Odgađate li rješavanje tehničkog duga zastoj će se samo povećavati, baš kao i trema pred izlaganje

Što avioni imaju s IT-jem, pitali smo se prije dvije godine kad nam je stigao Mateov tekst u inbox. Tada se iz toga izrodila zanimljiva kolumna u kojoj je Mateo na primjeru kupnje avionskih karata, ali i definiranja kamatnih stopa, pojasnio kako se koristi matematika u IT-ju. Danas njegova fascinacija avionima nije ništa manja, ali ovaj put se umiješala u drugačiji tip teme. Mateo je na Shiftu održao predavanje pod nazivom “Sticking the landing” koje je posvetio raznim pitanjima u vezi naslijeđenog softvera i arhitekture mikroservisa odnosno kako taj proces obilježava ljude, planiranje i tehnologije koji se bave razvojem i implementacijom rješenja za potpuno digitalno iskustvo u RBA.

Tehnički dug iz drugog kuta

Mateo je u predavanju pojasnio problematiku upravljanja tehničkim dugom, a posebno izazove koje inženjeri imaju kad prenose povezanu problematiku svojim dionicima (primarno non-dev odjelima).

U komunikaciji se često izgubi smisao onoga o čemu razgovaramo s drugima jer se koncepti o kojima pričamo ne poklapaju, makar se u razgovoru referiramo na „iste“ koncepte – u ovom slučaju tehnički dug. Problem je taj što mnogima uključenima, na prvu nije jasno kako se taj tehnički dug gomila i koje su njegove posljedice.

Tako dolazimo i do aviona, pojašnjava Mateo. Prezentacija koju je održao, koristi metaforu planiranja i izvođenja leta kako bi se jasnije raspravilo o izazovima planiranja i izvođenju razvoja softvera.

Ideja je stoga bila ispričati priču – priču u kojoj uporno odgađamo održavanje zrakoplova s tehničke strane jer imamo “VIP feature” koji baš danas vozimo. Kako bi se taj dug “vizualizirao”, mjerili smo količinu kočenja koja je uzrokovana tehničkim dugom te koliko “featurea” (mjereno u “story pointovima”) nije isporučeno jer smo imali otpor, trenje ili nešto slično kao vidljivu manifestaciju onoga što zovemo tehnički dug.

Mateo naglašava kako akumulacija tehničkog duga, kao što je odgođeno održavanje i žurni popravci, može povećati “zastoj” na projektu, usporavajući napredak i stvarajući više koraka od očekivanog. Također, istaknuo je važnost planiranog postupka u hitnim slučajevima i prilagodbu planova kao odgovor na neočekivane probleme.

“Već sam zaboravio kako izgleda trema…”

Mateu je to bio drugi posjet Shiftu, no ovaj put se na pozornici našao i sam. Iako kaže kako mu je na konferenciji bilo izvrsno i da je baš uživao u svakom trenutku, dodaje…

Nisam očekivao da ću biti tako nervozan. Kad sam izašao na pozornicu, osjetio sam onaj stari osjećaj treme koji me podsjetio na moje početke. Očito da trebam češće održavati svoj motor za javne nastupe. 🙂 U svakom slučaju, mislim da je trema nekad i dobar pokazatelj jer znači da mi je još uvijek stalo do onoga što radim.

Prisjećajući se ostatka programa, Mateo ističe kako mu je najveća mudrost koju je ponio ove godine sa Shifta ta da su “svi sretni projekti sretni na isti način, a nesretni svaki na svoj”, ali i da smatra kako je zapravo čitav IT u sretnim projektima, samo da toga nismo svjesni.

Sudjelovanje na Shiftu bilo je vrlo korisno iskustvo jer sam naučio kako bolje razumjeti i prenijeti svoje ideje ljudima. Također sam otkrio kako mogu spojiti svoje interese za timsko rješavanje problema, matematičke i fizičke izazove, razvoj softvera i zrakoplovstvo.

“Osim što se trudimo naš IT činiti odličnim mjestom za rad, jako nam je važno podržati i našu zajednicu”

RBA je na Shiftu imao čak tri međusobno povezana kutka. Na prvom kutku u booth expo prostoru predstavili su svoj RBA IT odjel, a čiji je cilj bio prezentirati publici njihove proizvode i usluge, kulturu fleksibilnosti, work-life balans te tehnologije koje koriste, kao i istaknute projekte na kojima rade.

“Osim što se trudimo naš IT činiti odličnim mjestom za rad, jako nam je važno podržati i našu zajednicu”, dodaje Mateo. Upravo zato, a u suradnji s Infobipom, na Shiftu su organizirali humanitarnu aktivaciju naziva Build for a cause: Let’s LEGO and make a difference!

Naš drugi LEGO kutak sačinjen od velikih LEGO kocaka predstavljao je odlično mjesto gdje su sudionici kroz dva dana imali priliku slagati Razor Crest LEGO set od čak 6187 dijelova! Cilj aktivacije je bio složiti cijeli set, a za svaki složeni legić RBA i Infobip su donirali 2 eura Centru za autizam Zadar. Osim najvažnije humanitarne note, svi sudionici koji su slagali imali su priliku ući u bubanj za osvajanje Razor Crest LEGO set letjelice.

Kroz gotovo dva puna dana preko stotinjak ljudi sudjelovalo je u slaganju LEGO seta, a akcija je postigla apsolutni uspjeh. Sudionici su uspjeli složiti cijelu letjelicu od 6187 dijelova u samo dva dana što znači da je sakupljeno i donirano ukupno 12.374 eura Centru za autizam Zadar.

Kako bi zaokružili cijelu priču, svim polaznicima Shifta RBA je osigurao mjesto za predah i osvježenje u Garden prostoru same konferencije pa u BaRBA kutku koji RBA organizira zajedno sa partnerom i klijentom LAB pivovarom iz Splita nitko nije ostao žedan.