Investitori će doći samo na zdravi poduzetnički ekosustav: Što nudi postojeći u Europi?

Tomislav Bilić, Tomislav Car i Alan Sumina, uz moderaciju Ivana Brezaka Brkana, objasnili su kako su njihove tvrtke orijentirane na izvoz, ali nijednoj od njih europske zemlje, uz izuzetak Velike Britanije, nisu bile tržište na koje su se posebno usmjeravali. To ne znači da nemaju tamo klijenata – Infinum, koji se specijalizirao za web i mobilne aplikacije, većinu klijenata ima u SAD-u, ali tu su i oni iz Njemačke, Nizozemske i Irske. Inchoo, koji se bavi izradom web trgovina na platformi Magento, trećinu poslovanja ima u Europi, iako se porast klijenata počeo događati tek u posljednje vrijeme. Nanobit je specifičan jer se bavi mobilnim igrama, stoga se fokusira na zemlje engleskog govornog područja – za europske zemlje poput Njemačke ili Francuske mora prilagođavati i lokalizirati sadržaj, što stvara određene komplikacije i usporava procese, stoga se to radi samo za velike i važne projekte.

Osim nastupa na europskom tržištu, govorilo se i o zapošljavanju na njemu. Nanobit, osim u Zagrebu, ima ured u Budimpešti, a u planu je otvaranje i u Bukureštu. Iako se ta vijest povezivala s olakšicama na plaće u IT sektoru koje nudi Rumunjska, Alan navodi i druge razloge – problem pronalaska kadra u Hrvatskoj te ekosustav koji nudi Rumunjska kao zemlja u kojima je industrija kreiranja igara daleko razvijenija, zbog čega se lakše pronalaze osobe s relevantnim iskustvom:

Kad bismo mogli zaposliti 15 ljudi u Hrvatskoj, odmah bismo to napravili – ali nema ih. Treba nam šest mjeseci da ih pronađemo. Trenutno smo najveća gaming tvrtka u Hrvatskoj i treba nam specifičan kadar koji većinom pronalazimo kod, primjerice, indie developera.

Problem neće riješiti promjena edukacijskog sustava

Iako dobar dio tehnoloških tvrtki organizira razne oblike edukacije za stvaranje svog kadra, uključujući i Infinum i njegov program za studente Academy, Sumina smatra da to i nije pravo rješenje jer se na taj način može stvoriti dobar kadar, ali on neće unijeti nešto novo, svježe u tvrtku – jer je na njega samo preneseno postojeće znanje.

Što se tiče poduzetničkog ekosustava, Tomislav Bilić je iznio mišljenje kako ne možemo čekati investitore da ga izgrade, već obrnuto – moraju ga izgrađivati svi postojeći članovi zajednice. Kad ekosustav bude snažan, investitori će doći. Međutim, kako podloga ne postoji, a problem neće riješiti promjena u edukacijskom sustavu, barem ne u našem životnom vijeku, rješenje vidi u inicijativama kao što su Osijek Software City, motiviranju mladih da razmisle o karijeri u ICT-u, gostujućim predavanjima na fakultetima, ali i jačem pritisku na vlast da se dogode promjene koje bi olakšale rad tvrtki. Odnosno, razmisliti što tvrtke mogu vratiti zajednici da bi više motivirali stvaranje talenata, s ciljem da on ostane u Hrvatskoj, da radi u tvrtkama, a ako već otvaraju svoje tehnološke tvrtke – neka i one ostanu tu.

Sumina se nadovezao:

Od države ni ne trebamo preveliku pomoć, ali problem je što se u trenutnom sustavu sve bolje tvrtke demotiviraju, pogotovo visokotehnološki poduzetnici.

Američki klijenti ne vide razliku između Srba, Hrvata, Rumunja

A mogu li hrvatske tvrtke konkurirati na zapadnom tržištu kad ih se uspoređuje s, primjerice, rumunjskima? Tomislav Car je približio kako to izgleda američkim klijentima:

Amerikancima smo svi mi isti – Rumunji, Hrvati, Srbi. Nedavno me zvao klijent s pitanjem: Hey, Tom, how’s it going in Serbia? U smislu outsourcinga, svijet se dijeli na Indiju, Istočnu Europu i Latinsku Ameriku. Ako ste dovoljno dobri, možete konkurirati tvrtkama iz regije cijenom.

