Taste of Croatia: Od hobija do glavnog gurmanskog okupljališta

Taste of Croatia: Kako je hobi stranica narasla u glavno gurmansko okupljalište

Taste of Croatia nedavno je lansirao novu stranicu, pa smo se s pokretačima prošetali po (ukusnoj) prošlosti i budućnosti ovog projekta.

"Kolege po peru" koje su pokrenule Taste of Croatia (Slika: Julio frangen)
Kolege “po peru” koje su pokrenule Taste of Croatia (Slika: Julio frangen)

Priča o gastro portalu Taste of Croatia počinje još 2011. godine kada je Morana Zibar (Gurwoman) pozvala kolege “po peru” Gorana Zgrablića (Manjada), Ladu Radin (GastroLada) i Marinelu Prodan (Enogastro mama) da joj se pridruže u tada još nedefiniranom projektu. Cilj je bio osobna piskaranja upregnuti na jednu višu razinu, za opće dobro, priča nam Lada, i postati pouzdan i provjeren vodič po hrvatskoj gastronomskoj tradiciji i ponudi, prvenstveno za strance:

U to doba, sve što je postojalo bili su službeni i suhoparni turistički vodiči ili privatni portali krcati plaćenim PR tekstovima. Nedostajalo je nešto osobno, neposredno, iskreno, puno strasti. I tu smo vidjeli svoju misiju.

Počelo je s Facebook stranicom, na koju su reakcije bile dobre, a idući logičan korak bila je web-stranica. Projekt je izvorno zamišljen kao pomoć stranim putnicima, ali je tijekom godina postao okupljalište domaćih gastronoma i hedonista, pouzdana početna točka za istraživanje lokalne ponude. To su mahom ljudi koji znaju što žele:

Naši korisnici vole avanturu, radoznali su, sa željom da upoznaju ljude koji stoje iza proizvoda, da čuju njihove priče. To su istovremeno ljudi koji žele znati što jedu i žele poduprijeti lokalnu proizvodnju te male proizvođače.

Od vodiča za strance do okupljališta gurmana

Na novoj stranici naglasak je na interaktivnosti i povezivanju s čitateljima
Na novoj stranici naglasak je na interaktivnosti i povezivanju s čitateljima.

Omjer stranih i domaćih korisnika sad je 60:40 u korist domaćih, najviše stranih posjeta dolazi iz anglofonih zemalja (SAD, Australija, Kanada, Velika Britanija), a dosta prometa dolazi i iz Švedske, Njemačke, Italije i ostalih bliskih EU zemalja koje su tradicionalni posjetitelji Hrvatske. Još jedna velika demografska skupina koja Taste of Croatia pohodi je hrvatska dijaspora.

Sam portal ima svoju hrvatsku i englesku inačicu, a sadržaj na njima nije uvijek u odnosu 1:1. U novoj verziji vodiča recenzije pišu sami korisnici, a na izboru su oba jezika, ovisno o vlastitim preferencijama. Tako su demokratičniji, dalekosežniji i pokrivaju širi krug potencijalnih korisnika, objašnjava Lada. Domaći korisnici ipak prednjače u prometu i najaktivniji su poznavatelji naše gastronomske scene.

Od svog osnutka portal se najviše promijenio konceptualno. Na početku su osnivači sami pisali recenzije mjesta i proizvoda koji su ih se dojmili, a korisnici su te unose mogli komentirati, nešto poput Lonely Planeta. U međuvremenu su odlučili više uključiti svoje čitatelje, kao što to čini Trip Advisor – urednički tim odlučuje koji objekti ulaze u bazu i ostavljaju prvi komentar kako bi ohrabrili korisnike, a onda im prepuštaju recenzije. Naglasak je uvijek na kvalitetnom sadržaju, napominje Lada:

Stilski smo otpočetka znali da hoćemo nešto drukčije – ležerno, jednostavno, user-friendly, iskreno, vjerodostojno. Sadržaj je uvijek bio ispred svega i sadržaj nam je svetinja. Kako nitko od nas nije profesionalac u ovome i zapravo se projektom bavimo hobistički, svaki dan nešto novo naučimo. Naučili smo i da dobra vibra privlači dobru vibru. Krug suradnika proširili smo upravo na taj način i danas je naš kolektiv prava mala zajednica raznolikih kvalitetnih ljudi koji dijele istu strast.

Nova stranica, novi smjer, novi pothvati

Lansiranje nove stranice prolavili su povezavši svoju online zajednicu na offline radionicama
Lansiranje nove stranice proslavili su povezavši svoju online zajednicu offline radionicama (Slika: Marinela Prodan)

Taste of Croatia nedavno je lansirao novu web stranicu i to dostojno proslavio raznim gastronomskim radionicama na zagrebačkom Tavanu. U novoj inačici fokus je na interaktivnosti, stvaranju svojevrsne specijalizirane mini društvene mreže, otvaranju prema korisnicima i precizno razvijenom sustav ocjenjivanja kojim se želi postići kontrola kvalitete.

Tu su i nove kolumne koje uredništvu daju više prostora za pisanje o događanjima na domaćoj, ali i stranoj enogastro sceni (Bila, jela, pila; Odbjeglo prase; Faces&places), vinima (BottleBattle; Čašne sestre), restoranima (Eatlist; Recenzije) te nakuhavanju (Traditionalrecipes). Baza lokalnih i tradicionalnih jela i proizvoda (Foodventory – things to try) značajno je nadopunjena i sadrži više od 200 unosa. 

Uz redizajn dolaze i novi planovi, vezani uz spajanje ponuđača i krajnjih korisnika:

Najvažnije je sada popularizirati novu verziju stranice i proširiti zajednicu korisnika, motivirati ih na aktivnost. Također, time želimo i doprijeti do ugostitelja i proizvođača, ponuditi im dvosmjernu komunikaciju s potrošačem, pa i dobar marketinški alat. Važno nam je i podizati svijest o podupiranju lokalnog, ekološkog, održivog. Ponosimo se timskim iskustvom, dosljednošću i kvalitetnim sadržajem, koji ne želimo kompromitirati.

Najviše mogućnosti za razvoj vide u implementiranju vlastitih znanja na terenu, u vidu stručnog savjetovanja ugostitelja, a tu su i dva spinoff projekta EatIstria i Zagrebites preko kojih je tim zakoračio u enogastroturizam. Upravo u visokospecijaliziranom i vrhunskom eno-gastro-opg turizmu, u kombinaciji s ostalim oblicima održivog turizma, tim iza Taste of Croatia vidi najveće mogućnosti napretka za Hrvatsku, koja se već dugo vuče na kombinaciju sunce-more-obala, a premalo promovira druge posebnosti i lokalnu ponudu.

Sve ono što ste voljeli na Taste of Croatia i dalje je prisutno na novoj inačici. Još uvijek je riječ o mjestu koje će nas podsjetiti da oko nas gastronomski svijet vrvi životom dok mi žurimo za različitim obvezama i koje će nas motivirati da svako toliko stanemo, doživimo ga u uživamo u lokalnim delicijama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.