Kako je hrvatska stagnirajuća startup scena zaradila 'samo' 3 Kune
3 Zlatne kune

Kako je hrvatska stagnirajuća startup scena zaradila ‘samo’ 3 Kune

Već me neko vrijeme kolege, od iskusnih osnivača tvrtki koje sad broje stotine zaposlenika, preko startupera koji tek kreću, pitaju: Ivane, stagnira li hrvatska startup scena? Scena koju su mnogi osudili na propast jučer je kroz Five, Axilis i Rimac Automobile osvojila tri Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore, dokazavaši da hrvatske tehnološke tvrtke sanjaju vlastiti, a ne američki startup san!

3 Zlatne kune

Nedavni članak o kraju ere startupa Jona Evansa na TechCrunchu mnogima je poslužio kao potvrda teze o krahu hrvatske startup scene. Naoko manji broj inovativnih startupa za koje su svi čuli, nedostatak domaće investicijske scene te iskakanje startupa “iz paštete” mnogima je potvrdila tezu koju ponavljaju od vremena kad su Infinum, pardon – Five, Axilis, i Rimac Automobili – dobitnici ovogodišnjih nagrada Zlatna kuna – zaista bili još startupi.

Evans navodi da nije slučajnost da se manje investira u prve runde startupa u SAD-u u 2017., jer su upravo najveće svjetske tehnološke tvrtke te koje će moći iskoristiti sljedeće trendove u tehnologiji:

  • Umjetna inteligencija koja se temelji ne samo na vrhunskom talentu, nego i obilju podataka koje imaju upravo najveće tehnološke tvrtke.
  • Hardver koji je krenuo s novom navalom u dobu Internet of Things uređaja, ali i dalje je izuzetno skup za proizvodnju. Većina domaćih i regionalnih igrača preferira razvijati tehnologiju za proizvode, a ne proizvodnju.
  • Samovozeći automobili svakako su tehnologija koja se razvija, a na koju i domaći Rimac Automobili stavljaju naglasak, ali nije područje koje se može lako “disruptirati” kao mali startup.
  • AR/VR startupi stagniraju, dok veliki brendovi razvijaju svoja rješenja poput Microsoftovog HoloLensa, Google Cardboarda/ARCodea te ARkita.

Samo najveće tehnološke tvrtke na svijetu koje su u međuvremenu postale navrjednije tvrtke na svijetu uopće; Google, Amazon, Apple, Facebook i Microsoft imaju kapital, ljudske resurse i baze velikih podataka da kapitaliziraju spomenute trendove.

Zaključak dugogodišnjih kritičara startup scene, koji očito nisu ni primijetili razvoj i rast uspješnih domaćih tehnoloških tvrtki poput Rimca i Nanobita, jest isti kao prije nekoliko godina: da startupi očito nemaju šanse.

Budimo iskreni – Amerikanci su nam uvijek znali prodati svoje američke snove. Od filmova koje smo gledali kao djeca, koji su nas indoktrinirali na određen način razmišljanja, do startup filozofije koju smo prečesto prihvaćali bez trunke kritike i objektivnog pogleda na stvarno stanje tržišta te prilike za hrvatske startupe.

Mogu li sljedeći Airbnb, Facebook i Amazon nastati u Hrvatskoj i regiji?

Ne.

Jeste li to htjeli čuti?

Ne mogu. Naša infrastruktura, dostupan kapital te talenti u području tehnološkog poslovanja nisu spremni za razvoj takvih giganata. Osim očitog nedostatka inženjera, još nam više od tehničkih kadrova nedostaju stručnjaci u prodaji, marketingu, rastu i podršci inovativnih tehnoloških proizvoda.

Još nam više nedostaje profesionalaca u prodaji, pozicioniranju, rastu i podršci inovativnih tehnologija kakve u Netokraciji pokušavamo razviti projektima poput Digitalna Karijera – powered by bonbon. Za razvoj hardvera nam pak nedostaju povoljne, a za serijsku proizvodnju spremne tvornice hardvera (zbog kojih naši, ali i svjetski hardverski startupi poput Bellabeata moraju imati ured u Kini).

Nismo jedini: rijetke su zemlje osim SAD-a i Izraela uspjele razviti kapacitete za razvoj cjelokupnih tehnoloških proizvoda. Zašto mislite da startupi iz vodećih svjetskih ekonomija, od Japana i Izraela do Australije, sele u SAD?

Eureka, rješenje je u Rimčevom poučku!

Povijesno (hej, tih dvadesetak godina ipak je duži period) se istočna Europa, pa tako i Hrvatska i regija, na svjetskoj startup sceni istaknula prvenstveno u razvoju “dubokih” tehnologija koje nisu trebale vrhunske strategije prodaje ili divna sučelja kakva danas za Airbnb razvija hrvatski dizajner iskustva Tin Kadoić.