Prednosti Hrvatske nad jednom Rumunjskom su u tome što dobro poznajemo engleski jezik te činjenica da smo orijentirani prema Zapadu, što klijenti iz SAD-a primjećuju kad dođu, nastavlja Car.

Fokus na proizvod!

Što dva Tomislava i jedan Alan savjetuju tvrtkama koje ciljaju na europsko tržište? Prije svega – fokusiranje na proizvod! Ili kako Bilić kaže:

Kada želite osnovati hamburgernicu, što je prva stvar na koju se morate fokusirati? Pa na hamburger! Fokusirajte se na proizvod, nemojte da vas zaslijepi startup ekosustav, priče o milijunskim investicijama i slično. Najbolje je kad uspijete iz vlastitog rada, vlastitog razvoja!

Što nudi postojeći ekosustav?

Međutim, onima kojima je potrebna potpora, bez obzira na fazu razvoja, mogli su u prvom dijelu programa čuti što to nude institucije i organizacije prisutne u Hrvatskoj, i to u obliku pitcha kakve najčešće vidimo na startup natjecanjima. Tako je u pet minuta program The Inkubatora, koji je nedavno otvorio prijave za svoj program za društveno odgovorne poduzetnike, predstavio Hermes Arriaga, a slijedio je Bernard Smith, koji je predstavio strano direktno investiranje u Irskoj, agenciju IDA. Ivana Čuljak predstavila je Razvojnu agenciju i Tehnološki park Zagreb koji okupljaju 73 člana, a u kojima se trenutno inkubira 20 tvrtki. Tu su različiti programi koji ovise o fazi razvoja u kojoj se tvrtka nalazi, a u pripremi je i startup akcelerator.

Antonija Mršić iz Ministarstva poduzetništva i obrta govorila je o programima koji pomažu startupima da postanu skalabilni te se fokusiraju na fazu komercijalizacije inovacija, dok je Gojko Jelavić iz Hrvatske gospodarske komore predstavio program Erasmus u sklopu kojeg se poduzetnike početnike šalje se u druge zemlje Europske unije na razdoblje od 1 do 6 mjeseci.

Goran Becker iz agencije HAMAG-BICRO, između ostalog, predstavio je seed i VC fond, a i nedavno osnovani fond rizičnog kapitala ENIF, odnosno, SouthCentral Ventures. Davorin Štetner predstavio je CRANE, skup privatnih investitora-anđela koji su se okupili su se radi lakših investicija i lakše detekcije projekata vrijednih ulaganja.

Nezavisne izvoznike softvera, CISEx, predstavio je Tomislav Pokrajčić, a kao njihovu najveću snagu izdvojio je iskustvo – članovi udruge već su prošli ono što čeka nove poduzetnike te mogu pomoći znanjem, savjetom i mrežom kontakata, a zajedno rade i na promjenama važnim za industriju.

Grega Potokar iz ABC akceleratora, koji dolazi iz susjedne Slovenije, predstavio je svoj program koji nudi 15.000 investicije za 8% udjela, a i dodatna ulaganja od 35.000 eura za odabrane startupe. Inače, program akceleracije u njemu upravo prolaze hrvatski projekti Mogy i PointMe, a ABC akcelerator traži i nove startupe do 15. ožujka. Mihovil Barančić predstavio je domaći program akceleracije i inkubacije, Zagrebački inkubator poduzetništva, te također najavio potragu za novom generacijom startupa.

Nakon toga su slijedila dva mini-predavanja u sklopu kojih je Antonija Bilić Arar približila poslovanje jednog od rijetkih europskih startupa “jednoroga”, BlaBlaCara, a Ivo Špigel je predstavio svoju knjigu The European Startup Revolution, odnosno intervjue s osnivačima europskih startupa i ulagačima.

Podsjetimo, Startup Europe Week inicijativa je Europske komisije koja želi pokazati da u Europi postoji ekosustav za poticanje tehnološkog poduzetništva okupljajući ključne aktere na mnogobrojnim lokalnim događanjima. Održalo se njih dvjestotinjak u 40 zemalja, a dan prije zagrebačke inačice održala su se okupljanja u Šibeniku i Rijeci. Događanje, koje suorganiziraju Netokracija i Impact Hub Zagreb, danas se nastavlja u 18 sati, u Johannu Francku, speed datingom poduzetnika i institucija. Više o svemu možete pronaći na Facebook događanju.