95% Hrvata koristi antivirusnu zaštitu, ali pola ne zna čemu služi

95% Hrvata koristi antivirusnu zaštitu, ali polovica ne zna čemu ona služi

Hrvatski građani nemaju naviku mijenjati lozinke, nisu svjesni internetskih prijetnji i žele bolju edukaciju kako bi spriječili internetske napade, sažetak je to istraživanja koje je danas predstavila Hrvatska udruga banaka u Zagrebu.

Direktor HUB-a Zdenko Adrović i predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a Milan Parat na predstavljanju rezultata istraživanja.
Direktor HUB-a Zdenko Adrović i predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a Milan Parat na predstavljanju rezultata istraživanja. (fotografija: Ratko Mavar)

Hrvatski građani nisu svjesni sigurnosnih prijetnji na internetu, pokazalo je istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) čije je rezultate danas predstavio direktor HUB-a Zdenko Adrović i istaknuo:

Tome u prilog ide i činjenica kako više od trećine građana tvrdi da nisu ugroženi, a gotovo polovica uopće ne razmišlja da bi upravo oni mogli postati žrtvom internetskih prijevara.

Istraživanje koje je provedeno početkom lipnja na uzorku od 610 korisnika interneta s ciljem utvrđivanja sigurnosnih navika korištenja interneta, načina informiranja o cyber prijetnjama i mišljenja o potrebi dodatnih edukacija, ukazuje na to da građani nisu usvojili navike sigurnog ponašanja na internetu. Na primjer, više od polovice korisnika nikada ne mijenja lozinke ili samo kada zaborave staru lozinku, jedna četvrtina njih mijenja lozinke jednom godišnje, a redovitije to čini samo 16% ispitanika. Osim što nemaju naviku mijenjati lozinke, korisnici ne prijavljuju internetske prijevare nadležnim institucijama, a savjete u slučaju prijevare najčešće traže od prijatelja, suradnika ili rođaka, a ne od stručnjaka.

Potreba za edukacijom

Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a, naglasio je da je edukacija korisnika od presudne važnosti za sigurnost na internetu.
Predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a Milan Parat, naglasio je da je edukacija korisnika od presudne važnosti za sigurnost na internetu. (fotografija: Ratko Mavar)

Na predstavljanju rezultata predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a Milan Parat naglasio je kako je edukacija korisnika od presudne važnosti, a s njime se slažu i sami građani. Dapače, njih 18% smatra da bi se edukacija trebala provoditi u školama, na institucionalnoj razini, a 13% njih bi voljelo da se edukacija provodi i na radnome mjestu.

Da potreba za edukacijom o sigurnosti na internetu uistinu postoji, govori i podatak da 5% korisnika interneta nema instaliranu antivirusnu zaštitu, odnosno 95% korisnika ima, ali polovica njih ne razumije dobro čemu ona služi i kako funkcionira. Osim toga, više od polovice ispitanika susrelo se s pokušajima prijevare, ali gotovo trećina ispitanika ne zna što bi svatko osobno mogao poduzeti po pitanju edukacije o online sigurnosti.

Mjere zaštite banaka na europskom nivou

Trenutno su dvije najčešće vrste prijevara u Hrvatskoj phishing, tj. “pecanje podataka” putem e-pošte i napadi putem zloćudnih programa. Ipak, kada je riječ o bankovnim uslugama, Parat ističe kako su hrvatske banke na europskom nivou po pitanju mjera zaštite sigurnosti na internetu te da su gubitci koji su posljedica napada u Hrvatskoj veoma mali s obzirom na ukupan volumen prometa. Parat smatra da se u budućnosti može očekivati više napada pri korištenju mobilnih usluga banaka, stoga je važno izbjegavati mobilne usluge na uređajima na kojima su promijenjene sigurnosne postavke te prekinuti transakciju i obratiti se banci ako se primijeti nešto neuobičajeno.

Tehnologija nas sve potiče da cyber prijetnje shvatimo ozbiljno, a kako bi na vrijeme spriječili potencijalne prijetnje, građani se mogu informirati i na specijaliziranoj internetskoj stranici gdje će pronaći korisne savjete o načinima zaštite.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.