Kako je hrvatska stagnirajuća startup scena zaradila 'samo' 3 Kune
3 Zlatne kune

Kako je hrvatska stagnirajuća startup scena zaradila ‘samo’ 3 Kune

Već me neko vrijeme kolege, od iskusnih osnivača tvrtki koje sad broje stotine zaposlenika, preko startupera koji tek kreću, pitaju: Ivane, stagnira li hrvatska startup scena? Scena koju su mnogi osudili na propast jučer je kroz Five, Axilis i Rimac Automobile osvojila tri Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore, dokazavaši da hrvatske tehnološke tvrtke sanjaju vlastiti, a ne američki startup san!

3 Zlatne kune

Nedavni članak o kraju ere startupa Jona Evansa na TechCrunchu mnogima je poslužio kao potvrda teze o krahu hrvatske startup scene. Naoko manji broj inovativnih startupa za koje su svi čuli, nedostatak domaće investicijske scene te iskakanje startupa “iz paštete” mnogima je potvrdila tezu koju ponavljaju od vremena kad su Infinum, pardon – Five, Axilis, i Rimac Automobili – dobitnici ovogodišnjih nagrada Zlatna kuna – zaista bili još startupi.

Evans navodi da nije slučajnost da se manje investira u prve runde startupa u SAD-u u 2017., jer su upravo najveće svjetske tehnološke tvrtke te koje će moći iskoristiti sljedeće trendove u tehnologiji:

  • Umjetna inteligencija koja se temelji ne samo na vrhunskom talentu, nego i obilju podataka koje imaju upravo najveće tehnološke tvrtke.
  • Hardver koji je krenuo s novom navalom u dobu Internet of Things uređaja, ali i dalje je izuzetno skup za proizvodnju. Većina domaćih i regionalnih igrača preferira razvijati tehnologiju za proizvode, a ne proizvodnju.
  • Samovozeći automobili svakako su tehnologija koja se razvija, a na koju i domaći Rimac Automobili stavljaju naglasak, ali nije područje koje se može lako “disruptirati” kao mali startup.
  • AR/VR startupi stagniraju, dok veliki brendovi razvijaju svoja rješenja poput Microsoftovog HoloLensa, Google Cardboarda/ARCodea te ARkita.

Samo najveće tehnološke tvrtke na svijetu koje su u međuvremenu postale navrjednije tvrtke na svijetu uopće; Google, Amazon, Apple, Facebook i Microsoft imaju kapital, ljudske resurse i baze velikih podataka da kapitaliziraju spomenute trendove.

Zaključak dugogodišnjih kritičara startup scene, koji očito nisu ni primijetili razvoj i rast uspješnih domaćih tehnoloških tvrtki poput Rimca i Nanobita, jest isti kao prije nekoliko godina: da startupi očito nemaju šanse.

Budimo iskreni – Amerikanci su nam uvijek znali prodati svoje američke snove. Od filmova koje smo gledali kao djeca, koji su nas indoktrinirali na određen način razmišljanja, do startup filozofije koju smo prečesto prihvaćali bez trunke kritike i objektivnog pogleda na stvarno stanje tržišta te prilike za hrvatske startupe.

Mogu li sljedeći Airbnb, Facebook i Amazon nastati u Hrvatskoj i regiji?

Ne.

Jeste li to htjeli čuti?

Ne mogu. Naša infrastruktura, dostupan kapital te talenti u području tehnološkog poslovanja nisu spremni za razvoj takvih giganata. Osim očitog nedostatka inženjera, još nam više od tehničkih kadrova nedostaju stručnjaci u prodaji, marketingu, rastu i podršci inovativnih tehnoloških proizvoda.

Još nam više nedostaje profesionalaca u prodaji, pozicioniranju, rastu i podršci inovativnih tehnologija kakve u Netokraciji pokušavamo razviti projektima poput Digitalna Karijera – powered by bonbon. Za razvoj hardvera nam pak nedostaju povoljne, a za serijsku proizvodnju spremne tvornice hardvera (zbog kojih naši, ali i svjetski hardverski startupi poput Bellabeata moraju imati ured u Kini).

