SEW: Što nudi postojeći poduzetnički ekosustav u EU?

Investitori će doći samo na zdravi poduzetnički ekosustav: Što nudi postojeći u Europi?

Ludolf Van Hasselt, voditelj Odjela za prioritetne mjere i političko izvještavanje Glavne uprave za komunikacije u Europskoj komisiji, otvorio je jučer zagrebačku inačicu događanja Startup Europe Week. U prvom dijelu programa institucije su stale u cipele startupa i osjetile kako je to ‘pitchati’ ono što rade punoj dvorani u ograničenom vremenu, dok se u drugom dijelu održao panel s osnivačima tvrtki Inchoo, Infinum i Nanobit koji su razgovarali o izazovima poslovanja iz Europe, Hrvatske, te nastupu na europskom tržištu.

Fotografije: Jazz Saletović
Tomislav Bilić, Tomislav Car i Alan Sumina, pod moderacijskom palicom Ivana Brezaka Brkana, o izazovima rada iz Europe i za Europu. (Fotografije: Jazz Saletović)

Tomislav Bilić, Tomislav Car i Alan Sumina, uz moderaciju Ivana Brezaka Brkana, objasnili su kako su njihove tvrtke orijentirane na izvoz, ali nijednoj od njih europske zemlje, uz izuzetak Velike Britanije, nisu bile tržište na koje su se posebno usmjeravali. To ne znači da nemaju tamo klijenata – Infinum, koji se specijalizirao za web i mobilne aplikacije, većinu klijenata ima u SAD-u, ali tu su i oni iz Njemačke, Nizozemske i Irske. Inchoo, koji se bavi izradom web trgovina na platformi Magento, trećinu poslovanja ima u Europi, iako se porast klijenata počeo događati tek u posljednje vrijeme. Nanobit je specifičan jer se bavi mobilnim igrama, stoga se fokusira na zemlje engleskog govornog područja – za europske zemlje poput Njemačke ili Francuske mora prilagođavati i lokalizirati sadržaj, što stvara određene komplikacije i usporava procese, stoga se to radi samo za velike i važne projekte.

Osim nastupa na europskom tržištu, govorilo se i o zapošljavanju na njemu. Nanobit, osim u Zagrebu, ima ured u Budimpešti, a u planu je otvaranje i u Bukureštu. Iako se ta vijest povezivala s olakšicama na plaće u IT sektoru koje nudi Rumunjska, Alan navodi i druge razloge – problem pronalaska kadra u Hrvatskoj te ekosustav koji nudi Rumunjska kao zemlja u kojima je industrija kreiranja igara daleko razvijenija, zbog čega se lakše pronalaze osobe s relevantnim iskustvom:

Kad bismo mogli zaposliti 15 ljudi u Hrvatskoj, odmah bismo to napravili – ali nema ih. Treba nam šest mjeseci da ih pronađemo. Trenutno smo najveća gaming tvrtka u Hrvatskoj i treba nam specifičan kadar koji većinom pronalazimo kod, primjerice, indie developera.

Događanje u Zagrebu suorganizirali su Netokracija i Impact Hub Zagreb.
Sve je teže pronaći odgovarajući kadar u Hrvatskoj.

Problem neće riješiti promjena edukacijskog sustava

Iako dobar dio tehnoloških tvrtki organizira razne oblike edukacije za stvaranje svog kadra, uključujući i Infinum i njegov program za studente Academy, Sumina smatra da to i nije pravo rješenje jer se na taj način može stvoriti dobar kadar, ali on neće unijeti nešto novo, svježe u tvrtku – jer je na njega samo preneseno postojeće znanje.

Što se tiče poduzetničkog ekosustava, Tomislav Bilić je iznio mišljenje kako ne možemo čekati investitore da ga izgrade, već obrnuto – moraju ga izgrađivati svi postojeći članovi zajednice. Kad ekosustav bude snažan, investitori će doći. Međutim, kako podloga ne postoji, a problem neće riješiti promjena u edukacijskom sustavu, barem ne u našem životnom vijeku, rješenje vidi u inicijativama kao što su Osijek Software City, motiviranju mladih da razmisle o karijeri u ICT-u, gostujućim predavanjima na fakultetima, ali i jačem pritisku na vlast da se dogode promjene koje bi olakšale rad tvrtki. Odnosno, razmisliti što tvrtke mogu vratiti zajednici da bi više motivirali stvaranje talenata, s ciljem da on ostane u Hrvatskoj, da radi u tvrtkama, a ako već otvaraju svoje tehnološke tvrtke – neka i one ostanu tu.

Sumina se nadovezao:

Od države ni ne trebamo preveliku pomoć, ali problem je što se u trenutnom sustavu sve bolje tvrtke demotiviraju, pogotovo visokotehnološki poduzetnici.

Američki klijenti ne vide razliku između Srba, Hrvata, Rumunja

A mogu li hrvatske tvrtke konkurirati na zapadnom tržištu kad ih se uspoređuje s, primjerice, rumunjskima? Tomislav Car je približio kako to izgleda američkim klijentima:

Amerikancima smo svi mi isti – Rumunji, Hrvati, Srbi. Nedavno me zvao klijent s pitanjem: Hey, Tom, how’s it going in Serbia? U smislu outsourcinga, svijet se dijeli na Indiju, Istočnu Europu i Latinsku Ameriku. Ako ste dovoljno dobri, možete konkurirati tvrtkama iz regije cijenom.

