Taste of Croatia: Od hobija do glavnog gurmanskog okupljališta

Taste of Croatia: Kako je hobi stranica narasla u glavno gurmansko okupljalište

Taste of Croatia nedavno je lansirao novu stranicu, pa smo se s pokretačima prošetali po (ukusnoj) prošlosti i budućnosti ovog projekta.

"Kolege po peru" koje su pokrenule Taste of Croatia (Slika: Julio frangen)
Kolege “po peru” koje su pokrenule Taste of Croatia (Slika: Julio frangen)

Priča o gastro portalu Taste of Croatia počinje još 2011. godine kada je Morana Zibar (Gurwoman) pozvala kolege “po peru” Gorana Zgrablića (Manjada), Ladu Radin (GastroLada) i Marinelu Prodan (Enogastro mama) da joj se pridruže u tada još nedefiniranom projektu. Cilj je bio osobna piskaranja upregnuti na jednu višu razinu, za opće dobro, priča nam Lada, i postati pouzdan i provjeren vodič po hrvatskoj gastronomskoj tradiciji i ponudi, prvenstveno za strance:

U to doba, sve što je postojalo bili su službeni i suhoparni turistički vodiči ili privatni portali krcati plaćenim PR tekstovima. Nedostajalo je nešto osobno, neposredno, iskreno, puno strasti. I tu smo vidjeli svoju misiju.

Počelo je s Facebook stranicom, na koju su reakcije bile dobre, a idući logičan korak bila je web-stranica. Projekt je izvorno zamišljen kao pomoć stranim putnicima, ali je tijekom godina postao okupljalište domaćih gastronoma i hedonista, pouzdana početna točka za istraživanje lokalne ponude. To su mahom ljudi koji znaju što žele:

Naši korisnici vole avanturu, radoznali su, sa željom da upoznaju ljude koji stoje iza proizvoda, da čuju njihove priče. To su istovremeno ljudi koji žele znati što jedu i žele poduprijeti lokalnu proizvodnju te male proizvođače.

Od vodiča za strance do okupljališta gurmana

Na novoj stranici naglasak je na interaktivnosti i povezivanju s čitateljima
Na novoj stranici naglasak je na interaktivnosti i povezivanju s čitateljima.

Omjer stranih i domaćih korisnika sad je 60:40 u korist domaćih, najviše stranih posjeta dolazi iz anglofonih zemalja (SAD, Australija, Kanada, Velika Britanija), a dosta prometa dolazi i iz Švedske, Njemačke, Italije i ostalih bliskih EU zemalja koje su tradicionalni posjetitelji Hrvatske. Još jedna velika demografska skupina koja Taste of Croatia pohodi je hrvatska dijaspora.

Sam portal ima svoju hrvatsku i englesku inačicu, a sadržaj na njima nije uvijek u odnosu 1:1. U novoj verziji vodiča recenzije pišu sami korisnici, a na izboru su oba jezika, ovisno o vlastitim preferencijama. Tako su demokratičniji, dalekosežniji i pokrivaju širi krug potencijalnih korisnika, objašnjava Lada. Domaći korisnici ipak prednjače u prometu i najaktivniji su poznavatelji naše gastronomske scene.

Od svog osnutka portal se najviše promijenio konceptualno. Na početku su osnivači sami pisali recenzije mjesta i proizvoda koji su ih se dojmili, a korisnici su te unose mogli komentirati, nešto poput Lonely Planeta. U međuvremenu su odlučili više uključiti svoje čitatelje, kao što to čini Trip Advisor – urednički tim odlučuje koji objekti ulaze u bazu i ostavljaju prvi komentar kako bi ohrabrili korisnike, a onda im prepuštaju recenzije. Naglasak je uvijek na kvalitetnom sadržaju, napominje Lada:

Stilski smo otpočetka znali da hoćemo nešto drukčije – ležerno, jednostavno, user-friendly, iskreno, vjerodostojno. Sadržaj je uvijek bio ispred svega i sadržaj nam je svetinja. Kako nitko od nas nije profesionalac u ovome i zapravo se projektom bavimo hobistički, svaki dan nešto novo naučimo. Naučili smo i da dobra vibra privlači dobru vibru. Krug suradnika proširili smo upravo na taj način i danas je naš kolektiv prava mala zajednica raznolikih kvalitetnih ljudi koji dijele istu strast.

Nova stranica, novi smjer, novi pothvati

Lansiranje nove stranice prolavili su povezavši svoju online zajednicu na offline radionicama
Lansiranje nove stranice proslavili su povezavši svoju online zajednicu offline radionicama (Slika: Marinela Prodan)

Taste of Croatia nedavno je lansirao novu web stranicu i to dostojno proslavio raznim gastronomskim radionicama na zagrebačkom Tavanu. U novoj inačici fokus je na interaktivnosti, stvaranju svojevrsne specijalizirane mini društvene mreže, otvaranju prema korisnicima i precizno razvijenom sustav ocjenjivanja kojim se želi postići kontrola kvalitete.

Tu su i nove kolumne koje uredništvu daju više prostora za pisanje o događanjima na domaćoj, ali i stranoj enogastro sceni (Bila, jela, pila; Odbjeglo prase; Faces&places), vinima (BottleBattle; Čašne sestre), restoranima (Eatlist; Recenzije) te nakuhavanju (Traditionalrecipes). Baza lokalnih i tradicionalnih jela i proizvoda (Foodventory – things to try) značajno je nadopunjena i sadrži više od 200 unosa. 

Uz redizajn dolaze i novi planovi, vezani uz spajanje ponuđača i krajnjih korisnika:

Najvažnije je sada popularizirati novu verziju stranice i proširiti zajednicu korisnika, motivirati ih na aktivnost. Također, time želimo i doprijeti do ugostitelja i proizvođača, ponuditi im dvosmjernu komunikaciju s potrošačem, pa i dobar marketinški alat. Važno nam je i podizati svijest o podupiranju lokalnog, ekološkog, održivog. Ponosimo se timskim iskustvom, dosljednošću i kvalitetnim sadržajem, koji ne želimo kompromitirati.

Najviše mogućnosti za razvoj vide u implementiranju vlastitih znanja na terenu, u vidu stručnog savjetovanja ugostitelja, a tu su i dva spinoff projekta EatIstria i Zagrebites preko kojih je tim zakoračio u enogastroturizam. Upravo u visokospecijaliziranom i vrhunskom eno-gastro-opg turizmu, u kombinaciji s ostalim oblicima održivog turizma, tim iza Taste of Croatia vidi najveće mogućnosti napretka za Hrvatsku, koja se već dugo vuče na kombinaciju sunce-more-obala, a premalo promovira druge posebnosti i lokalnu ponudu.

Sve ono što ste voljeli na Taste of Croatia i dalje je prisutno na novoj inačici. Još uvijek je riječ o mjestu koje će nas podsjetiti da oko nas gastronomski svijet vrvi životom dok mi žurimo za različitim obvezama i koje će nas motivirati da svako toliko stanemo, doživimo ga u uživamo u lokalnim delicijama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.