Nismo jedini: rijetke su zemlje osim SAD-a i Izraela uspjele razviti kapacitete za razvoj cjelokupnih tehnoloških proizvoda. Zašto mislite da startupi iz vodećih svjetskih ekonomija, od Japana i Izraela do Australije, sele u SAD?

Eureka, rješenje je u Rimčevom poučku!

Povijesno (hej, tih dvadesetak godina ipak je duži period) se istočna Europa, pa tako i Hrvatska i regija, na svjetskoj startup sceni istaknula prvenstveno u razvoju “dubokih” tehnologija koje nisu trebale vrhunske strategije prodaje ili divna sučelja kakva danas za Airbnb razvija hrvatski dizajner iskustva Tin Kadoić.

Jedan od najboljih primjera toga svakako su i dalje Rimac Automobili, Zlatnom kunom nagrađeni promotor hrvatskog gospodarstva, koji svoj rast temelje na prodaji tehnologije za električne automobile, umjesto na serijskoj proizvodnji automobila. Mate je još na početku razvoja svoje tvrtke shvatio da ne može iz Hrvatske konkurirati cijenom, kapacitetom i razvojem proizvođačima poput Tesle ili BMW-a, ali može razviti tehnologije koje će dobro unovčiti, zapošljavajući putem stotine inženjera. Njegovom timu je proizvod tehnologija za pametne, električne automobile, dok je Concept One zapravo njen prikaz, njen divan showroom primjerak koji vole svi mediji.

U nedavnom intervjuu Rimac je priznao kako je čak i sudar poznatog voditelja Richarda Hammonda u Conceptu One, iako je zabrinuo B2B klijente, stvorio interes kod krajnjih kupaca:

Ja sam se jako uplašio što će se dogoditi. Bili smo tada i pod velikim financijskim pritiskom, užasnim, jednostavno smo morali zatvoriti investiciju i baš je bilo gadno. Srećom, svi su bili okej s tim. Točnije, B2C klijenti, dakle ljudi koji bi od nas kupili aute, navalili su na nas. Ekipi iz prodaje telefoni su se užarili, svi su htjeli kupiti aute
Čak i u nesreći, pokazni primjerak je pokazao svoju učinkovitost.

Nova generacija tehnoloških poduzetnika prati Rimčev primjer u stopama. Startuper Srđan Kovačević, koji je na svom nedavnom pitchu imenovao “Rimčev poučak”, naveo je kako u osječkom Reaktoru razvijaju FPV tehnologiju za postojeće dronove.

Američki giganti stoje na leđima istočnoeuropskih pa i hrvatskih giganata

Tko je vjerovao da su najveći američki tehnološki giganti razvijeni tijekom cijelog desetljeća, poput Amazona, Facebooka i Googlea, nastali na tragu isključivo poslovne ambicije ili isključivo tehnološkog razvoja, nije mogao uspjeti ni tada, a ne može ni sada. Uvjeti za razvoj takvih tvrtki nikad nisu bili povoljni ni u Hrvatskoj, ni regiji, ni u Londonu, ni u Berlinu.

Niti trebaju biti.

Na nedavnom putovanju u “startup naciju”, Izrael, otkrio sam kako su se njihove tehnološke tvrtke okrenule globalnom tržištu upravo zato što nisu mogle računati na bliskoistočno. Izraelski startupi poput Similarweba, čija je vrijednost procijenjena na skoro milijardu dolara, od prvog dana znaju da moraju “ići vani” kao što i uspješni hrvatski i istočnoeuropski startupi znaju da će uspjeti prije ako proizvode razvijaju temeljem agencijskog rada, poput Fivea ili Axilisa, ili prodaju tehnologiju kroz showroom proizvode, poput Rimca.

