SEW: Što nudi postojeći poduzetnički ekosustav u EU?

Investitori će doći samo na zdravi poduzetnički ekosustav: Što nudi postojeći u Europi?

Ludolf Van Hasselt, voditelj Odjela za prioritetne mjere i političko izvještavanje Glavne uprave za komunikacije u Europskoj komisiji, otvorio je jučer zagrebačku inačicu događanja Startup Europe Week. U prvom dijelu programa institucije su stale u cipele startupa i osjetile kako je to ‘pitchati’ ono što rade punoj dvorani u ograničenom vremenu, dok se u drugom dijelu održao panel s osnivačima tvrtki Inchoo, Infinum i Nanobit koji su razgovarali o izazovima poslovanja iz Europe, Hrvatske, te nastupu na europskom tržištu.

Fotografije: Jazz Saletović
Tomislav Bilić, Tomislav Car i Alan Sumina, pod moderacijskom palicom Ivana Brezaka Brkana, o izazovima rada iz Europe i za Europu. (Fotografije: Jazz Saletović)

Tomislav Bilić, Tomislav Car i Alan Sumina, uz moderaciju Ivana Brezaka Brkana, objasnili su kako su njihove tvrtke orijentirane na izvoz, ali nijednoj od njih europske zemlje, uz izuzetak Velike Britanije, nisu bile tržište na koje su se posebno usmjeravali. To ne znači da nemaju tamo klijenata – Infinum, koji se specijalizirao za web i mobilne aplikacije, većinu klijenata ima u SAD-u, ali tu su i oni iz Njemačke, Nizozemske i Irske. Inchoo, koji se bavi izradom web trgovina na platformi Magento, trećinu poslovanja ima u Europi, iako se porast klijenata počeo događati tek u posljednje vrijeme. Nanobit je specifičan jer se bavi mobilnim igrama, stoga se fokusira na zemlje engleskog govornog područja – za europske zemlje poput Njemačke ili Francuske mora prilagođavati i lokalizirati sadržaj, što stvara određene komplikacije i usporava procese, stoga se to radi samo za velike i važne projekte.

Osim nastupa na europskom tržištu, govorilo se i o zapošljavanju na njemu. Nanobit, osim u Zagrebu, ima ured u Budimpešti, a u planu je otvaranje i u Bukureštu. Iako se ta vijest povezivala s olakšicama na plaće u IT sektoru koje nudi Rumunjska, Alan navodi i druge razloge – problem pronalaska kadra u Hrvatskoj te ekosustav koji nudi Rumunjska kao zemlja u kojima je industrija kreiranja igara daleko razvijenija, zbog čega se lakše pronalaze osobe s relevantnim iskustvom:

Kad bismo mogli zaposliti 15 ljudi u Hrvatskoj, odmah bismo to napravili – ali nema ih. Treba nam šest mjeseci da ih pronađemo. Trenutno smo najveća gaming tvrtka u Hrvatskoj i treba nam specifičan kadar koji većinom pronalazimo kod, primjerice, indie developera.

Događanje u Zagrebu suorganizirali su Netokracija i Impact Hub Zagreb.
Sve je teže pronaći odgovarajući kadar u Hrvatskoj.

Problem neće riješiti promjena edukacijskog sustava

Iako dobar dio tehnoloških tvrtki organizira razne oblike edukacije za stvaranje svog kadra, uključujući i Infinum i njegov program za studente Academy, Sumina smatra da to i nije pravo rješenje jer se na taj način može stvoriti dobar kadar, ali on neće unijeti nešto novo, svježe u tvrtku – jer je na njega samo preneseno postojeće znanje.

Što se tiče poduzetničkog ekosustava, Tomislav Bilić je iznio mišljenje kako ne možemo čekati investitore da ga izgrade, već obrnuto – moraju ga izgrađivati svi postojeći članovi zajednice. Kad ekosustav bude snažan, investitori će doći. Međutim, kako podloga ne postoji, a problem neće riješiti promjena u edukacijskom sustavu, barem ne u našem životnom vijeku, rješenje vidi u inicijativama kao što su Osijek Software City, motiviranju mladih da razmisle o karijeri u ICT-u, gostujućim predavanjima na fakultetima, ali i jačem pritisku na vlast da se dogode promjene koje bi olakšale rad tvrtki. Odnosno, razmisliti što tvrtke mogu vratiti zajednici da bi više motivirali stvaranje talenata, s ciljem da on ostane u Hrvatskoj, da radi u tvrtkama, a ako već otvaraju svoje tehnološke tvrtke – neka i one ostanu tu.

Sumina se nadovezao:

Od države ni ne trebamo preveliku pomoć, ali problem je što se u trenutnom sustavu sve bolje tvrtke demotiviraju, pogotovo visokotehnološki poduzetnici.

Američki klijenti ne vide razliku između Srba, Hrvata, Rumunja

A mogu li hrvatske tvrtke konkurirati na zapadnom tržištu kad ih se uspoređuje s, primjerice, rumunjskima? Tomislav Car je približio kako to izgleda američkim klijentima:

Amerikancima smo svi mi isti – Rumunji, Hrvati, Srbi. Nedavno me zvao klijent s pitanjem: Hey, Tom, how’s it going in Serbia? U smislu outsourcinga, svijet se dijeli na Indiju, Istočnu Europu i Latinsku Ameriku. Ako ste dovoljno dobri, možete konkurirati tvrtkama iz regije cijenom.

