95% Hrvata koristi antivirusnu zaštitu, ali polovica ne zna čemu ona služi

Hrvatski građani nisu svjesni sigurnosnih prijetnji na internetu, pokazalo je istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) čije je rezultate danas predstavio direktor HUB-a Zdenko Adrović i istaknuo:

Tome u prilog ide i činjenica kako više od trećine građana tvrdi da nisu ugroženi, a gotovo polovica uopće ne razmišlja da bi upravo oni mogli postati žrtvom internetskih prijevara.

Istraživanje koje je provedeno početkom lipnja na uzorku od 610 korisnika interneta s ciljem utvrđivanja sigurnosnih navika korištenja interneta, načina informiranja o cyber prijetnjama i mišljenja o potrebi dodatnih edukacija, ukazuje na to da građani nisu usvojili navike sigurnog ponašanja na internetu. Na primjer, više od polovice korisnika nikada ne mijenja lozinke ili samo kada zaborave staru lozinku, jedna četvrtina njih mijenja lozinke jednom godišnje, a redovitije to čini samo 16% ispitanika. Osim što nemaju naviku mijenjati lozinke, korisnici ne prijavljuju internetske prijevare nadležnim institucijama, a savjete u slučaju prijevare najčešće traže od prijatelja, suradnika ili rođaka, a ne od stručnjaka.

Potreba za edukacijom

Na predstavljanju rezultata predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a Milan Parat naglasio je kako je edukacija korisnika od presudne važnosti, a s njime se slažu i sami građani. Dapače, njih 18% smatra da bi se edukacija trebala provoditi u školama, na institucionalnoj razini, a 13% njih bi voljelo da se edukacija provodi i na radnome mjestu.

Da potreba za edukacijom o sigurnosti na internetu uistinu postoji, govori i podatak da 5% korisnika interneta nema instaliranu antivirusnu zaštitu, odnosno 95% korisnika ima, ali polovica njih ne razumije dobro čemu ona služi i kako funkcionira. Osim toga, više od polovice ispitanika susrelo se s pokušajima prijevare, ali gotovo trećina ispitanika ne zna što bi svatko osobno mogao poduzeti po pitanju edukacije o online sigurnosti.

Mjere zaštite banaka na europskom nivou

Trenutno su dvije najčešće vrste prijevara u Hrvatskoj phishing, tj. “pecanje podataka” putem e-pošte i napadi putem zloćudnih programa. Ipak, kada je riječ o bankovnim uslugama, Parat ističe kako su hrvatske banke na europskom nivou po pitanju mjera zaštite sigurnosti na internetu te da su gubitci koji su posljedica napada u Hrvatskoj veoma mali s obzirom na ukupan volumen prometa. Parat smatra da se u budućnosti može očekivati više napada pri korištenju mobilnih usluga banaka, stoga je važno izbjegavati mobilne usluge na uređajima na kojima su promijenjene sigurnosne postavke te prekinuti transakciju i obratiti se banci ako se primijeti nešto neuobičajeno.

Tehnologija nas sve potiče da cyber prijetnje shvatimo ozbiljno, a kako bi na vrijeme spriječili potencijalne prijetnje, građani se mogu informirati i na specijaliziranoj internetskoj stranici gdje će pronaći korisne savjete o načinima zaštite.