? Zbog takvih postoji unfollow kojim ćete na timelineu očuvati prave bisere, u komičnom, ali i stvarnom smislu.

Organizirajte si timeline.

S obzirom da neke tviteraše sigurno više volite i cijenite, napravite si liste po kojima ćete ih moći pratiti. Nemojte lagati sami sebi, jer znate da će biti onih desetak ljudi čije tvitove sigurno želite pratiti.

Hejteri su s timelinea, trollovi s ban liste

Bas sam se neki dan “zabavio” s nekoliko budala koji su meni i drugima odlučili zagorčati timeline. Bio sam naivan i upustio se u raspravu, nakon čega sam dobio nekoliko DMova mnogo mudrijih tviterasa da se ne živciram. Hejteri? Ne, hejteri nisu što i trollovi.

Znam mnoge hejtere i dragi su ljudi, samo što im je karakter, posebice na Twitteru – negativan. Njihova kritična osobnost na Twitteru “zvuči” odnosno čita se jos strože i negativnije. Naučio sam se da su takvi i ne misle loše, argumentiraju svoje mišljenje i nude vam bolje rješenje – za razliku od trollova.

Trollovi su internetski fenomen izuzetn neugodnih i bezobraznih korisnika. To su pametnjakovići koji smatraju da imaju pravo na anonimne i bezobrazne komentare. Zezati će vas, ali neće shvatiti šalu. Budale blockane – timeline očuvan.

Rijetko tvitate? Tko vam kriv

Novi tviteraši mi se žale zašto ih nitko ne prati i ne obraća im se. Ako želite da vas ljudi prate zbog dosade, interesa, posla ili ega, morat ćete biti aktivni i sudjelovati.

Aktivnost na Twitteru se isplati.

Ako vas po nekoliko dana nema na timelineu i nikad ne tvitnete nešto zanimljivo, zašto bi vas itko pratio? Svojom aktivnošću se zapravo upoznajete s tviterašima i njihovim malim karakternim osobinama. Češće sudjelujte u raspravama i samim tim će vas drugi tviteraš primijetiti i početi pratiti – osim ako niste troll.

Ostavite svoj ego i aktivirajte profil

Faca ste s televizije, pjevač bez premca ili možda starleta? Ostavite vlastitu veličinu van timelinea. Tviteraši će vas možda popratiti ako ste im i prije bili simpatični, ali će vas početi poštovati tek kad budete tvitali kako treba.

Zamislite kako biste se vi ponašali prema nekom novaku koji misli da je popio svu pamet svijeta… To ste vi na timelineu, unfollowani i blokirani, ako ne počnete polako i sigurno komunicirati s tviterašima, poštujući starosjedioce koji su izmislili #trecasmjena jos dok vi za timeline niste ni čuli.

Ako počnete koristiti Twitter, možete me naći na mom Twitter profilu. Toliko o tome što me Twitterov timeline naučio – što je naučio vas?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    02. 12. 2010. u 11:37 am Odgovori

    Ja sam naučio da, “because of current resource constraints”, postoji dobar broj korisnika Twittera koji se ne pojavljuju u pretrazi i na čijim profilima hashtagovi ne rade.

  2. Andrej

    Andrej

    08. 12. 2010. u 9:58 am Odgovori

    Jedini je problem Twittera što je pod vlasništvom jedne firme čiji je poslovni model potpuno zaključati korisnike na vlastiti servis (slično kao FB). Većina ljudi u pravilu ignorira takve “idelološke” implikacije jer je bitno samo da servis dobro radi (pragmatičan stav), no ovih dana imamo priliku vidjeti i jednu realizaciju tog problema – vrlo moguća cenzura:
    * http://studentactivism.net/2010/12/05/wikileaks-twitter-3/ (mogu predstavnici Twittera govoriti što hoće – da tako funkcionira njihov algoritam, ali nikad nećemo moći provjeriti cenzuriraju li se Trendovi na ili ne)

    Nadalje, zamislite situaciju gdje mail možete poslati samo na one adrese koje spadaju u domenu vaše mail adrese? Zvuči nevjerojatno, no tako je bilo u početku e-maila – analogna stvar danas vrijedi s Twitterom jer Twitter nije interoperabilan s nijednim drugim servisom ili mrežom za “statuse”.

    Ovo možda izgleda kao rant protiv Twittera, no samo želim potaknuti svijest o ovom problemu koji postaje sve ozbiljniji što Twitter i slični servisi postaju relevantniji društveni fenomeni (kao npr. kod praćenja predsjedničkih izbora u Iranu ili akutalnog WikiLeaksa). A ako polažete nade u fenomen neovisnog Interneta (kakav je bio do sad, prije FB/Twitter revolucije), ovo bi vam trebalo nešto značiti.

