Dosta je bilo 'social weba' i Facebookove slave - sve to smo imali prije!

Dosta je bilo ‘social weba’ i Facebookove slave – sve to smo imali prije!

Social Web. Uvijek sam imao problem s ovim terminom koji označava ovaj oblik weba koji danas koristimo - društvene mreže, sadržaj kojeg generiraju korisnici (primjerice, komentiranjem na člancima), uređivanje i slobodno dodavanje na Wikipediju i sl. Po toj definiciji, 'social web' je nastao tamo negdje, početkom Facebooka, Flickra, i svih onih siteova čije je ime završavalo na 'r'. Ali zašto se to zove 'social web' kad je 'social web' postojao još davno prije?

Društveni zid

Social Web. Uvijek sam imao problem s ovim terminom koji označava ovaj oblik weba koji danas koristimo – društvene mreže, sadržaj kojeg generiraju korisnici (primjerice, komentiranjem na člancima), uređivanje i slobodno dodavanje na Wikipediju i sl. Po toj definiciji, ‘social web’ je nastao tamo negdje, početkom Facebooka, Flickra, i svih onih siteova čije je ime završavalo na ‘r’. Ali zašto se to zove ‘social web’ kad je ‘social web’ postojao još davno prije?

Iako u početku weba nije postojala mogućnost komentiranja (bar na većini siteova koje sam ja posjećivao – čisto iz tehničkih razloga), web je bio prilično društven. Sjećam se kako je tada jedna od najpopularnijih skripti za objavljivanje vijesti bila NewsPro (jel’ se tako zvala?) – da, koristile su se skripte za objavu vijesti. No komentara nije bilo, a ideja da se neki članak lajka, tvita ili nedajbože plusjedne je bila doslovno nepostojeća.

Ali ste zato, umjesto komentiranja na Olegovom wallu mogli komentirati na hr.mag.bug. Usenet, popularno – news, je bio središte internetskog društvenog svijeta. Tehnički gledano, Usenet nije Web, pa samim time i pada moja teorija kako je ‘social web’ postojao i prije, ali ne mogu priznati ‘social web’ kao nekakvu revoluciju naspram onoga što je postojalo davno prije.

Ajme nostalgije, idem instalirat Outlook Express odmah 🙂 (klik za veću sliku)

Slična je situacija s nazivom community manager (iako ga i sam nosim); zar je to toliko novo i kul zanimanje? Nastalo dolaskom Facebooka? Možda se formirao sam naziv, ali zanimanje je postojalo davno prije, samo smo ih zvali “modovima” i “adminima” na mnogobrojnim forumima.

Oh, forumi!

Da, ne smijem zaboraviti forume. Eto ‘social weba’, user generated contenta i preteče ‘likeanja’ u obliku quoteanja i dodavanja LOL-a. I tu ne mislim nužno na Forum.hr, kao jedan od najpopularnijih internetskih foruma u Hrvatskoj, već na one stručnije, poput mi3dot-a ili Dizajn Zone.

Čak štoviše, nekih 4-5 godina prije nego sam počeo raditi kao community manager, administrirao sam vlastiti forum i usudio bih se reći – prilično dobro sam odrađivao taj posao, s istom posvećenosti koju danas pridajem klijentima. Upravo sam na tom forumu, gdje je zajednica kojom sam upravljao bila sačinjena od studenata varaždinskog FOI-a stekao sva iskustva potrebna za “radno mjesto” community managera.

Chit Chat

Tu su još i razni Google Talkovi, Skypeovi, MSNovi i zaboravljeni ICQovi – alati za instantnu razmjenu poruka koji opet čine mali, privatni web – mrežu – između vas i nekolicine vaših prijatelja. Zar se i to ne ubraja u ‘social web’?

Razlog zašto nam je ‘social web’ sve poput Facebooka, Twittera, YouTubea, Digga, Reddita, 9Gaga, HackerNewsa jest što se lako mjeri – otvorite bilo koji članak na Netokraciji i prikazuje se broj likeova na Facebooku, tweetova na Twitteru i +1 na Google Plusu. Možete li isto saznati i za linkove koji se dijele upravo putem IM-ova, Usernet grupa ili nekim drugim kanalom? Teško, u najboljem slučaju će Google Analytics pokazati odakle dolazi korisink, ali da ćete imati egzaktne rezultate kao što ih Facebook nudi – nećete.

No to ne čini forume i “stare tehnologije” ništa manje društvenima niti ih isključuje iz kategorije ‘social weba’. I dosta je više tog termina,  pokopajmo ga jer ni sami ne znamo što označava. Like ako se slažete! 😀

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Boris Milosevic

    Boris Milosevic

    16. 10. 2012. u 12:01 pm Odgovori

    Izraz nije za one koji vazdane po internetima, generalno ga ne koriste. Namenjen je onima koji su tu sad dosli, ili dolaze, i valjda treba da im slikovitije opise da to nije onaj web koji je bio juce, vec da je ovaj danas bolji!

    Web je web, drustvene mreze su drustvene mreze, Netokracija nije blog, i to tako treba da bude 😉

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatski Treblle: S alatom koji štedi vrijeme svima koji rade s API-jima osigurali 1,2 milijuna eura u prvoj rundi

Treblle je alat koji olakšava život developerima i svima ostalima koji rade s API-jima, a razvio ga je domaći tročlani tim iz svojih potreba. Od korisnika dobivaju samo pohvale i ocjene 5.0, a investitori ih toliko vole da su nekoliko njih morali odbiti.

Startupi i poslovanje

Traži se iskusni Head of Revenue koji će Mediatoolkit dovesti do 10 milijuna eura

Domaći scaleup čiji alat za praćenje online spominjanja koriste globalni brendovi, agencije i organizacije zapošljava ključnu osobu za ostvarenje ambicioznih planova rasta. Jedan od najvažnijih zadataka bit će joj - uskladiti Sales i Customer Success.

Kultura 2.0

Wordle, kako je jednostavna igra riječi osvojila internet?

Sigurna sam da ste već primijetili zanimljivu kombinaciju žutih, zelenih i sivih kvadratića koji niču na sve strane interneta. U pitanju je Wordle, igra riječi koja je dovoljno jednostavna da vas odmah uvuče, a taman izazovna da vas zadrži.

Tehnologija

Želite utjecati na transparentnost vlasti? Krenite s proračunom Grada Zagreba na hackathonu “Hackl”!

Hoćemo li u bližoj budućnosti dobiti otvorenije i više transparentne gradske proračune? Možda ćemo odgovor na to pitanje pronaći u proračunskom hackathonu.

Društvene mreže

Kako izgleda stvaranje sadržaja kada ga ne diktirate vi, nego zbivanja na sportskim terenima?

Kada u SofaScoreu pratite utakmice, jednim okom gledate prijenos, a drugim okom gledate računalo i planirate što ćete objaviti. No, čitava priča je mnogo drugačija od toga da vas netko “plati da gledate utakmice”, šale se iz SofaScorea, najveće hrvatske platforme za sportske rezultate uživo.

Startupi i poslovanje

Codemap, hrvatski no-code marketplace osigurao prvu 1,68 milijuna kuna vrijednu investiciju

No-code tržište će s trenutnih 16 milijardi do 2027. narasti do skoro 85 milijardi dolara vrijednosti. Hrvatski Codemap se u tom periodu želi uspostaviti kao ključna analitička i networking no-code platforma. Investicija koju predvodi SQ Capital te poduzetnici Tomislav Matić i Mate Rimac prvi je veliki korak prema tome.