Prednosti Hrvatske nad jednom Rumunjskom su u tome što dobro poznajemo engleski jezik te činjenica da smo orijentirani prema Zapadu, što klijenti iz SAD-a primjećuju kad dođu, nastavlja Car.

Fokus na proizvod!

Što dva Tomislava i jedan Alan savjetuju tvrtkama koje ciljaju na europsko tržište? Prije svega – fokusiranje na proizvod! Ili kako Bilić kaže:

Kada želite osnovati hamburgernicu, što je prva stvar na koju se morate fokusirati? Pa na hamburger! Fokusirajte se na proizvod, nemojte da vas zaslijepi startup ekosustav, priče o milijunskim investicijama i slično. Najbolje je kad uspijete iz vlastitog rada, vlastitog razvoja!

Što nudi postojeći ekosustav?

Institucije, inicijative, udruženja - imali su po 5 minuta da predstave svoj program i zainteresiraju poduzetnike.
Institucije, inicijative, udruženja – imali su po 5 minuta da predstave svoj program i zainteresiraju poduzetnike.

Međutim, onima kojima je potrebna potpora, bez obzira na fazu razvoja, mogli su u prvom dijelu programa čuti što to nude institucije i organizacije prisutne u Hrvatskoj, i to u obliku pitcha kakve najčešće vidimo na startup natjecanjima. Tako je u pet minuta program The Inkubatora, koji je nedavno otvorio prijave za svoj program za društveno odgovorne poduzetnike, predstavio Hermes Arriaga, a slijedio je Bernard Smith, koji je predstavio strano direktno investiranje u Irskoj, agenciju IDA. Ivana Čuljak predstavila je Razvojnu agenciju i Tehnološki park Zagreb koji okupljaju 73 člana, a u kojima se trenutno inkubira 20 tvrtki. Tu su različiti programi koji ovise o fazi razvoja u kojoj se tvrtka nalazi, a u pripremi je i startup akcelerator.

Antonija Mršić iz Ministarstva poduzetništva i obrta govorila je o programima koji pomažu startupima da postanu skalabilni te se fokusiraju na fazu komercijalizacije inovacija, dok je Gojko Jelavić iz Hrvatske gospodarske komore predstavio program Erasmus u sklopu kojeg se poduzetnike početnike šalje se u druge zemlje Europske unije na razdoblje od 1 do 6 mjeseci.

Goran Becker iz agencije HAMAG-BICRO, između ostalog, predstavio je seed i VC fond, a i nedavno osnovani fond rizičnog kapitala ENIF, odnosno, SouthCentral Ventures. Davorin Štetner predstavio je CRANE, skup privatnih investitora-anđela koji su se okupili su se radi lakših investicija i lakše detekcije projekata vrijednih ulaganja.

Nezavisne izvoznike softvera, CISEx, predstavio je Tomislav Pokrajčić, a kao njihovu najveću snagu izdvojio je iskustvo – članovi udruge već su prošli ono što čeka nove poduzetnike te mogu pomoći znanjem, savjetom i mrežom kontakata, a zajedno rade i na promjenama važnim za industriju.

Događanje u Zagrebu suorganizirali su Netokracija i Impact Hub Zagreb.
Događanje u Zagrebu suorganizirali su Netokracija i Impact Hub Zagreb.

Grega Potokar iz ABC akceleratora, koji dolazi iz susjedne Slovenije, predstavio je svoj program koji nudi 15.000 investicije za 8% udjela, a i dodatna ulaganja od 35.000 eura za odabrane startupe. Inače, program akceleracije u njemu upravo prolaze hrvatski projekti Mogy i PointMe, a ABC akcelerator traži i nove startupe do 15. ožujka. Mihovil Barančić predstavio je domaći program akceleracije i inkubacije, Zagrebački inkubator poduzetništva, te također najavio potragu za novom generacijom startupa.

Nakon toga su slijedila dva mini-predavanja u sklopu kojih je Antonija Bilić Arar približila poslovanje jednog od rijetkih europskih startupa “jednoroga”, BlaBlaCara, a Ivo Špigel je predstavio svoju knjigu The European Startup Revolution, odnosno intervjue s osnivačima europskih startupa i ulagačima.

Podsjetimo, Startup Europe Week inicijativa je Europske komisije koja želi pokazati da u Europi postoji ekosustav za poticanje tehnološkog poduzetništva okupljajući ključne aktere na mnogobrojnim lokalnim događanjima. Održalo se njih dvjestotinjak u 40 zemalja, a dan prije zagrebačke inačice održala su se okupljanja u Šibeniku i Rijeci. Događanje, koje suorganiziraju Netokracija i Impact Hub Zagreb, danas se nastavlja u 18 sati, u Johannu Francku, speed datingom poduzetnika i institucija. Više o svemu možete pronaći na Facebook događanju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.