    Rješenje problema? Savršeno bi bilo da postoji potpuno decentralizirani sustav i da možete svoj “twitterski” račun preseliti na jedan od stotine servisa koji nude kompatibilnu uslugu… Nažalost, potpuno decentralizirani sustav (još) ne postoji, no servisi bez ovakvog “vendor-lock-ina” su već dosta popularni.

    Pozz

  3. Ivica Kartelo

    Ivica Kartelo

    08. 12. 2010. u 6:10 pm Odgovori

    @Andrej – mi u skoli Kartelo smo napravili socijalni web Virtualni tehnoloski park http://www.park.com.hr upravo zato da podaci idu u nasu bazu. To je onda baza znanja koju mozemo pitati sto god nam treba a s godinama je sve jaca i veci znalac :). Ili, nasa Mrmra e-trgovina u praksi http://www.henox.hr ima socijalni dio: nakon logiranja mozete komentirati svaki artikal, kao i svaki komentar. Bez vase volje, sustav prati i objavljuje “Kupac koji je kupio ovo, kupio je jos i ovo.” itd., sve vise socijalnih komponenti, sto smo naucili od Amazon.com.

    Zakljucak: Twitter i Facebook i ostali njima slicni su javna mjesta i kao takva nezamjenjiva za nove koje do jucer ni mi koji smo nekad plovili po cijelom svijetu nismo pomisljali da su moguci na neki drugi nacin osim vjecitog kretanja po Kugli. Sve sto izgovorite na ulici, u kaficu, novinama, TV pripada njima, javnosti.

    Zato danas web site iz vremena web 1.0 ne vrijedi puno ako nema taj svoj privatni i javni socijalni dio, ako gost apartmana ne moze reci svoje misljenje lokalno i javno. Jasno, pozeljno je imati i svoje fun klubove i grupe na Facebooku, a dragocjena je i javnost na kojoj mozemo javno reci sto mislimo o nekom apartmanu ili usluzi ili artiklu. Bilo cemu.

    U pred Web 2.0 vrijeme, javnosti smo se mogli obracati samo preko novina, TV i radija, sto su ovi debelo naplacivali i na toj koristi izgradili ogromnu industriju reklamiranja koja se sad urusava.

    Za tu socijalnost lokalnu i javnu najzasluzniji su Facebook i Twitter.

    • Andrej

      Andrej

      01. 02. 2011. u 12:28 am Odgovori

      (oprosti na kasnom reagiranju, obavijest o komentaru završila mi je u spamu)

      @Ivica Kartelo – ja uopće nisam pričao o “značajnosti” koje danas imaju socijalne mreže, već o problemu da te mreže ne pripadaju korisnicima već privatnim kompanijama. Socijalne mreže, po svojoj funkciji, bliže su javnim okupljalištima kao javni trgovi ili parkovi nego TV-u ili radiju, ali FB i Twitter nikako se ne mogu nazvati javnima jer su to zapravo privatni posjedi na kojima smo mi samo gosti i nemamo prava veća od onih koje nam vlasnik trenutno propisuje.

      Osim toga, mi na socijalnim mrežama imamo vlastiti identitet i time stvar postaje ozbiljnija. Ako ja s tvog virtualnog identiteta pošaljem poruku nekom tvom poznaniku on neće imati razloga posumnjati da ta poruka nije od tebe došla.

      Samo te dvije nabrojane “implikacije” na brojku od pola milijarde korisnika dovode do mogućnosti na kakve me strah i pomisliti. Podaci tih korisnika i sami korisnici postaju platforma za ispunjenje privatnih interesa. Ako te to ni malo ne plaši, onda ne znam što bih više rekao.

      Ideja je dakle zadržati korisnost i mogućnosti socijalnih mreža, ali se riješiti tih potencijalno ogromnih negativnosti -> rješenje je, kao što sam već sad napomenuo decentralizacija. Prvi korak možda umjesto Twittera Status.Net, a umjesto Facebooka Diaspora…

      Zar nitko nije čitao Orwella?

  4. Tomislav Stanković

    Tomislav Stanković

    13. 01. 2011. u 2:45 am Odgovori

    Ovaj tekst definitivno moram pokazati nekolicini kolega koji ili su tek došli na Twitter ili tek planiraju doći, a ne shvaćaju kako sve to funkcionira i nije im jasan koncept. Dosta je bilo suhoparnih tekstova ’10 ovoga ili onoga kako koristiti Twitter’, neka malo vide iskustva iz prve ruke nevezano uz tehničkio dio.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

Kome vjerovati postaje sve važnije pitanje današnjice. Srećom, Hrvati jako vjeruju u svoje sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti. No, jesu li zbilja u tome tako dobri ostaje za vidjeti.

eUsluge

Kako koristiti Portal zdravlja, eLijekove i eHZZO?

Ako niste sigurni što sve digitalno možete obaviti kad su u pitanju javne zdravstvene usluge, niti kako iskoristiti njihove mogućnosti - od pretrage nalaza, izdavanja uputnica do odabira doktora - ovo je tekst za vas.

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.