Startupi koji su pak živjeli “startup životom”, misleći i da za njih vrijede tržišna pravila Silicijske doline, nisu ni mogli uspjeti.

Tko je startapao, startapao je.

Tko je pak slijedio kune, eure i dolare – dobio je Kunu. Hrvatski startupi ne stagniraju, već se prilagođavaju tržištu koje je pojeo softver i kupcima koji žele odlične tehnologije – ako to nije pravi startuperski način, ne znam što jest.

Komentari

  1. tischlarov

    tischlarov

    15. 11. 2017. u 10:00 am Odgovori

    U nastavku je nekoliko linkova na odgovore na pitanja kako su zemlje poput Novog Zelanda, Estonije i Irske odgovorile na zahtjeve poduzetnika…
    How Did New Zealand Become Rich?
    https://www.youtube.com/watch?v=INyMYy-QjxM
    Is ESTONIA the European SILICON VALLEY?
    How did IRELAND step out of POVERTY?
    https://www.youtube.com/watch?v=sDzSIuW6uiM&index=5&list=PLmFuALor2r_r7tUT2tNWYBltopu9rkNvD
    https://www.youtube.com/watch?v=Fi1xlDffnJA&list=PLmFuALor2r_r7tUT2tNWYBltopu9rkNvD

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nasmijali smo se ‘Otvorenom’, a unutar IT zajednice se hejtamo, ne podržavamo – i ne poznajemo?

Jučerašnje Otvoreno dokaz je da ni javnost ni država i dalje ne razumiju IT. Može li tehnološka zajednica konačno pokazati razumijevanje sama prema sebi?

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

U Hrvatskoj se za poduzetništvo odlučuje tek svaki 12. građanin, možemo li to kao digitalna zajednica promijeniti?

Ako nema poduzetnika, nema niti poduzetničkog ekosustava, a u Hrvatskoj je niz uzroka doveo do toga da patimo od kroničnog manjka poduzetničke aktivnosti - postoji li među digitalcima znanje i energija da se to promijeni?

Mobilno

Testirali smo Sony Xperiju 1 II, mobitel za fotografe i snimatelje koji nemaju fotoaparat i kameru

Protekla dva tjedna testirao sam Sony mobitel. Ne, nisam se vratio u 2016., ali razumijem ako za brend Xperia niste čuli mjesecima ili godinama.

Društvene mreže

Facebook Dating stigao u Hrvatsku! Što će vaši Facebook prijatelji (i simpatije) moći vidjeti i napraviti?

Facebook Dating je od danas dostupan i na području Europe kako bi pomogao korisnicima u traženju partnera. Potrudili su se da iskustvo bude što je više moguće privatno... no koliko tajne simpatije na Facebooku zbilja mogu biti tajna?

Društvene mreže

Što sam naučio nakon 931.000 pregleda, 15.000 reakcija i 365 uzastopnih dana objavljivanja na LinkedInu?

Sve je krenulo ljeta 2019. kada sam si postavio izazov. Danas 400+ dana nakon s isto toliko mojih objava na LinkedInu naučio sam mnogo, a dio tog iskustva imam priliku u ovoj analizi podijeliti i s vama.

Kolumna

Kako postati podatkovni inženjer? Od PMF-a do industrije – ovo je moj karijerni put

Put do podatkovnog inženjera zahtijeva mnogo truda, vremena i konkretna znanja. Ali i sam sam prvo učio da bih kasnije druge podučavao. Što se na tržištu traži i što vas može zateći na putu?

Startupi i poslovanje

Izdavačka kuća Devolver Digital preuzela Croteam, veterane hrvatske gaming scene

Najdugovječniji i najpoznatiji hrvatski gaming studio Croteam preuzima Devolver Digital, izdavač video igara koji ih je vjerno pratio kroz sva re-izdanja njihove uspješnice Serious Sama, ali i novih nastavaka koji su osvajali igrače diljem svijeta.