Jedan od najboljih primjera toga svakako su i dalje Rimac Automobili, Zlatnom kunom nagrađeni promotor hrvatskog gospodarstva, koji svoj rast temelje na prodaji tehnologije za električne automobile, umjesto na serijskoj proizvodnji automobila. Mate je još na početku razvoja svoje tvrtke shvatio da ne može iz Hrvatske konkurirati cijenom, kapacitetom i razvojem proizvođačima poput Tesle ili BMW-a, ali može razviti tehnologije koje će dobro unovčiti, zapošljavajući putem stotine inženjera. Njegovom timu je proizvod tehnologija za pametne, električne automobile, dok je Concept One zapravo njen prikaz, njen divan showroom primjerak koji vole svi mediji.

U nedavnom intervjuu Rimac je priznao kako je čak i sudar poznatog voditelja Richarda Hammonda u Conceptu One, iako je zabrinuo B2B klijente, stvorio interes kod krajnjih kupaca:

Ja sam se jako uplašio što će se dogoditi. Bili smo tada i pod velikim financijskim pritiskom, užasnim, jednostavno smo morali zatvoriti investiciju i baš je bilo gadno. Srećom, svi su bili okej s tim. Točnije, B2C klijenti, dakle ljudi koji bi od nas kupili aute, navalili su na nas. Ekipi iz prodaje telefoni su se užarili, svi su htjeli kupiti aute
Čak i u nesreći, pokazni primjerak je pokazao svoju učinkovitost.

Nova generacija tehnoloških poduzetnika prati Rimčev primjer u stopama. Startuper Srđan Kovačević, koji je na svom nedavnom pitchu imenovao “Rimčev poučak”, naveo je kako u osječkom Reaktoru razvijaju FPV tehnologiju za postojeće dronove.

Američki giganti stoje na leđima istočnoeuropskih pa i hrvatskih giganata

Tko je vjerovao da su najveći američki tehnološki giganti razvijeni tijekom cijelog desetljeća, poput Amazona, Facebooka i Googlea, nastali na tragu isključivo poslovne ambicije ili isključivo tehnološkog razvoja, nije mogao uspjeti ni tada, a ne može ni sada. Uvjeti za razvoj takvih tvrtki nikad nisu bili povoljni ni u Hrvatskoj, ni regiji, ni u Londonu, ni u Berlinu.

Niti trebaju biti.

Na nedavnom putovanju u “startup naciju”, Izrael, otkrio sam kako su se njihove tehnološke tvrtke okrenule globalnom tržištu upravo zato što nisu mogle računati na bliskoistočno. Izraelski startupi poput Similarweba, čija je vrijednost procijenjena na skoro milijardu dolara, od prvog dana znaju da moraju “ići vani” kao što i uspješni hrvatski i istočnoeuropski startupi znaju da će uspjeti prije ako proizvode razvijaju temeljem agencijskog rada, poput Fivea ili Axilisa, ili prodaju tehnologiju kroz showroom proizvode, poput Rimca.

Startupi koji su pak živjeli “startup životom”, misleći i da za njih vrijede tržišna pravila Silicijske doline, nisu ni mogli uspjeti.

Tko je startapao, startapao je.

Tko je pak slijedio kune, eure i dolare – dobio je Kunu. Hrvatski startupi ne stagniraju, već se prilagođavaju tržištu koje je pojeo softver i kupcima koji žele odlične tehnologije – ako to nije pravi startuperski način, ne znam što jest.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. tischlarov

    tischlarov

    15. 11. 2017. u 10:00 am Odgovori

    U nastavku je nekoliko linkova na odgovore na pitanja kako su zemlje poput Novog Zelanda, Estonije i Irske odgovorile na zahtjeve poduzetnika…
    How Did New Zealand Become Rich?
    https://www.youtube.com/watch?v=INyMYy-QjxM
    Is ESTONIA the European SILICON VALLEY?
    How did IRELAND step out of POVERTY?
    https://www.youtube.com/watch?v=sDzSIuW6uiM&index=5&list=PLmFuALor2r_r7tUT2tNWYBltopu9rkNvD
    https://www.youtube.com/watch?v=Fi1xlDffnJA&list=PLmFuALor2r_r7tUT2tNWYBltopu9rkNvD

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Tvrtke i poslovanje

Kontroling iliti kako urediti proces naplate prije nego pritok novca presuši

Ako niste ekonomske struke i ako se u svojoj karijeri niste susretali s podacima, izvještajima, projekcijama gotovo je sigurno kako ćete odmah kontroling povezati s kontrolom. I upravo ste upali u prvu veliku zabludu, jer kontroling je prvenstveno usmjeren na otkrivanje „bugova“ u komunikaciji i procesima.

Što ste propustili

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Tvrtke i poslovanje

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Prikaz

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

DevDev

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Tvrtke i poslovanje

Kako je tvrtka osnovana u socijalizmu došla na prag komercijalizacije svog prvog AI rješenja u medicini

TIS grupa do sada se gradila daleko od pozornosti šire javnosti. U međuvremenu, radili su na uvođenju SEPA-e, eura, Instant Paymentsa, surađuju s fintechima, prisutni su u velikim bankama, i s vlastitim rješenjima… Ali nijedan njihov projekt nije toliko odjeknuo kao prvi koji su napravili uz pomoć umjetne inteligencije.