Srpska Piratska partija želi u vladu Srbije: ACTA kao 'kap koja je prelila čašu'

Srpska Piratska partija želi u vladu Srbije: ACTA kao ‘kap koja je prelila čašu’

Tijekom vikenda u Srbiji su održani prvi Anti-ACTA prosvjedi. Tim povodom, razgovarali smo s Jelenom Jovanović, šeficom Biroa za komunikacije Piratske partije ("nešto kao Chief Communication Officer u korporacijama"). Jelena, poznatija kao Miss Cybernaut, je, kako za sebe voli da kaže, prva dama srpskog weba, stručnjak za digitalni marketing i online kampanje i komunikaciju, osnivač Cybernaut promidžbene agencije.

Srbija: Više od tisuću ljudi prosvjedovalo u subotu protiv ACTA-e

Tijekom vikenda u Srbiji su održani prvi Anti-ACTA prosvjedi. Tim povodom, razgovarali smo s Jelenom Jovanović, šeficom Biroa za komunikacije Piratske partije (“nešto kao Chief Communication Officer u korporacijama”). Jelena, poznatija kao Miss Cybernaut, je, stručnjak za digitalni marketing i online kampanje i komunikaciju, osnivač Cybernaut promidžbene agencije.

Reci nam prvo nešto o samoj Piratskoj partiji:

Piratska partija je veoma sexy platforma koja odgovara u potpunosti na osnovne ljudske nagone, u što spada neometan protok informacija, te sloboda govora. Komunikacija je osnovna ljudska potreba, kao što je Internet ljudsko pravo, i trenutak u kojem se ova prava ograniče je trenutak u kojem počinju sukobi. Dakle, razvijamo komunikacione kanale, promoviramo platformu, usklađujemo je tako da bude održiva i jednostavna, da svatko tko procita naš FAQ (Često postavljana pitanja – prim. aut.) može postati naš PR.

U Hrvatskoj i ostatku Evrope su Anti-ACTA protesti održani još 11.02. i ranije, zašto se u Srbiji čekalo do 25.02.?

Susjedi su imali, kao i mnogo puta dosad, povoljniji sticaj povijesnih okolnosti te im je pripalo da se o ACTA sporazumu počelo pričati s najvišeg mjesta, odnosno, izravno od predsjednika Ive Josipovića. Šala, dakako :-). Suština anti-ACTA prosvjeda u cijelom regionu je da djeluju preventivno, prije nego što se bilo koja vlada odluči na usvajanje.

Prosvjed se ne organizira zato što to svi drugi rade, već onda kada postoji poticaj, konkretan potez koji je okidač da građani, u koje spadaju i “Pirati” i “Anonimni”, ali i mnogi drugi koje tišti to što se na mala vrata i po sustavu uvozi “copy and paste” regulativa. Uvoz regulative poput ACTA u gusto naseljenoj Europi gdje su ljudi navikli da se brendovi takmiče za potrošače i gdje je koncept mass~konzumacije kulture nepoznat, gdje je kultura potisnuta u elitizam, ne može da prođe. Psihologija potrošača je drugačija, ovdje “payment gateway” za svaki eShop nije datost, elektronsko poslovanje nije podrazumijevana vrijednost. Još uvijek u osnovne vještine ne spada postavljanje e-poslovanja niti Internet marmeting, i zato sve ono što predstavlja ograničenje nečega što na ove prostore stiže povremeno i sporadično ne može uspijeti.

Druga strana ACTA sporazuma je dio koji se odnosi na patente i koji se tiče svih ljudi na planeti koji povremeno koriste farmaceutske i farmakološke proizvode. Prosvjedi i u Hrvatskoj i u Srbiji izneseni su na valu ljudi koji obitavaju na webu, nisu se uključili tzv. obični građani jer ACTA problematika nije dovoljno prepoznata u medijima. Konvencionalne medije ova “Frankenštajn” regulativa zanima po pravilu tek onda kada se najave prosvjedi.

U Srbiji je prvi anti-ACTA prosvjed zakazan na prvi nagovještaj da bi Acta uopće mogla doći na red za razmatranje. Osjećali smo da je trenutak blizu i samo smo čekali na “izlivanje avatara na ulice”. Srećom, u subotu kada je u Novom Sadu i Beogradu demonstriran anti-ACTA stav bio je pravi proljetni dan, i sve se uklopilo za one koji bi da učestvuju u stvaranju povijesti.