Prednosti Hrvatske nad jednom Rumunjskom su u tome što dobro poznajemo engleski jezik te činjenica da smo orijentirani prema Zapadu, što klijenti iz SAD-a primjećuju kad dođu, nastavlja Car.

Fokus na proizvod!

Što dva Tomislava i jedan Alan savjetuju tvrtkama koje ciljaju na europsko tržište? Prije svega – fokusiranje na proizvod! Ili kako Bilić kaže:

Kada želite osnovati hamburgernicu, što je prva stvar na koju se morate fokusirati? Pa na hamburger! Fokusirajte se na proizvod, nemojte da vas zaslijepi startup ekosustav, priče o milijunskim investicijama i slično. Najbolje je kad uspijete iz vlastitog rada, vlastitog razvoja!

Što nudi postojeći ekosustav?

Institucije, inicijative, udruženja - imali su po 5 minuta da predstave svoj program i zainteresiraju poduzetnike.
Institucije, inicijative, udruženja – imali su po 5 minuta da predstave svoj program i zainteresiraju poduzetnike.

Međutim, onima kojima je potrebna potpora, bez obzira na fazu razvoja, mogli su u prvom dijelu programa čuti što to nude institucije i organizacije prisutne u Hrvatskoj, i to u obliku pitcha kakve najčešće vidimo na startup natjecanjima. Tako je u pet minuta program The Inkubatora, koji je nedavno otvorio prijave za svoj program za društveno odgovorne poduzetnike, predstavio Hermes Arriaga, a slijedio je Bernard Smith, koji je predstavio strano direktno investiranje u Irskoj, agenciju IDA. Ivana Čuljak predstavila je Razvojnu agenciju i Tehnološki park Zagreb koji okupljaju 73 člana, a u kojima se trenutno inkubira 20 tvrtki. Tu su različiti programi koji ovise o fazi razvoja u kojoj se tvrtka nalazi, a u pripremi je i startup akcelerator.

Antonija Mršić iz Ministarstva poduzetništva i obrta govorila je o programima koji pomažu startupima da postanu skalabilni te se fokusiraju na fazu komercijalizacije inovacija, dok je Gojko Jelavić iz Hrvatske gospodarske komore predstavio program Erasmus u sklopu kojeg se poduzetnike početnike šalje se u druge zemlje Europske unije na razdoblje od 1 do 6 mjeseci.

Goran Becker iz agencije HAMAG-BICRO, između ostalog, predstavio je seed i VC fond, a i nedavno osnovani fond rizičnog kapitala ENIF, odnosno, SouthCentral Ventures. Davorin Štetner predstavio je CRANE, skup privatnih investitora-anđela koji su se okupili su se radi lakših investicija i lakše detekcije projekata vrijednih ulaganja.

Nezavisne izvoznike softvera, CISEx, predstavio je Tomislav Pokrajčić, a kao njihovu najveću snagu izdvojio je iskustvo – članovi udruge već su prošli ono što čeka nove poduzetnike te mogu pomoći znanjem, savjetom i mrežom kontakata, a zajedno rade i na promjenama važnim za industriju.

Događanje u Zagrebu suorganizirali su Netokracija i Impact Hub Zagreb.
Događanje u Zagrebu suorganizirali su Netokracija i Impact Hub Zagreb.

Grega Potokar iz ABC akceleratora, koji dolazi iz susjedne Slovenije, predstavio je svoj program koji nudi 15.000 investicije za 8% udjela, a i dodatna ulaganja od 35.000 eura za odabrane startupe. Inače, program akceleracije u njemu upravo prolaze hrvatski projekti Mogy i PointMe, a ABC akcelerator traži i nove startupe do 15. ožujka. Mihovil Barančić predstavio je domaći program akceleracije i inkubacije, Zagrebački inkubator poduzetništva, te također najavio potragu za novom generacijom startupa.

Nakon toga su slijedila dva mini-predavanja u sklopu kojih je Antonija Bilić Arar približila poslovanje jednog od rijetkih europskih startupa “jednoroga”, BlaBlaCara, a Ivo Špigel je predstavio svoju knjigu The European Startup Revolution, odnosno intervjue s osnivačima europskih startupa i ulagačima.

Podsjetimo, Startup Europe Week inicijativa je Europske komisije koja želi pokazati da u Europi postoji ekosustav za poticanje tehnološkog poduzetništva okupljajući ključne aktere na mnogobrojnim lokalnim događanjima. Održalo se njih dvjestotinjak u 40 zemalja, a dan prije zagrebačke inačice održala su se okupljanja u Šibeniku i Rijeci. Događanje, koje suorganiziraju Netokracija i Impact Hub Zagreb, danas se nastavlja u 18 sati, u Johannu Francku, speed datingom poduzetnika i institucija. Više o svemu možete pronaći na Facebook događanju.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.