Piratska partija je 2009. godine alarmirala saopćenjima za medije o Acta pitanju. U korak sa prvim povijesnim prosvjedom s weba ide i inicijativa za registraciju Piratske partije kao stranke. Kada se sve ovo uzme u obzir, ne bih rekla da kasnimo bilo kuda u odnosu na region, jer na cijeloj teritoriji jugoistočne Europe piratski pokret djeluje bez ovog važnog koraka, i kao skupina građana. Srpska Piratska partija će to da promijeni, nadamo se, uskoro.

Tek kad su se pojavile izjave pojedinih političara o ACTA sporazumu, podigla se malo veća prašina i u Srbiji – a potom su se sve stranke utrkivale da se ograde od ACTA sporazuma, navodeći da nitko od njih neće glasovati za ovaj sporazum. Čak se i Vlada Srbije oglasila, navodeći da Srbija nije izmislila Internet, pa ni pravila ponašanja na njemu. Zna li se od koga je potekla ideja o uvođenju ACTA? Da li je logično pretpostaviti da je netko iskorišten kao žrtveno jagnje, kako bi se ispitalo javno mnijenje?

Dakako da su se ogradili, to je potpuno prirodno kada uvidiš da si na pogrešnom putu, ili da si mogao stupiti na njega. Na posljetku, nitko ne zavidi slovenskom premijeru što se javno ispričavao, jer takve stvari isisivaju energiju. U Grčkoj su Anonimusi najavili napade na poresku upravu i brisanje dugova građana ukoliko vlada Grčke ostane pri tome da se ACTA posvoji.

Revolucije su seksi onda kada za njih postoji razlog, kao sada sa pominjanjem ACTA u Srbiji, i kada su demonstracije mirne i bezbjedne. Inicijativa za anti-ACTA prosvjed potekla je od skupine gradjana 99%, svih slobodnih ljudi ove zemlje, a podržala je Piratska partija. Takođe, ne treba zaboraviti ni na srpske Anonimuse koji su nesumnjivo značajno doprinijeli da dođe toliki broj ljudi.

Da li je netko iskorišten kao žrtveni jarac? Pa oni koji propagiraju ACTA su sami svoje žrtve. ACTA potječe od veoma jakih copyright lobija i nije dio javne rasprave – bar nije bio do skoro. ACTA je odgovor na potrebe copyright industrije, i nesmotrena izjava Radivoja Mitrovića iz srpskog Ministarstva za znanost poslužila je kao odličan povod za skup.

U novinama se mogu naći oprečne procene o broju učesnika protesta – od nekoliko stotina do nekoliko tisuća. Koliko je ljudi bilo na prosvjedima u Beogradu i Novom Sadu?

Jučer su se skupine ljudi prostirale sve do Knez Mihajlove, a po mojoj procjeni bilo je više od tisuću okupljenih, što je mnogo više ljudi od prosvjeda koji su organizirani kao podrška ratnim zločincima. Među prisutnima bio je i povjerenik za informacije od javnog značaja (Rodoljub Šabić, prim. aut.), državna sektretarka za Digitalnu agendu (Jasna Matić, prim. aut.), značajan broj medija je zabeležio i ideja se već više od 24h širi viralno putem weba. Malo li je?

Planiraju li se neke dalje akcije u vezi sa ACTA sporazumom?

Prva sljedeća stvar na kojoj radimo je tribina u organizaciji misije OEBS za koju ćemo datum i agendu imati u narednih dan ili dva. Ideja predstavnika OEBS-a bila je da se javna rasprava otvori i sa njihove strane. Nakon nedavne tribine u galeriji Ozon koja im se dopala, imaju namjeru da organiziraju tribinu gdje bi učestvovale sve zainteresirane skupine uključiv i autore koji su potpuno obespravljeni.

Sljedeća velika stvar desiće se 9. ožujka: za ovaj datum zakazan je početak prikupljanja potpisa za registraciju Piratske partije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Ne smijemo dozvoliti da nam se djeca pogube u virtualnoj stvarnosti igara

Prije nekoliko godina dala sam intervju za Netokraciju na temu virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR). Koju sam tada vrlo naivno zagovarala. Sad ju više ne zagovaram. Dapače, povlačim se iz profesionalnog djelovanja u polju digitalnih medija i filma. Ali prije nego se povučem, želim opozvati svoje previše olako dane osvrte.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Gaming

Od Google Stadije do Apple Arcadea: Provjerili smo (nama) najvažnije gaming događaje 2019.

U novoj gaming epizodi Netokracija Podcasta prisjećamo se bitnih prošlogodišnjih vijesti iz najveće zabavne industrije, a o već tekućoj 2020. komentiramo poznate najave i naslove koje željno iščekujemo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.